Petrograd - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-15T02:19:01Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web↵|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 15. rujan 2025. u 02:19
Redak 235:		Redak 235:
	\|Pro_obo=49		\|Pro_obo=49
	\|God_obo=633		\|God_obo=633
	\|Izvor=Pogoda.ru.net<ref name="pogoda">{{~~Citiranje web~~		\|Izvor=Pogoda.ru.net<ref name="pogoda">{{citiranje weba\|url=http://pogoda.ru.net/climate/26063.htm \|title=Pogoda.ru.net \|accessdate=2009-02-08 \|language=Russian}}</ref> 8/2010.
	\|url=http://pogoda.ru.net/climate/26063.htm \|title=Pogoda.ru.net \|accessdate=2009-02-08 \|language=Russian}}</ref> 8/2010.
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:52:16Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

Prikaži promjene

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:47:50Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:47
Redak 279:		Redak 279:
	U Sankt Peterburgu djeluje druga najveća građevinska industrija u Rusiji, uključujući izgradnju poslovnih zgrada, stanova i cestogradnju.		U Sankt Peterburgu djeluje druga najveća građevinska industrija u Rusiji, uključujući izgradnju poslovnih zgrada, stanova i cestogradnju.

	Godine 2006., gradski proračun bio je 179,9 milijardi rubalja,<ref>{{~~Citiranje web~~ \|title=Budget of Saint Petersburg (Russian document) \|url=http://www.gov.spb.ru/law?d&nd=8421328&prevDoc=8421328&spack=000listid%3D010000000100%26listpos%3D0%26lsz%3D1%26nd%3D8372689%26nh%3D0%26 \|work=City of Saint Petersburg}}</ref> te je do 2012. u planu udvostručenje proračuna. [[Bruto domaći proizvod\|BDP]] federalnog subjekta bio je 2005. 667 905,4 milijuna [[Ruska rublja\|ruskih rubalja]], što ga u Rusiji svrstava na 4. mjesto iza [[Moskva\|Moskve]], [[Tjumenjska oblast\|Tjumenjske oblasti]] i [[Moskovska oblast\|Moskovske oblasti]],<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.gks.ru/bgd/free/b01_19/IssWWW.exe/Stg/d000/vrp98-05.htm \|title=Валовой региональный продукт по субъектам Российской Федерации в 1998-2005гг. (в текущих основных ценах; млн.рублей) \|publisher=Gks.ru \|date= \|accessdate=2009-10-22}}</ref> ili 145 503,3 rubalja po glavi stanovnika, što ga svrstava na 12. mjesto među federalnim subjektima,<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.gks.ru/bgd/free/b01_19/IssWWW.exe/Stg/d000/dusha98-05.htm \|title=Валовой региональный продукт на душу населения (в текущих основных ценах; рублей) \|publisher=Gks.ru \|date= \|accessdate=2009-10-22}}</ref> čemu najviše doprinose veleprodaja i maloprodaja (24,7%), prerađivačka industrija (20,9%) i transport i telekomunikacije (15,1%).<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.gks.ru/bgd/free/b01_19/IssWWW.exe/Stg/d000/stru05.htm \|title=Отраслевая структура ВРП по видам экономической деятельности (по ОКВЭД) за 2005 год \|publisher=Gks.ru \|date= \|accessdate=2009-10-22}}</ref>		Godine 2006., gradski proračun bio je 179,9 milijardi rubalja,<ref>{{citiranje weba\|title=Budget of Saint Petersburg (Russian document) \|url=http://www.gov.spb.ru/law?d&nd=8421328&prevDoc=8421328&spack=000listid%3D010000000100%26listpos%3D0%26lsz%3D1%26nd%3D8372689%26nh%3D0%26 \|work=City of Saint Petersburg}}</ref> te je do 2012. u planu udvostručenje proračuna. [[Bruto domaći proizvod\|BDP]] federalnog subjekta bio je 2005. 667 905,4 milijuna [[Ruska rublja\|ruskih rubalja]], što ga u Rusiji svrstava na 4. mjesto iza [[Moskva\|Moskve]], [[Tjumenjska oblast\|Tjumenjske oblasti]] i [[Moskovska oblast\|Moskovske oblasti]],<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.gks.ru/bgd/free/b01_19/IssWWW.exe/Stg/d000/vrp98-05.htm \|title=Валовой региональный продукт по субъектам Российской Федерации в 1998-2005гг. (в текущих основных ценах; млн.рублей) \|publisher=Gks.ru \|date= \|accessdate=2009-10-22}}</ref> ili 145 503,3 rubalja po glavi stanovnika, što ga svrstava na 12. mjesto među federalnim subjektima,<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.gks.ru/bgd/free/b01_19/IssWWW.exe/Stg/d000/dusha98-05.htm \|title=Валовой региональный продукт на душу населения (в текущих основных ценах; рублей) \|publisher=Gks.ru \|date= \|accessdate=2009-10-22}}</ref> čemu najviše doprinose veleprodaja i maloprodaja (24,7%), prerađivačka industrija (20,9%) i transport i telekomunikacije (15,1%).<ref>{{Citiranje web\|url=http://www.gks.ru/bgd/free/b01_19/IssWWW.exe/Stg/d000/stru05.htm \|title=Отраслевая структура ВРП по видам экономической деятельности (по ОКВЭД) за 2005 год \|publisher=Gks.ru \|date= \|accessdate=2009-10-22}}</ref>

	Proračunski prihodi grada 2009. iznosili su 294,3 milijardi rubalja, dok su rashodi bili 336,3 milijardi rubalja. Proračunski deficit bio je 6,6 milijardi rubalja.<ref>Podaci vlade Sankt Peterburga.</ref>		Proračunski prihodi grada 2009. iznosili su 294,3 milijardi rubalja, dok su rashodi bili 336,3 milijardi rubalja. Proračunski deficit bio je 6,6 milijardi rubalja.<ref>Podaci vlade Sankt Peterburga.</ref>
Redak 350:		Redak 350:
	Željeznička pruga Moskva-Sankt Peterburg, dugačka 651 km, otvorena je 1851. Put do Moskve danas traje oko četiri i pol sata do devet sati.		Željeznička pruga Moskva-Sankt Peterburg, dugačka 651 km, otvorena je 1851. Put do Moskve danas traje oko četiri i pol sata do devet sati.

	Godine 2009., [[Ruske željeznice]] uvele su na pravcu Moskva-Sankt Peterburg uslugu [[Vlak velikih brzina\|velike brzine]]. Novi vlak, poznat kao ''[[Sapsan]]'', verzija je vlaka [[Siemens]] Velaro, kojeg su razne verzije već u prometu više europskih zemalja. Dana 2. svibnja 2009., postavio je rekord najveće brzine vlaka u Rusiji, s 281 km/h<ref>{{~~Citiranje web~~ \| url = http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/10/sapsan-claims-russian-rail-speed-record.html \| title= Sapsan claims Russian rail speed record \| work=Railway Gazette International \| date=2009-05-07 \| accessdate=2009-05-10}}</ref> i 7. svibnja 2009. s 290 km/h.		Godine 2009., [[Ruske željeznice]] uvele su na pravcu Moskva-Sankt Peterburg uslugu [[Vlak velikih brzina\|velike brzine]]. Novi vlak, poznat kao ''[[Sapsan]]'', verzija je vlaka [[Siemens]] Velaro, kojeg su razne verzije već u prometu više europskih zemalja. Dana 2. svibnja 2009., postavio je rekord najveće brzine vlaka u Rusiji, s 281 km/h<ref>{{citiranje weba\| url = http://www.railwaygazette.com/news/single-view/view/10/sapsan-claims-russian-rail-speed-record.html \| title= Sapsan claims Russian rail speed record \| work=Railway Gazette International \| date=2009-05-07 \| accessdate=2009-05-10}}</ref> i 7. svibnja 2009. s 290 km/h.

	===Zračni promet===		===Zračni promet===

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-06-22T05:29:24Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. lipanj 2025. u 05:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Sankt-Peterburg'''-->~~
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Sankt-Peterburg		\| ime = Sankt-Peterburg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-06-02T02:22:53Z

Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 02:22
Redak 46:		Redak 46:
	\| stanovništvo_godina = 2018.		\| stanovništvo_godina = 2018.
	\| stanovništvo_bilješke =		\| stanovništvo_bilješke =
	\| stanovništvo =5.383.968<ref>[http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2019.xls Procjena broja stanovnika od 1. siječnja 2019. i prosjeka za 2018. godinu] {{ru}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>		\| stanovništvo =5.383.968<ref>[http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/Popul2019.xls Procjena broja stanovnika od 1. siječnja 2019. i prosjeka za 2018. godinu] {{rus oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>
	\| stanovništvo_gustoća =3837,47/km²		\| stanovništvo_gustoća =3837,47/km²
	\| stanovništvo_uže =		\| stanovništvo_uže =
Redak 142:		Redak 142:
	Radi herojske obrane grada i ustrajnosti preživjelih u opsadi, Lenjingrad je 1945. postao prvi [[Sovjetski Savez\|sovjetski]] grad kojemu je dodijeljen naslov [[Gradovi heroji SSSR-a\|grada heroja]]. Listopada 1946., neki od bivših finskih teritorija duž sjeverne obale Finskog zaljeva osvojeni u [[Zimski rat\|zimskom ratu]] i [[Sovjetsko-finski rat\|sovjetsko-finskom ratu]], premješteni su iz Lenjingradske oblasti u Lenjingrad i podijeljeni u Sestrosecki okrug i Kurotnji okrug, uključujući grad Terijoki (preimenovan 1948. u Zelenogorsk).<ref name="autogenerated2" />		Radi herojske obrane grada i ustrajnosti preživjelih u opsadi, Lenjingrad je 1945. postao prvi [[Sovjetski Savez\|sovjetski]] grad kojemu je dodijeljen naslov [[Gradovi heroji SSSR-a\|grada heroja]]. Listopada 1946., neki od bivših finskih teritorija duž sjeverne obale Finskog zaljeva osvojeni u [[Zimski rat\|zimskom ratu]] i [[Sovjetsko-finski rat\|sovjetsko-finskom ratu]], premješteni su iz Lenjingradske oblasti u Lenjingrad i podijeljeni u Sestrosecki okrug i Kurotnji okrug, uključujući grad Terijoki (preimenovan 1948. u Zelenogorsk).<ref name="autogenerated2" />

	Lenjingrad, zajedno s mnogim predgrađima, ponovo je izgrađen tijekom posljeratnih desetljeća, djelomično prema prijeratnim planovima. Godine 1948., generalni plan Lenjingrada istaknuo je radijalni [[Urbanističko planiranje\|razvoj grada]] na sjeveru i jugu. Lenjingradski metro, sustav [[Podzemna željeznica\|podzemnog]] brzog transportnog sustava, projektiran 1930-ih, otvoren je 1955. s prvih sedam stanica ukrašenih mramorom i bronzom. U međuvremenu, od 1949. do 1951., veliki broj istaknutih lenjingradskih članova [[Komunistička Partija Sovjetskog Saveza\|Komunističke partije]] i njihove obitelji bili su optuženi za izdaju i namjeru da osnuju anti-sovjetsku organizaciju izvan njihove lokalne partijske ćelije. Mnogi su zatvoreni ili pogubljeni tijekom "Lenjingradske afere", iskonstruirane od središnjeg sovjetskog vodstva.<ref>Dmitri Volkogonov. ''Stalin: Triumph and Tragedy'', 1996, {{ISBN\|0761507183}}</ref><ref>Russian publication: Ленинградское дело – надо ли ставить кавычки?: [http://www.contr-tv.ru/print/1608/ Contr-tv.ru] {{ru}}</ref>		Lenjingrad, zajedno s mnogim predgrađima, ponovo je izgrađen tijekom posljeratnih desetljeća, djelomično prema prijeratnim planovima. Godine 1948., generalni plan Lenjingrada istaknuo je radijalni [[Urbanističko planiranje\|razvoj grada]] na sjeveru i jugu. Lenjingradski metro, sustav [[Podzemna željeznica\|podzemnog]] brzog transportnog sustava, projektiran 1930-ih, otvoren je 1955. s prvih sedam stanica ukrašenih mramorom i bronzom. U međuvremenu, od 1949. do 1951., veliki broj istaknutih lenjingradskih članova [[Komunistička Partija Sovjetskog Saveza\|Komunističke partije]] i njihove obitelji bili su optuženi za izdaju i namjeru da osnuju anti-sovjetsku organizaciju izvan njihove lokalne partijske ćelije. Mnogi su zatvoreni ili pogubljeni tijekom "Lenjingradske afere", iskonstruirane od središnjeg sovjetskog vodstva.<ref>Dmitri Volkogonov. ''Stalin: Triumph and Tragedy'', 1996, {{ISBN\|0761507183}}</ref><ref>Russian publication: Ленинградское дело – надо ли ставить кавычки?: [http://www.contr-tv.ru/print/1608/ Contr-tv.ru] {{rus oznaka}}</ref>

	Godine 1953., Pavlovski okrug Lenjingradske oblasti je ukinut te su dijelovi teritorija, uključujući Pavlovsk priključeni Lenjingradu. Godine 1954., naselja Levašovo, Pargolovo i Pesohnji također su priključeni Lenjingradu.<ref name="autogenerated2" />		Godine 1953., Pavlovski okrug Lenjingradske oblasti je ukinut te su dijelovi teritorija, uključujući Pavlovsk priključeni Lenjingradu. Godine 1954., naselja Levašovo, Pargolovo i Pesohnji također su priključeni Lenjingradu.<ref name="autogenerated2" />

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:33:22Z

Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:33
Redak 159:		Redak 159:
	[[Slika:Panorama of Saint Petersburg from Palace Bridge.jpg\|mini\|center\|800px\|<center>Rijeka Neva teče kroz veći dio središta grada. Lijevo - vrh otoka Vasiljevski, sredina - rijeka Neva, Petropavlovska tvrđava i most Trojstva, desno - Zimski dvorac]]		[[Slika:Panorama of Saint Petersburg from Palace Bridge.jpg\|mini\|center\|800px\|<center>Rijeka Neva teče kroz veći dio središta grada. Lijevo - vrh otoka Vasiljevski, sredina - rijeka Neva, Petropavlovska tvrđava i most Trojstva, desno - Zimski dvorac]]

	Površina područja grada Sankt Peterburga je 605,8 km²,<ref name="Area_FS">Official website of St. Petersburg. [http://gov.spb.ru/day Петербург в цифрах] (''St. Petersburg in Figures'') {{~~ru icon~~}}</ref> dok je površina federalnog subjekta 1439 km², uključujući grad Sankt Peterburg (koji se sastoji od 81 okruga), 9 općinskih gradova - [[Koljpino]], Krasnoje Selo, [[Kronštadt]], [[Lomonosov]], Pavlovsk, Peterhof, Puškin, Sestroreck, Zelenogorsk) – i 21 općinsko naselje.		Površina područja grada Sankt Peterburga je 605,8 km²,<ref name="Area_FS">Official website of St. Petersburg. [http://gov.spb.ru/day Петербург в цифрах] (''St. Petersburg in Figures'') {{rus oznaka}}</ref> dok je površina federalnog subjekta 1439 km², uključujući grad Sankt Peterburg (koji se sastoji od 81 okruga), 9 općinskih gradova - [[Koljpino]], Krasnoje Selo, [[Kronštadt]], [[Lomonosov]], Pavlovsk, Peterhof, Puškin, Sestroreck, Zelenogorsk) – i 21 općinsko naselje.

	Sankt Peterburg smješten je na središnjim nizinama [[Tajga\|tajge]] duž obala zaljeva Neve i otoka u delti rijeke na kopnenoj prevlaci između Baltičkog mora i jezera Ladoga, najvećeg europskog slatkovodnog jezera ledenjačkog postanka. Najveći su Vasiljevski otok (osim umjetnog otoka između kanala Obvodnji i Fontanke, i otoka Kotlin u Nevskom zaljevu), Petrogradski, Dekabristov i Krestovski, koji je zajedno s otocima Jeljagin i Kamenji većinom pokriven parkovima. Karelijski tjesnac, sjeverno od grada, popularna je turistička destinacija. Na jugu, Sankt Peterburg prelazi Baltičko-ladoški sloj i dotiče Ižorsku visoravan.		Sankt Peterburg smješten je na središnjim nizinama [[Tajga\|tajge]] duž obala zaljeva Neve i otoka u delti rijeke na kopnenoj prevlaci između Baltičkog mora i jezera Ladoga, najvećeg europskog slatkovodnog jezera ledenjačkog postanka. Najveći su Vasiljevski otok (osim umjetnog otoka između kanala Obvodnji i Fontanke, i otoka Kotlin u Nevskom zaljevu), Petrogradski, Dekabristov i Krestovski, koji je zajedno s otocima Jeljagin i Kamenji većinom pokriven parkovima. Karelijski tjesnac, sjeverno od grada, popularna je turistička destinacija. Na jugu, Sankt Peterburg prelazi Baltičko-ladoški sloj i dotiče Ižorsku visoravan.
Redak 242:		Redak 242:
	[[Slika:Saint Petersburg population history.svg\|mini\|300px\|<center>Stanovništvo Sankt Peterburga kroz povijest<ref name="Demoscape0163">Чистякова Н. [http://demoscope.ru/weekly/2004/0163/tema01.php Третье сокращение численности населения... и последнее?] ''Демоскоп Weekly'' 163—164, Kolovoz 1–15, 2004.</ref><ref>Юбилейный статистический сборник./Под ред. И.И. Елисеевой и Е.И. Грибовой. - Вып.2. - СПб: Судостроение, 2003. с.16-17</ref>]]		[[Slika:Saint Petersburg population history.svg\|mini\|300px\|<center>Stanovništvo Sankt Peterburga kroz povijest<ref name="Demoscape0163">Чистякова Н. [http://demoscope.ru/weekly/2004/0163/tema01.php Третье сокращение численности населения... и последнее?] ''Демоскоп Weekly'' 163—164, Kolovoz 1–15, 2004.</ref><ref>Юбилейный статистический сборник./Под ред. И.И. Елисеевой и Е.И. Грибовой. - Вып.2. - СПб: Судостроение, 2003. с.16-17</ref>]]

	Sankt Peterburg drugi je najveći grad u Rusiji. Prema [[Popis stanovništva\|popisu]] 2002., federalni subjekt naseljava 4 661 219 stanovnika ili 3,21% ukupnog stanovništva Rusije. Popis 2002. zabilježio je 22 [[Etnička skupina\|etničke skupine]] koje broje više od 1000 osoba. Etnički sastav je bio: [[Rusi\|Ruski]] 84,72%, [[Ukrajinci\|Ukrajinski]] 1,87%, [[Bjelorusi\|Bjeloruski]] 1,17%, [[Židovi\|Židovski]] 0,78%, [[Tatari\|Tatarski]] 0,76%, [[Armenci\|Armenski]] 0,41%, [[Azeri\|Azerski]] 0,36%, [[Gruzi]]jski 0,22%, [[Čuvaši\|Čuvaški]] 0,13%, [[Poljaci\|Poljski]] 0,10%, i mnogih drugih manjih etničkih skupina, dok se 7,89% stanovnika odbilo etnički izjasniti.<ref>{{cite paper \|url=http://www.perepis2002.ru/ct/doc/English/4-2.xls \|title=National Composition of Population for Regions of the Russian Federation \|format=XLS \|publisher=2002 Russian All-Population Census \|year=2002}}</ref><ref name="Pop2008">Official website of St. Petersburg [http://gov.spb.ru/day/people Петербург в цифрах: население] (''St. Petersburg in Figures: Population'') {{~~ru icon~~}}</ref>		Sankt Peterburg drugi je najveći grad u Rusiji. Prema [[Popis stanovništva\|popisu]] 2002., federalni subjekt naseljava 4 661 219 stanovnika ili 3,21% ukupnog stanovništva Rusije. Popis 2002. zabilježio je 22 [[Etnička skupina\|etničke skupine]] koje broje više od 1000 osoba. Etnički sastav je bio: [[Rusi\|Ruski]] 84,72%, [[Ukrajinci\|Ukrajinski]] 1,87%, [[Bjelorusi\|Bjeloruski]] 1,17%, [[Židovi\|Židovski]] 0,78%, [[Tatari\|Tatarski]] 0,76%, [[Armenci\|Armenski]] 0,41%, [[Azeri\|Azerski]] 0,36%, [[Gruzi]]jski 0,22%, [[Čuvaši\|Čuvaški]] 0,13%, [[Poljaci\|Poljski]] 0,10%, i mnogih drugih manjih etničkih skupina, dok se 7,89% stanovnika odbilo etnički izjasniti.<ref>{{cite paper \|url=http://www.perepis2002.ru/ct/doc/English/4-2.xls \|title=National Composition of Population for Regions of the Russian Federation \|format=XLS \|publisher=2002 Russian All-Population Census \|year=2002}}</ref><ref name="Pop2008">Official website of St. Petersburg [http://gov.spb.ru/day/people Петербург в цифрах: население] (''St. Petersburg in Figures: Population'') {{rus oznaka}}</ref>

	Tijekom 20. stoljeća grad je doživio nagle i znatne promjene broja stanovnika. Od 2,4 milijuna 1916. na manje od 740 000 do 1920. tijekom [[Ruska revolucija\|revolucije 1917.]] i [[Ruski građanski rat\|građanskog rata]]. Veće manjine Nijemaca, Poljaka, Finaca, Estonaca i Latvijaca, vlada Sovjetskog Saveza skoro je u potpunosti protjerala iz Lenjingrada tijekom 1930-ih.<ref name="martin" /> Od 1941. do kraja 1943., radi ratnih operacija, gladi tijekom opsade ili evakuacije, stanovništvo je opalo s 3 milijuna na manje od 700 000. Nakon opsade, dio evakuiranog stanovništva se vratio, ali najveći je priljev bio migracijom iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza. Grad je prihvatio oko 3 milijuna stanovnika tijekom 1950-ih, čiji je broj 1980-ih narastao na preko 5 milijuna. Od 1991. do 2006. broj je opao na aktualnih 4,6 milijuna, dok je prigradsko stanovništvo poraslo radi privatizacije zemlje i masovnog seljenja u predgrađa.<ref name="Demoscape0163"/><ref>Russian source: "Encyclopedia of Saint Petersburg" Чистяков А. Ю. [http://www.encspb.ru/ru/article.php?kod=2804035787 Население (обзорная статья)]. ''Энциклопедия Санкт-Петербурга''</ref> Stopa [[natalitet]]a ostaje niža u odnosu na stopu [[mortalitet]]a, udjel osoba iznad 65 godina starosti veći je od 20% stanovništva, dok je prosječna dob oko 40 godina.<ref>Russian statistics [http://gov.spb.ru/gov/admin/otrasl/trud/demogr/pokazately Основные показатели социально-демографической ситуации в Санкт-Петербурге]</ref> Tijekom prve polovice 2007. stopa nataliteta bila je 9,1 ‰.<ref>{{Citiranje web\|url=http://demoscope.ru/weekly/2007/0301/barom04.php \|title=В первом полугодии продолжалось умеренное повышение числа рождений \|publisher=Demoscope.ru \|date= \|accessdate=2009-01-06}}</ref>		Tijekom 20. stoljeća grad je doživio nagle i znatne promjene broja stanovnika. Od 2,4 milijuna 1916. na manje od 740 000 do 1920. tijekom [[Ruska revolucija\|revolucije 1917.]] i [[Ruski građanski rat\|građanskog rata]]. Veće manjine Nijemaca, Poljaka, Finaca, Estonaca i Latvijaca, vlada Sovjetskog Saveza skoro je u potpunosti protjerala iz Lenjingrada tijekom 1930-ih.<ref name="martin" /> Od 1941. do kraja 1943., radi ratnih operacija, gladi tijekom opsade ili evakuacije, stanovništvo je opalo s 3 milijuna na manje od 700 000. Nakon opsade, dio evakuiranog stanovništva se vratio, ali najveći je priljev bio migracijom iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza. Grad je prihvatio oko 3 milijuna stanovnika tijekom 1950-ih, čiji je broj 1980-ih narastao na preko 5 milijuna. Od 1991. do 2006. broj je opao na aktualnih 4,6 milijuna, dok je prigradsko stanovništvo poraslo radi privatizacije zemlje i masovnog seljenja u predgrađa.<ref name="Demoscape0163"/><ref>Russian source: "Encyclopedia of Saint Petersburg" Чистяков А. Ю. [http://www.encspb.ru/ru/article.php?kod=2804035787 Население (обзорная статья)]. ''Энциклопедия Санкт-Петербурга''</ref> Stopa [[natalitet]]a ostaje niža u odnosu na stopu [[mortalitet]]a, udjel osoba iznad 65 godina starosti veći je od 20% stanovništva, dok je prosječna dob oko 40 godina.<ref>Russian statistics [http://gov.spb.ru/gov/admin/otrasl/trud/demogr/pokazately Основные показатели социально-демографической ситуации в Санкт-Петербурге]</ref> Tijekom prve polovice 2007. stopa nataliteta bila je 9,1 ‰.<ref>{{Citiranje web\|url=http://demoscope.ru/weekly/2007/0301/barom04.php \|title=В первом полугодии продолжалось умеренное повышение числа рождений \|publisher=Demoscope.ru \|date= \|accessdate=2009-01-06}}</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:56:56Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:56
Redak 285:		Redak 285:
	== Gradski pejzaž i znamenitosti ==		== Gradski pejzaž i znamenitosti ==
	[[Slika:PalaceSquareNight.jpg\|mini\|center\|800px\|<center>Trg dvorca noću, Lijevo je [[Zimski dvorac]], desno zdanje glavnog štaba s čuvenim lukom.]]		[[Slika:PalaceSquareNight.jpg\|mini\|center\|800px\|<center>Trg dvorca noću, Lijevo je [[Zimski dvorac]], desno zdanje glavnog štaba s čuvenim lukom.]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Povijesno središte Sankt Peterburga i pripadajuća skupina spomenika		\|ime mjesta = Povijesno središte Sankt Peterburga i pripadajuća skupina spomenika
	\|slika = Admiralty SPB.jpg		\|slika = Admiralty SPB.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

2025-04-07T23:21:38Z

Zamjena teksta - '== Sport ==' u '== Šport =='

←Starija inačica		Inačica od 7. travanj 2025. u 23:21
Redak 410:		Redak 410:
	Pisci iz 20. stoljeća, kao [[Vladimir Nabokov]], [[Ayn Rand]], Andrej Beli i [[Jevgenij Zamjatin]], zajedno sa svojim učenicima Serapionovim bratstvom, stvorili su potpuno nove književne stilove i pridonijeli novim uvidima u razumijevanje društva kroz vlastita iskustva u gradu. [[Ana Ahmatova]] postala je istaknutom figurom ruske poezije. Njena poema ''Requiem'' fokusira se na tragedije života za vrijeme [[Staljinizam\|staljinističkog]] terora. Također je značajan i Josif Brodski, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost\|Nobelove nagrade za književnost]] 1987. Dok je živio u Sjedinjenim Državama, njegova djela na engleskom bila su obraz života i u Sankt Peterburgu iz jedinstvene perspektive insajdera i autsajdera u djelima ''Vodič za preimenovani grad'' i ''U sobi i pol''.<ref>Joseph Brodsky. Less Than One: Selected Essays, 1986</ref>		Pisci iz 20. stoljeća, kao [[Vladimir Nabokov]], [[Ayn Rand]], Andrej Beli i [[Jevgenij Zamjatin]], zajedno sa svojim učenicima Serapionovim bratstvom, stvorili su potpuno nove književne stilove i pridonijeli novim uvidima u razumijevanje društva kroz vlastita iskustva u gradu. [[Ana Ahmatova]] postala je istaknutom figurom ruske poezije. Njena poema ''Requiem'' fokusira se na tragedije života za vrijeme [[Staljinizam\|staljinističkog]] terora. Također je značajan i Josif Brodski, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost\|Nobelove nagrade za književnost]] 1987. Dok je živio u Sjedinjenim Državama, njegova djela na engleskom bila su obraz života i u Sankt Peterburgu iz jedinstvene perspektive insajdera i autsajdera u djelima ''Vodič za preimenovani grad'' i ''U sobi i pol''.<ref>Joseph Brodsky. Less Than One: Selected Essays, 1986</ref>

	== ~~Sport~~ ==		== Šport ==
	[[Slika:Стадион Петровский.jpg\|mini\|<center>Stadion Petrovski, dom nogomentnog kluba ''[[FK Zenit Sankt Peterburg\|Zenit]]'']]		[[Slika:Стадион Петровский.jpg\|mini\|<center>Stadion Petrovski, dom nogomentnog kluba ''[[FK Zenit Sankt Peterburg\|Zenit]]'']]
	[[Slika:Spb_06-2017_img40_Krestovsky_Stadium_(cropped).jpg\|mini\|desno\|<center>[[Sankt-Peterburg Arena]] ili Stadion Krestovski.]]		[[Slika:Spb_06-2017_img40_Krestovsky_Stadium_(cropped).jpg\|mini\|desno\|<center>[[Sankt-Peterburg Arena]] ili Stadion Krestovski.]]

Suradnik01: Suradnik01 premjestio je stranicu Sankt-Peterburg na Petrograd

2022-03-18T21:21:38Z

Suradnik01 premjestio je stranicu Sankt-Peterburg na Petrograd

←Starija inačica	Inačica od 18. ožujak 2022. u 21:21
(Nema razlike inačica)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T16:04:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 16:04
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Sankt-Peterburg'''-->~~{{izdvojeni članak\|prosinac 2011.}}~~		<!--'''Sankt-Peterburg'''-->
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Sankt-Peterburg		\| ime = Sankt-Peterburg

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:33
Redak 159:		Redak 159:
	[[Slika:Panorama of Saint Petersburg from Palace Bridge.jpg\|mini\|center\|800px\|<center>Rijeka Neva teče kroz veći dio središta grada. Lijevo - vrh otoka Vasiljevski, sredina - rijeka Neva, Petropavlovska tvrđava i most Trojstva, desno - Zimski dvorac]]		[[Slika:Panorama of Saint Petersburg from Palace Bridge.jpg\|mini\|center\|800px\|<center>Rijeka Neva teče kroz veći dio središta grada. Lijevo - vrh otoka Vasiljevski, sredina - rijeka Neva, Petropavlovska tvrđava i most Trojstva, desno - Zimski dvorac]]

	Površina područja grada Sankt Peterburga je 605,8 km²,<ref name="Area_FS">Official website of St. Petersburg. [http://gov.spb.ru/day Петербург в цифрах] (''St. Petersburg in Figures'') {{~~ru icon~~}}</ref> dok je površina federalnog subjekta 1439 km², uključujući grad Sankt Peterburg (koji se sastoji od 81 okruga), 9 općinskih gradova - [[Koljpino]], Krasnoje Selo, [[Kronštadt]], [[Lomonosov]], Pavlovsk, Peterhof, Puškin, Sestroreck, Zelenogorsk) – i 21 općinsko naselje.		Površina područja grada Sankt Peterburga je 605,8 km²,<ref name="Area_FS">Official website of St. Petersburg. [http://gov.spb.ru/day Петербург в цифрах] (''St. Petersburg in Figures'') {{rus oznaka}}</ref> dok je površina federalnog subjekta 1439 km², uključujući grad Sankt Peterburg (koji se sastoji od 81 okruga), 9 općinskih gradova - [[Koljpino]], Krasnoje Selo, [[Kronštadt]], [[Lomonosov]], Pavlovsk, Peterhof, Puškin, Sestroreck, Zelenogorsk) – i 21 općinsko naselje.

	Sankt Peterburg smješten je na središnjim nizinama [[Tajga\|tajge]] duž obala zaljeva Neve i otoka u delti rijeke na kopnenoj prevlaci između Baltičkog mora i jezera Ladoga, najvećeg europskog slatkovodnog jezera ledenjačkog postanka. Najveći su Vasiljevski otok (osim umjetnog otoka između kanala Obvodnji i Fontanke, i otoka Kotlin u Nevskom zaljevu), Petrogradski, Dekabristov i Krestovski, koji je zajedno s otocima Jeljagin i Kamenji većinom pokriven parkovima. Karelijski tjesnac, sjeverno od grada, popularna je turistička destinacija. Na jugu, Sankt Peterburg prelazi Baltičko-ladoški sloj i dotiče Ižorsku visoravan.		Sankt Peterburg smješten je na središnjim nizinama [[Tajga\|tajge]] duž obala zaljeva Neve i otoka u delti rijeke na kopnenoj prevlaci između Baltičkog mora i jezera Ladoga, najvećeg europskog slatkovodnog jezera ledenjačkog postanka. Najveći su Vasiljevski otok (osim umjetnog otoka između kanala Obvodnji i Fontanke, i otoka Kotlin u Nevskom zaljevu), Petrogradski, Dekabristov i Krestovski, koji je zajedno s otocima Jeljagin i Kamenji većinom pokriven parkovima. Karelijski tjesnac, sjeverno od grada, popularna je turistička destinacija. Na jugu, Sankt Peterburg prelazi Baltičko-ladoški sloj i dotiče Ižorsku visoravan.
Redak 242:		Redak 242:
	[[Slika:Saint Petersburg population history.svg\|mini\|300px\|<center>Stanovništvo Sankt Peterburga kroz povijest<ref name="Demoscape0163">Чистякова Н. [http://demoscope.ru/weekly/2004/0163/tema01.php Третье сокращение численности населения... и последнее?] ''Демоскоп Weekly'' 163—164, Kolovoz 1–15, 2004.</ref><ref>Юбилейный статистический сборник./Под ред. И.И. Елисеевой и Е.И. Грибовой. - Вып.2. - СПб: Судостроение, 2003. с.16-17</ref>]]		[[Slika:Saint Petersburg population history.svg\|mini\|300px\|<center>Stanovništvo Sankt Peterburga kroz povijest<ref name="Demoscape0163">Чистякова Н. [http://demoscope.ru/weekly/2004/0163/tema01.php Третье сокращение численности населения... и последнее?] ''Демоскоп Weekly'' 163—164, Kolovoz 1–15, 2004.</ref><ref>Юбилейный статистический сборник./Под ред. И.И. Елисеевой и Е.И. Грибовой. - Вып.2. - СПб: Судостроение, 2003. с.16-17</ref>]]

	Sankt Peterburg drugi je najveći grad u Rusiji. Prema [[Popis stanovništva\|popisu]] 2002., federalni subjekt naseljava 4 661 219 stanovnika ili 3,21% ukupnog stanovništva Rusije. Popis 2002. zabilježio je 22 [[Etnička skupina\|etničke skupine]] koje broje više od 1000 osoba. Etnički sastav je bio: [[Rusi\|Ruski]] 84,72%, [[Ukrajinci\|Ukrajinski]] 1,87%, [[Bjelorusi\|Bjeloruski]] 1,17%, [[Židovi\|Židovski]] 0,78%, [[Tatari\|Tatarski]] 0,76%, [[Armenci\|Armenski]] 0,41%, [[Azeri\|Azerski]] 0,36%, [[Gruzi]]jski 0,22%, [[Čuvaši\|Čuvaški]] 0,13%, [[Poljaci\|Poljski]] 0,10%, i mnogih drugih manjih etničkih skupina, dok se 7,89% stanovnika odbilo etnički izjasniti.<ref>{{cite paper \|url=http://www.perepis2002.ru/ct/doc/English/4-2.xls \|title=National Composition of Population for Regions of the Russian Federation \|format=XLS \|publisher=2002 Russian All-Population Census \|year=2002}}</ref><ref name="Pop2008">Official website of St. Petersburg [http://gov.spb.ru/day/people Петербург в цифрах: население] (''St. Petersburg in Figures: Population'') {{~~ru icon~~}}</ref>		Sankt Peterburg drugi je najveći grad u Rusiji. Prema [[Popis stanovništva\|popisu]] 2002., federalni subjekt naseljava 4 661 219 stanovnika ili 3,21% ukupnog stanovništva Rusije. Popis 2002. zabilježio je 22 [[Etnička skupina\|etničke skupine]] koje broje više od 1000 osoba. Etnički sastav je bio: [[Rusi\|Ruski]] 84,72%, [[Ukrajinci\|Ukrajinski]] 1,87%, [[Bjelorusi\|Bjeloruski]] 1,17%, [[Židovi\|Židovski]] 0,78%, [[Tatari\|Tatarski]] 0,76%, [[Armenci\|Armenski]] 0,41%, [[Azeri\|Azerski]] 0,36%, [[Gruzi]]jski 0,22%, [[Čuvaši\|Čuvaški]] 0,13%, [[Poljaci\|Poljski]] 0,10%, i mnogih drugih manjih etničkih skupina, dok se 7,89% stanovnika odbilo etnički izjasniti.<ref>{{cite paper \|url=http://www.perepis2002.ru/ct/doc/English/4-2.xls \|title=National Composition of Population for Regions of the Russian Federation \|format=XLS \|publisher=2002 Russian All-Population Census \|year=2002}}</ref><ref name="Pop2008">Official website of St. Petersburg [http://gov.spb.ru/day/people Петербург в цифрах: население] (''St. Petersburg in Figures: Population'') {{rus oznaka}}</ref>

	Tijekom 20. stoljeća grad je doživio nagle i znatne promjene broja stanovnika. Od 2,4 milijuna 1916. na manje od 740 000 do 1920. tijekom [[Ruska revolucija\|revolucije 1917.]] i [[Ruski građanski rat\|građanskog rata]]. Veće manjine Nijemaca, Poljaka, Finaca, Estonaca i Latvijaca, vlada Sovjetskog Saveza skoro je u potpunosti protjerala iz Lenjingrada tijekom 1930-ih.<ref name="martin" /> Od 1941. do kraja 1943., radi ratnih operacija, gladi tijekom opsade ili evakuacije, stanovništvo je opalo s 3 milijuna na manje od 700 000. Nakon opsade, dio evakuiranog stanovništva se vratio, ali najveći je priljev bio migracijom iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza. Grad je prihvatio oko 3 milijuna stanovnika tijekom 1950-ih, čiji je broj 1980-ih narastao na preko 5 milijuna. Od 1991. do 2006. broj je opao na aktualnih 4,6 milijuna, dok je prigradsko stanovništvo poraslo radi privatizacije zemlje i masovnog seljenja u predgrađa.<ref name="Demoscape0163"/><ref>Russian source: "Encyclopedia of Saint Petersburg" Чистяков А. Ю. [http://www.encspb.ru/ru/article.php?kod=2804035787 Население (обзорная статья)]. ''Энциклопедия Санкт-Петербурга''</ref> Stopa [[natalitet]]a ostaje niža u odnosu na stopu [[mortalitet]]a, udjel osoba iznad 65 godina starosti veći je od 20% stanovništva, dok je prosječna dob oko 40 godina.<ref>Russian statistics [http://gov.spb.ru/gov/admin/otrasl/trud/demogr/pokazately Основные показатели социально-демографической ситуации в Санкт-Петербурге]</ref> Tijekom prve polovice 2007. stopa nataliteta bila je 9,1 ‰.<ref>{{Citiranje web\|url=http://demoscope.ru/weekly/2007/0301/barom04.php \|title=В первом полугодии продолжалось умеренное повышение числа рождений \|publisher=Demoscope.ru \|date= \|accessdate=2009-01-06}}</ref>		Tijekom 20. stoljeća grad je doživio nagle i znatne promjene broja stanovnika. Od 2,4 milijuna 1916. na manje od 740 000 do 1920. tijekom [[Ruska revolucija\|revolucije 1917.]] i [[Ruski građanski rat\|građanskog rata]]. Veće manjine Nijemaca, Poljaka, Finaca, Estonaca i Latvijaca, vlada Sovjetskog Saveza skoro je u potpunosti protjerala iz Lenjingrada tijekom 1930-ih.<ref name="martin" /> Od 1941. do kraja 1943., radi ratnih operacija, gladi tijekom opsade ili evakuacije, stanovništvo je opalo s 3 milijuna na manje od 700 000. Nakon opsade, dio evakuiranog stanovništva se vratio, ali najveći je priljev bio migracijom iz drugih dijelova Sovjetskog Saveza. Grad je prihvatio oko 3 milijuna stanovnika tijekom 1950-ih, čiji je broj 1980-ih narastao na preko 5 milijuna. Od 1991. do 2006. broj je opao na aktualnih 4,6 milijuna, dok je prigradsko stanovništvo poraslo radi privatizacije zemlje i masovnog seljenja u predgrađa.<ref name="Demoscape0163"/><ref>Russian source: "Encyclopedia of Saint Petersburg" Чистяков А. Ю. [http://www.encspb.ru/ru/article.php?kod=2804035787 Население (обзорная статья)]. ''Энциклопедия Санкт-Петербурга''</ref> Stopa [[natalitet]]a ostaje niža u odnosu na stopu [[mortalitet]]a, udjel osoba iznad 65 godina starosti veći je od 20% stanovništva, dok je prosječna dob oko 40 godina.<ref>Russian statistics [http://gov.spb.ru/gov/admin/otrasl/trud/demogr/pokazately Основные показатели социально-демографической ситуации в Санкт-Петербурге]</ref> Tijekom prve polovice 2007. stopa nataliteta bila je 9,1 ‰.<ref>{{Citiranje web\|url=http://demoscope.ru/weekly/2007/0301/barom04.php \|title=В первом полугодии продолжалось умеренное повышение числа рождений \|publisher=Demoscope.ru \|date= \|accessdate=2009-01-06}}</ref>