Petrinja - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 08:24, 26. prosinac 2025.

2025-12-26T08:24:50Z

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2025. u 08:24
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Petrinja'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	{{Grad		{{Grad
	\| ime = Petrinja		\| ime = Petrinja
Redak 151:		Redak 151:
	=== 20. stoljeće ===		=== 20. stoljeće ===
	[[Datoteka:Sisak i Petrinja - OpenStreetMap.svg\|mini\|desno\|250px\|Sisak, Petrinja i okolna naselja.]]		[[Datoteka:Sisak i Petrinja - OpenStreetMap.svg\|mini\|desno\|250px\|Sisak, Petrinja i okolna naselja.]]
	U 20. stoljeću važnost Petrinje slabi u korist susjednog [[Sisak\|Siska]] koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte [[Banovina\|Banovine]]. Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] počinje jači gospodarski razvoj (posebno mesne industrije - [[Gavrilović ~~d.o.o.~~\|"Gavrilović"]]) te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika [[1948.]] godine na gotovo 19.000 u [[1991.]]). Dolazi i do promjena u etničkoj strukturi te Petrinja od izrazito hrvatskog postaje grad s podjednakim udjelom [[Hrvati\|Hrvata]] i [[Srbi\|Srba]]. U [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]] Petrinja je teško stradala, prvo u borbama, a naročito nakon srpske okupacije koja je uslijedila nakon [[obrana Petrinje 1991.\|jednomjesečnog otpora]] hrvatskih branitelja u [[Rujan\|rujnu]] [[1991.]] godine. Grad je oslobođen [[6. kolovoza]] [[1995.]] godine u vojno-redarstvenoj operaciji [[Operacija Oluja\|~~Oluja~~]].		U 20. stoljeću važnost Petrinje slabi u korist susjednog [[Sisak\|Siska]] koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte [[Banovina\|Banovine]]. Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] počinje jači gospodarski razvoj (posebno mesne industrije - [[Gavrilović (tvtka)\|"Gavrilović"]]) te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika [[1948.]] godine na gotovo 19.000 u [[1991.]]). Dolazi i do promjena u etničkoj strukturi te Petrinja od izrazito hrvatskog postaje grad s podjednakim udjelom [[Hrvati\|Hrvata]] i [[Srbi\|Srba]]. Do velikosrpske pobune i agresije na Hrvatsku, u Petrinji su od velikih gospodarskih subjekata bili Gavrilović, [[Slavijatrans]], [[Ciglana Petrinja\|Ciglana]] te [[Finel]], tvornica furnira i namještaja Finel. U [[Domovinski rat\|Domovinskom ratu]] Petrinja je teško stradala, prvo u borbama, a naročito nakon srpske okupacije koja je uslijedila nakon [[obrana Petrinje 1991.\|jednomjesečnog otpora]] hrvatskih branitelja u [[Rujan\|rujnu]] [[1991.]] godine. Grad je oslobođen [[6. kolovoza]] [[1995.]] godine u vojno-redarstvenoj operaciji [[Operacija Oluja\|Oluji]].

	==== Velikosrpska agresija i okupacija ====		==== Velikosrpska agresija i okupacija ====

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2025-12-26T07:55:29Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2025. u 07:55
Redak 170:		Redak 170:

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	* [[Gavrilović ~~d.o.o.~~]]		* [[Gavrilović (tvrtka)\|Gavrilović]]
	* [[petrinjska glina]]		* [[petrinjska glina]]

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2025-12-26T07:54:43Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2025. u 07:54
Redak 171:		Redak 171:
	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	* [[Gavrilović d.o.o.]]		* [[Gavrilović d.o.o.]]
	* Paradizo okusi d.o.o.
	* [[petrinjska glina]]		* [[petrinjska glina]]

Suradnik10: /* Gospodarstvo */

2025-12-26T07:51:51Z

Gospodarstvo

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2025. u 07:51
Redak 171:		Redak 171:
	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==
	* [[Gavrilović d.o.o.]]		* [[Gavrilović d.o.o.]]
	*Paradizo okusi d.o.o.		* Paradizo okusi d.o.o.
			* [[petrinjska glina]]

	Ženska udruga za promicanje kućne tekstilne industrije koja je djelovala od 1908. do 1945. godine. Promicala je petrinjske rukotvorine, tkanja i vezove diljem svijeta. Najveći uspjeh je zlatna medalja na pariškoj izložbi [[dekor]]ativne umjetnosti 1925. godine.<ref name="Razgovor 2012">Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: [[Branka Hlevnjak]], [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 3.-4.</ref>		Ženska udruga za promicanje kućne tekstilne industrije koja je djelovala od 1908. do 1945. godine. Promicala je petrinjske rukotvorine, tkanja i vezove diljem svijeta. Najveći uspjeh je zlatna medalja na pariškoj izložbi [[dekor]]ativne umjetnosti 1925. godine.<ref name="Razgovor 2012">Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: [[Branka Hlevnjak]], [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 3.-4.</ref>

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-26T07:51:01Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 26. prosinac 2025. u 07:51
Redak 176:		Redak 176:

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==
			{{stupci\|2\|
	* [[Eduard Gener]], pravnik, kulturni i društveni djelatnik		* [[Eduard Gener]], pravnik, kulturni i društveni djelatnik
	* [[Duško Pavlović]], ekonomist		* [[Duško Pavlović]], ekonomist
Redak 184:		Redak 185:
	* [[Oton Kučera]], astronom i predsjednik [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]		* [[Oton Kučera]], astronom i predsjednik [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]
	* [[Vlado Lisjak]], olimpijski pobjednik u hrvanju,		* [[Vlado Lisjak]], olimpijski pobjednik u hrvanju,
	* [[Predrag Matanović]], ratni zapovjednik Domovinskog rata		* [[Predrag Matanović]], ratni zapovjednik iz Domovinskog rata
	* [[Marjan Mrmić]], bivši ~~hrvatski~~ reprezentativni nogometni vratar,		* [[Marjan Mrmić]], bivši hrv. reprezentativni nogometni vratar,
	* [[Milan Nenadić]], bivši hrvač, osvajač olimpijske ~~brončane medalje~~		* [[Milan Nenadić]], bivši hrvač, osvajač olimpijske bronce
	* [[Leon Radošević]], košarkaš ~~ALBA Berlin,~~		* [[Leon Radošević]], košarkaš
	* [[Drago Roksandić]], povjesničar		* [[Drago Roksandić]], povjesničar
	* [[Marijan Vlak]], ~~nekadašnji Dinamov vratar~~		* [[Marijan Vlak]], nogometaš
	* [[Mila Vod\|Mila Wod (Ludmila Wodsedalek)]] (1888.-1968.), ~~akademska~~ kiparica		* [[Mila Vod\|Mila Wod (Ludmila Wodsedalek)]] (1888.-1968.), kiparica
	* [[Davor Salopek]], [[arhitekt]] i publicist		* [[Davor Salopek]], [[arhitekt]] i publicist
	* [[Petar Salopek]], ~~akademski~~ slikar		* [[Petar Salopek]], slikar
	* [[Zorislav Srebrić]], ~~glavni~~ tajnik Hrvatskog nogometnog saveza		* [[Zorislav Srebrić]], gl. tajnik Hrvatskog nogometnog saveza
	* [[Boris Miholjević]], glumac		* [[Boris Miholjević]], glumac
	* [[Jelena Miholjević]], glumica		* [[Jelena Miholjević]], glumica
	* [[Franjo Jelačić]], časnik i general		* [[Franjo Jelačić]], časnik i general
	* [[Ivan Kožarić]], ~~akademski~~ kipar i akademik		* [[Ivan Kožarić]], kipar i akademik
	* [[Tomislav Rolf]], ~~hrvatski~~ časnik u doba [[NDH]]		* [[Tomislav Rolf]], hrv. časnik u doba [[NDH]]
	* [[Mirna Berend]], TV voditeljica i bivša manekenka		* [[Mirna Berend]], TV voditeljica i bivša manekenka
	* [[Artur Turkulin]], istaknuti sudionik [[NOB]]-a		* [[Artur Turkulin]], istaknuti sudionik [[NOB]]-a
	* [[Slavko Koletić]], ~~bivši~~ hrvač, ~~osvajač srebrnog odličja~~ na ~~svjetskom prvenstvu~~ u Edmontonu [[1970.]] te ~~četvrti s Olimpijskih igara u [[München]]u [[~~1972~~.]] g~~.		* [[Slavko Koletić]], hrvač, srebrni na SP u Edmontonu [[1970.]] te 4. na OI 1972.
	* [[Josip Stanić Stanios]], slikar i književnik		* [[Josip Stanić Stanios]], slikar i književnik
	* [[~~Dr.~~ Boris Vrga,]], liječnik, pjesnik, likovni kritičar		* [[Boris Vrga]], liječnik, pjesnik, likovni kritičar
	* [[Branko Čačić]], ~~akademski~~ slikar, likovni pedagog i kustos		* [[Branko Čačić]], slikar, likovni pedagog i kustos
	* [[Branka Kalauz]], književnica		* [[Branka Kalauz]], književnica
	* [[Oskar Dürr]], pjesnik, novelist, ~~prevodilac~~		* [[Oskar Dürr]], pjesnik, novelist, prevoditelj
	* [[Marija Horžinek]], književnica		* [[Marija Horžinek]], književnica
	* [[Gašo Šram]], pjesnik		* [[Gašo Šram]], pjesnik
Redak 213:		Redak 214:
	* [[Bogdan Maričić]], pjesnik		* [[Bogdan Maričić]], pjesnik
	* [[Ivan Šeperac Šepi]], pjesnik		* [[Ivan Šeperac Šepi]], pjesnik
	* [[Ivan Tucić]], ~~akademski~~ slikar		* [[Ivan Tucić]], slikar
	* [[Davor Žilić]], ~~akademski~~ slikar, izvanredni profesor		* [[Davor Žilić]], slikar, izvanredni profesor
	* [[Viktor Samuel Bernfest]], ~~akademski~~ kipar i medaljer, kraće vrijeme gradonačelnik Petrinje.		* [[Viktor Samuel Bernfest]], kipar i medaljer, kraće vrijeme gradonačelnik Petrinje.
	*Petar A. Ćosić, magistar medicinskih znanosti, književnik		* [[Petar A. Ćosić]], magistar medicinskih znanosti, književnik
			* obitelj Stanešić, poznati lončari i keramičari<ref>[https://ateljepetrinja.eu/studio ''Projekt rođen u petrinjskom blatu '']. Keramički atelje Glina. 10. ožujka 2020. Pristupljeno 26. prosinca 2025.</ref>
			}}

	U Petrinji su živjele hrvatske umjetnice [[Jelena Babić]], [[Blanka Dužanec]], [[Zlata Radej]], [[Mila Vod]] i [[Milka Vukelić]], koje su za boravka u ovom gradu stvarale suvremenu hrvatsku [[keramika\|keramiku]].<ref name="Razgovor 2012"/>		U Petrinji su živjele hrvatske umjetnice [[Jelena Babić]], [[Blanka Dužanec]], [[Zlata Radej]], [[Mila Vod]] i [[Milka Vukelić]], koje su za boravka u ovom gradu stvarale suvremenu hrvatsku [[keramika\|keramiku]].<ref name="Razgovor 2012"/>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Petrinje' u '{{Petrinja'

2025-04-06T18:12:44Z

Zamjena teksta - '{{Gradska naselja Petrinje' u '{{Petrinja'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 18:12
Redak 289:		Redak 289:

	{{GiO SMŽ}}		{{GiO SMŽ}}
	{{~~Gradska naselja Petrinje~~}}		{{Petrinja}}

	[[Kategorija:Petrinja\| ]]		[[Kategorija:Petrinja\| ]]
	[[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]]		[[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-02T00:00:38Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:00
Redak 30:		Redak 30:
	\| samoupravne jedinice =		\| samoupravne jedinice =
	\| broj samoupravnih jedinica =		\| broj samoupravnih jedinica =
	\| dan grada = 10. kolovoza<ref name=web>{{~~Citiraj web~~		\| dan grada = 10. kolovoza<ref name=web>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.petrinja.hr/grad/o-petrinji		\|url=http://www.petrinja.hr/grad/o-petrinji
	\|title = ''O Petrinji''		\|title = ''O Petrinji''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T04:12:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 04:12
Redak 30:		Redak 30:
	\| samoupravne jedinice =		\| samoupravne jedinice =
	\| broj samoupravnih jedinica =		\| broj samoupravnih jedinica =
	\| dan grada = 10. kolovoza<ref name=web>{{~~cite~~ web		\| dan grada = 10. kolovoza<ref name=web>{{Citiraj web
	\|url=http://www.petrinja.hr/grad/o-petrinji		\|url=http://www.petrinja.hr/grad/o-petrinji
	\|title = ''O Petrinji''		\|title = ''O Petrinji''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:40:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Grad
| ime = Petrinja
| grb = Petrinja (grb).gif
| članak o grbu = [[Grb Petrinje]]
| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike =
| županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}}
| površina = 41,64
| površina_bilješke =
| površina_uža =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| broj stanovnika = 24.671
| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_gustoća = 592,48
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_naziv =
| gradonačelnik = [[Magdalena Komes]]
| gradsko vijeće ime =
| predsjednik vijeće =
| gradsko vijeće =
| gradska naselja =
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = 10. kolovoza<ref name=web>{{cite web
|url=http://www.petrinja.hr/grad/o-petrinji
|title = ''O Petrinji''
|publisher = Grad Petrinja
|language = hrvatski
|accessdate = 8. rujna 2018.}}</ref>
| zaštitnik = [[Sveti Lovro|Sv. Lovro]]<ref name=web/>
| poštanski broj = 44250
| pozivni broj = (0)44
| autooznaka = SK
| web_stranica = https://www.petrinja.hr
| karta2 =
| naziv karte2 =
| z. širina = 45.442549
| z. dužina = 16.276531
| bilješke =
}}

'''Grad Petrinja''' smješten je na desnoj obali [[Kupa|Kupe]], na ušću [[Petrinjčica|Petrinjčice]]. Područje grada Petrinje sastavni je dio [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]] i prostire se na površini od 41,64 km2. Okuplja više od 25 tisuća [[stanovnik]]a.

Riječ je o području, koje većinom obuhvaća brežuljkaste predjele [[Zrinska gora|Zrinske]] i Hrastovačke gore te manje ravničarske, uz rijeke Kupu i Petrinjčicu. Njegovo administrativno područje uglavnom ruralnog karaktera obuhvaća 55 naselja. [[Grad]]ovi u okruženju Petrinje su: [[Sisak]] i [[Glina]], te općine [[Lekenik]], [[Donji Kukuruzari]] i [[Dvor]]. Sam grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice. Njegov razvoj i opstanak kroz stoljeća uvjetovan je povoljnim geoprometnim položajem. Naime, grad je smješten na križanju prometnica koje sjeverozapadnu Hrvatsku, pa tako i [[Zagreb]] spajaju s [[Banovina|Banovinom]], odnosno s [[BIH|Bosnom i Hercegovinom]], a prostor [[Kordun]]a i Banovine s [[Posavina|Posavinom]].

== Gradska naselja ==

Na području grada Petrinje nalazi se 55 naselja. To su: [[Begovići]], [[Bijelnik]], [[Blinja]], [[Brest Pokupski]], [[Cepeliš]], [[Čuntić]], [[Deanovići]], [[Dodoši]], [[Donja Bačuga]], [[Donja Budičina]], [[Donja Mlinoga]], [[Donja Pastuša]], [[Donje Mokrice]], [[Dragotinci]], [[Dumače]], [[Glinska Poljana]], [[Gora (Petrinja)|Gora]], [[Gornja Bačuga]], [[Gornja Mlinoga]], [[Gornja Pastuša]], [[Gornje Mokrice]], [[Graberje]], [[Grabovac Banski]], [[Hrastovica]], [[Hrvatski Čuntić]], [[Jabukovac (Petrinja)|Jabukovac]], [[Jošavica (Petrinja)|Jošavica]], [[Klinac]], [[Kraljevčani]], [[Križ Hrastovački]], [[Luščani]], [[Mačkovo Selo]], [[Mala Gorica (Petrinja)|Mala Gorica]], [[Međurače]], [[Miočinovići]], [[Mošćenica]], [[Moštanica]], [[Nebojan]], [[Nova Drenčina]], [[Novi Farkašić]], [[Novo Selište]], [[Pecki]], [[Petkovac]], Petrinja, [[Prnjavor Čuntićki]], [[Sibić]], [[Slana (Petrinja)|Slana]], [[Srednje Mokrice]], [[Strašnik]], [[Stražbenica (Petrinja)|Stražbenica]], [[Taborište]], [[Tremušnjak]], [[Veliki Šušnjar]], [[Vratečko]] i [[Župić]].

== Zemljopis ==
Petrinja se nalazi na ušću rječice [[Petrinjčica|Petrinjčice]] u [[Kupa|Kupu]], oko 13 km jugozapadno od [[Sisak|Siska]] i oko 48 km jugoistočno od [[Zagreb]]a. Najveći je grad na području [[Banovina|Banovine]], a upravno pripada [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Zemljopisna širina = 45.263 sjeverno, zem. dužina = 16.162 istočno.

== Stanovništvo ==

===Popis [[2011.]]===

Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine<ref>{{citiranje www |naslov=Popis stanovništva 2001. |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm |autor=Državni zavod za statistiku}}</ref> područje grada Petrinje je imalo 24.671 stanovnika od kojih gotovo 70% živi u samoj Petrinji (13.801 st.) i prigradskom naselju Mošćenica (2.348 st.). Gradu upravno pripadaju još 53 manja seoska naselja među kojima se veličinom izdvajaju Hrastovica (507 st.), Mala Gorica (531 st.) i Nova Drenčina (389 st.). Prema spomenutom popisu nacionalni sastav grada Petrinje bio je sljedeći:
*[[Hrvati]] - 19.280 (82,35%)
*[[Srbi]] - 2.809 (12%)
*Ostali - 1.324 (5,65%)

{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! Godina popisa !! Ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! Ostali
|-
| align=center | 1961 || 27,517 || 14,942 (54.30%) || 11,955 (43.45%) || 620 (2.25%)
|-
| align=center | 1981 || 33,570 || 14,621 (43.55%) || 12,617(37.58%) || 6,332 (18.86%)
|-
| align=center | 1991 || 35,565 || 15,791 (44.40%) || 15,969 (44.90%) || 3,805 (10.70%)
|-
| align=center | 2001 || 23,413 || 19,280 (82.35%) || 2,809 (12.00%) || 1,324 (5.65%)
|}

===Nacionalni sastav grada Petrinje (naseljenog mjesta)===
Nacionalni sastav grada Petrinje (naseljenog mjesta):<ref>Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880.-2001. godine</ref>
{| class=wikitable
|- bgcolor="#efefef"
! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
|-
! [[1991.]]
| align="right" | 18.706
| align="right" | 8.445 (45,15%)
| align="right" | 7.662 (40,96%)
| align="right" | 1.329 (7,10%)
| align="right" | 1.270 (6,79%)
|-
! [[1981.]]
| align="right" | 15.778
| align="right" | 4.948 (31,36%)
| align="right" | 6.202 (39,31%)
| align="right" | 3.895 (24,69%)
| align="right" | 733 (4,65%)
|-
! [[1971.]]
| align="right" | 12.155
| align="right" | 4.528 (37,25%)
| align="right" | 6.779 (55,77%)
| align="right" | 431 (3,43%)
| align="right" | 417 (3,43%)
|-
! [[1961.]]
| align="right" | 8.065
| align="right" | 2.160 (26,78%)
| align="right" | 5.454 (67,63%)
| align="right" | 168 (2,08%)
| align="right" | 283 (3,51%)
|-
! [[1953.]]
| align="right" | 5.858
| align="right" | 958 (16,35%)
| align="right" | 4.539 (77,48%)
| align="right" | 108 (1,84%)
| align="right" | 253 (4,32%)
|-
! [[1948.]]
| align="right" | 5.221
| align="right" | 732 (14,02%)
| align="right" | 4.298 (82,32%)
| align="right" | 0 (0,00%)
| align="right" | 191 (3,66%)
|}

== Uprava ==
*Gradsko poglavarstvo: gradonačelnik - Magdalena Komes, zamjenici - Ivan Prskalo<ref>{{Citiranje weba|date=11. lipnja 2021.|title=Konačni rezultati lokalnih izbora|url=file:///C:/Users/Natko%20Nordin%20Musli%C4%87/Downloads/GRAD%20PETRINJA%20-Kona%C4%8Dni%20rezultati%20-%20gradona%C4%8Delnik%20(II.%20krug)%2011.06.2021.%20(1).pdf|url-status=live|accessdate=12. lipnja 2021.}}</ref>.
*Gradsko vijeće: predsjednik - mag. prim. educ. Mario Bobimac
, zamjenici - dr. Miroslav Gregurinčić i dr. Viktorija Kaleb, članovi: Dumbović Darko, Čutura Željko, Sodić Ljubica, Mira Harcet, Herceg Milan, Softić Željko, Jerman Višnja, Marković Joco, Gavranović Nenad, Tonković Željko, Prošić Branko, Rožić Sanja, Glušić Marijan, Oreščanin Husein, Vuić Josip Petrinja, Radoš Tihomir Petrinja, Tadić Anton, Anita Begić Hadžipašić, Robert Polanšćak.

== Povijest ==
=== Srednji vijek ===
[[Slika:Kalman herceg.jpg|desno|mini|Kralj i herceg [[Koloman (herceg)|Koloman]] posebnom poveljom daje povlastice ''hospitibus nostris in Petrina commorantibus'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] našim građanima koji borave u Petrinji)<ref name=tad/>]]
{{glavni|Srednjovjekovna Petrinja}}
Smatra se da je Petrinja kao naselje postojala i prije prvog spominjanja imena Petrinja iz [[1201.]] godine <ref name=TS>[[Tadija Smičiklas]], ''Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'', [[Zagreb]], [[1905.]], br. 3, str. 10</ref>, koje se ne odnosi na mjesto već na rijeku [[Petrinjčica|Petrinjčicu]].<ref name=TS/> Područje na kojem je utemeljena stara Petrinja najprije je pripadalo pod [[Sisačka biskupija|sisačku biskupiju]]. Od [[1085.]], odnosno, [[1094.]] postaje posjed novoosnovane [[Zagrebačka biskupija|zagrebačke biskupije]].<ref>[[Lelja Dobronić]], ''Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika 1201.'', [[JAZU]], Zagreb, 1951., br. 983, str. 276-277</ref> Krajem [[11. stoljeće|11.]] i početkom [[12. stoljeće|12. stoljeća]] petrinjski kraj postaje sastavni dio Gorske županije, dok je u širem administrativno-teritorijalnom, odnosno [[Regija|regionalnom]], pogledu tijekom srednjeg vijeka smatran dijelom [[Slavonija|Slavonije]].<ref>Matija Filjak, ''Zrin - Zbornik za poviest i obnovu zavičaja'', Petrinja, 1942., br. 1, str. 31</ref>

Oko [[1240.|1240. godine]] Petrinja je svakako već bila poznato gusto naseljeno mjesto sa znatnim udjelom stranaca (gosti ili ''hospites''), uglavnom [[obrtnik]]a i [[trgovac]]a. Upravo ti stranci zamoliše 1240. slavonskog hercega i [[Vojvoda|vojvodu]] Kolomana, brata hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. da ime podijeli "sloboštine, što ih svojim radom zaslužuju", što je odobrenjem kralja učinio. Posebno poveljom Koloman daje povlastice ''hospitibus nostris in Petrina commorantibus'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] našim građanima koji borave u Petrinji) <ref name=tad>Tadija Smičiklas, ''Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'', Zagreb, 1905., br. 4, str. 123-125</ref>, što je također dokaz već iznesenih činjenica kako je podjela ovih povlastica "samo određena faza u životu postojećih naselja...".<ref>Tadija Smičiklas, ''Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'', Zagreb, 1905., br. 4, str. 302</ref> Dobivanjem povlastica grad dobiva i širi teritorij od dosadašnjeg, a stanovnici tog izvangradskog područja (''terrestres'') smatrani su članovima [[Općina|gradske općine]] i uživali jednake povlastice kao i građani.<ref>[[Josip Adamček]], ''Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine 15. do kraja 17. st.'', Zagreb, 1980., str. 168-178</ref>
[[Datoteka:Petrinjska listina.JPG|mini|desno|299px|Listina kojom hrvatsko-ugarski kralj [[Bela IV.]] potvrđuje Petrinji povlastice iz [[1240.]] od [[herceg]]a [[Koloman]]a]]
Po svemu sudeći Petrinja je jedan od prvih slobodnih kraljevskih gradova koji počinje borbu sa zagrebačkim biskupima radi [[Razlomak|desetine]]. Kolonistima slobodnih gradova u Slavoniji, privilegijom iz 1225., potvrđen je običaj (''prout most est'') prema kojem imaju pravo sami raspolagati sa svojom desetinom, a herceg Koloman u povelji izdanoj Petrinjcima 1240. ističe "da sa crkvenom desetinom neka rade kako to drugdje običavaju građani". Dio povlastice iz 1225. po svoj prilici treba "tumačiti kao pravo građana da sami određuju oblik u kojem će plaćati crkvenu desetinu". Stoga ponešto iznenađuje postupak zagrebačkog biskupa Filipa, koji [[1253.]] [[Izopćenje|izopćuje]] i proklinje Petrinjce (''homines de villa Petrina'') što mu odbijaju plaćati desetinu u naturi.<ref>Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku'', 1976., str. 303-304</ref> Istom [[8. studenog]] [[1255.]] uz posredovanje trogirskog biskupa Kolumbana koji se našao poslom u Gorama i odsjeo u crkvi [[Sveti Klement|sv. Klementa]], Filip je građane Petrinje odriješio prokletstva. Oni mu zato svečano obećaše da će ubuduće kod svojih kuća (''apud domos suas'') svake godine do [[Martinje|Martinja]] s voljom i pošteno plaćati desetinu u [[Žito|žitu]], [[Vino|vinu]], [[Janjetina|janjcima]] i svim ostalim stvarima od kojih se običava davati desetina.

Tatarske provale već četrdesetih godina [[13. stoljeće|13. stoljeća]] donose probleme i pustoš po Srednjoj Europi, ponajprije [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Ugraskoj]]. Neznatan otpor Tatarima i potpuni poraz Bele IV. i njegovog brata Kolomana [[1241.]] godine na [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Šajo]], razlogom su što kralj i herceg poduzimaju jedino što im preostalo ; spas bijegom u Hrvatsku. Bela bježi kroz Hrvatsku tzv. "vojničkom cestom" (''via exercitualis'') od [[Koprivnica|Koprivnice]] preko [[Križevci|Križevaca]], Zagreba i [[Topusko]]g prema [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje se uspijeva spasiti na jednom otočiću kraj [[Trogir]]a.<ref>Nada Klaić, ''Povijest Zagreba'', Zagreb, 1982., 1,str. 76</ref> Ima mišljenja da su Tatari na svom putu prošli i pokraj Stare Petrinje, a njeni građani su se istaknuli u borbama protiv osvajača što im kralj Bela IV. ne zaboravlja, jer im uskoro potvrđuje dobivene povlastice.<ref>Matija Filjak, ''Zrin - zbornik za poviest i obnovu zavičaja'', 1942., str. 14</ref> Prema nekim izvorima Tatari ne uspijevaju zauzeti i razoriti solidno i čvrsto utvrđenu i dobro branjenu Staru Petrinju "pa ju mimoilaze".<ref>D. Pavličević, ''Gdje se nalazila Stara Petrinja'', Generacije - časopis za kulturu i umjetnost, Petrinja, br. 3, [[rujan]] 1967., str. 3</ref>

Smatra se da je možda [[smrt]] slavonskog hercega Bele ([[1269.]]), mlađeg kraljevog sina, utjecala na "otad najutjecajnijeg velikaša" Slavonije bana Henrika Gisingovca<ref>Nada Klaić, ''Koprivnica u srednjem vijeku'', [[Koprivnica]], 1987., str. 49</ref> da prilikom mirenja građana Petrinje i biskupa ([[1270.]]) ne spominje Petrinji kao slobodni kraljevski grad, što , vjerojatno, potiče Petrinjce da od novog [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarskog kralja]] [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana V.]] traže potvrdu privilegija iz 1240., odnosno 1242. godine. Stoga kralj Stjepan V. [[27. rujna]] [[1271.]] godine daje "svima" na znanje "da su naši gostoprimci iz Petrinje pred nas iznijeli privilegij gospodina Bele, slavnog kralja Ugarske, koji je jednom dan ustvari njihove slobode, s molbom, da ga se udostojimo potvrditi svojim privilegijom." Ovim aktom kralja Stjepana V. naznačeno je kako se privilegij iz 1241. potvrđuje od riječi do riječi, a protiv građana Petrinje ni u kom slučaju ne mogu se izvoditi strani svjedoci, nego se "poslovi" moraju zakonski obaviti zakletvom, kao što je to bio običaj i u drugih kraljevskih gostoprimaca..." što se mora poštovati.<ref>Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u razvijenom Srednjem vijeku'', Zagreb, 1976., str. 303</ref> Iz ove kraljeve potvrde naslućuje se kako "[[Arpadovići]], bar Petrinju formalno ubrajaju građane Petrinje među svoje neposredne podanike..."<ref>CD VI, Zagreb, 1908., str. 100</ref>, a Petrinju kao slobodni kraljevski grad. Kralja Stjepana V. već [[1272.]] nasljeđuje [[Ladislav IV. Napuljski, hrvatsko-ugarski kralj|Ladislav IV.]], umjesto kojega Hrvatskom vlada njegov mlađi brat Andrija. Oba ova vladara pod skrbništvom su majke Elizabete, pa uz nju stvarno Hrvatskom ([[Slavonija|Slavonijom]]) vlada ban [[Joakim Pektar]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47362 Joakim Pektar - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> Tijekom [[1274.]] Petrinjci mole kralja Ladislava IV. Napuljskog potvrdu listine kralja Stjepana. Vladar molbu Petrinjaca prihvaća i potvrđuje im već dane privilegije budući da "pravni red i snaga jednakosti traže da se vladar povede za pravednim željama molbenika...samo da to što traže nije u suprotnosti s jednakošću i ne dolazi u [[suprotnost]] s tuđim pravom. Listinu kralja Stjepana IV. potrvđujem od riječi do riječi znakom...svog...dvostrukog pečata."<ref>Nada Klaić, ''Povijest Hrvatsa u razvijenom Srednjem vijeku, Zagreb 1976., str. 304.-305.</ref>

=== 20. stoljeće ===
[[Datoteka:Sisak i Petrinja - OpenStreetMap.svg|mini|desno|250px|Sisak, Petrinja i okolna naselja.]]
U 20. stoljeću važnost Petrinje slabi u korist susjednog [[Sisak|Siska]] koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte [[Banovina|Banovine]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počinje jači gospodarski razvoj (posebno mesne industrije - [[Gavrilović d.o.o.|"Gavrilović"]]) te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika [[1948.]] godine na gotovo 19.000 u [[1991.]]). Dolazi i do promjena u etničkoj strukturi te Petrinja od izrazito hrvatskog postaje grad s podjednakim udjelom [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]]. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] Petrinja je teško stradala, prvo u borbama, a naročito nakon srpske okupacije koja je uslijedila nakon [[obrana Petrinje 1991.|jednomjesečnog otpora]] hrvatskih branitelja u [[Rujan|rujnu]] [[1991.]] godine. Grad je oslobođen [[6. kolovoza]] [[1995.]] godine u vojno-redarstvenoj operaciji [[Operacija Oluja|Oluja]].

==== Velikosrpska agresija i okupacija ====
{{glavni|Obrana Petrinje 1991.}}

U Petrinji je 2. rujna 1991. počela [[Domovinski rat|Velikosrpska agresija]] kada je grad prvi put napao velikosrpski agresor. Tada je grad napala [[Jugoslavenska Narodna Armija|JNA]] pod zapovjedništvom potpukovnika [[Slobodan Tarbuk|Slobodana Tarbuka]]. Tada su grad Petrinju i okolna sela Hrastovicu, Budičinu, Taborište i Pecki obrušila se JNA uz obilnu potporu naoružanih pobunjenih Srba.

[[Top]]ovima i [[tenk]]ovima uništavana je stara gradska jezgra. Poginuli su prvi civili. Desetak tenkova je razaralo gradske ustanove. Od 2. do 21.rujna 1991. vodile su se borbe za Petrinju. Uslijedio je izlazak tenkova i oklopnih vozila iz vojarne u samo središte Petrinje. Pucalo se i rušilo sve na što su tenkovi nailazili. Branitelji Petrinje pružali su žestok otpor na prilazima gradu. 16. rujna 1991. jugoslavnski/srpski zapovjednik Slobodan Tarbuk naredio novi napad na Petrinju i tada je kod Vile Gavrilović ubijeno 17 zarobljenih hrvatskih branitelja.

Najžešći napad na Petrinju bio je 21. rujna kojeg je izvela JNA i ostale paravojne formacije. Pod jakom pješačkom vatrom 21. rujna u 18.30 pao je stari hrvatski grad Petrinja u ruke okupacijske JNA i paravojnih postrojbi. Oslobođen je četiri godine kasnije u Vojno-redarstvenoj [[Operacija Oluja|akciji Oluja]] u kojoj su sudjelovale i 74. i 80. bojna sastavljene od prognanih i ponosnih Petrinjaca.<ref>https://www.radio-banovina.hr/25-godina-nakon-prvog-napada-na-Petrinju-u-domovinskom-ratu/ Razgovarala: rasio-banovina, 2. srpnja 2016.</ref>

15. rujna 1995. u okolici Petrinje na lokaciji Vila Gavrilović izvršena je prva ekshumacija jedne masovne grobnice. Ekshumirani su posmrtni ostatci 17 žrtava srpske agresije.<ref>Petar Grubišić: [https://www.vecernji.hr/vijesti/2110-zrtava-u-141-masovnoj-grobnici-810772 '' ''] Večernji list. 27. rujna 2005. . Pristupljeno 24. rujna 2020. </ref>

=== 21. stoljeće ===
[[Potres kod Petrinje 2020.|Dana 28. prosinca 2020. godine Petrinju je pogodio potres magnitude 5,2 ML.]] Dan kasnije pogodio ju je snažniji potres magnitude 6,2 ML. Drugi potres razorio je grad i gotovo svi su stambeni objekti oštećeni. Time je Petrinja doživjela veće razaranje od onoga u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. U Petrinji je u potresu poginula jedna osoba.

Većina ljudi u gradu izgubila je svoj dom, a ljudi iz cijele [[Hrvatska|Hrvatske]] su se ujedinili u pomoći stanovnicima Petrinje donirajući hranu, vodu, deke, higijenske potrepštine, krevete i šatore.

== Gospodarstvo ==
* [[Gavrilović d.o.o.]]
*Paradizo okusi d.o.o.

Ženska udruga za promicanje kućne tekstilne industrije koja je djelovala od 1908. do 1945. godine. Promicala je petrinjske rukotvorine, tkanja i vezove diljem svijeta. Najveći uspjeh je zlatna medalja na pariškoj izložbi [[dekor]]ativne umjetnosti 1925. godine.<ref name="Razgovor 2012">Razgovor: Boris Vrga, pjesnik i likovni kritičar: Pokupska umjetnička baština moje je trajno nadahnuće. Razgovarala: [[Branka Hlevnjak]], [[Hrvatsko slovo]], 2. ožujka 2012., str. 3.-4.</ref>

== Poznate osobe ==
* [[Eduard Gener]], pravnik, kulturni i društveni djelatnik
* [[Duško Pavlović]], ekonomist
* [[Janko Nikola Grahor|Janko Grahor]], graditelj
* [[Ivica Golec]], povjesničar
* [[Krsto Hegedušić]], slikar
* [[Branko Horvat]], ekonomist i političar
* [[Oton Kučera]], astronom i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]
* [[Vlado Lisjak]], olimpijski pobjednik u hrvanju,
* [[Predrag Matanović]], ratni zapovjednik Domovinskog rata
* [[Marjan Mrmić]], bivši hrvatski reprezentativni nogometni vratar,
* [[Milan Nenadić]], bivši hrvač, osvajač olimpijske brončane medalje
* [[Leon Radošević]], košarkaš ALBA Berlin,
* [[Drago Roksandić]], povjesničar
* [[Marijan Vlak]], nekadašnji Dinamov vratar
* [[Mila Vod|Mila Wod (Ludmila Wodsedalek)]] (1888.-1968.), akademska kiparica
* [[Davor Salopek]], [[arhitekt]] i publicist
* [[Petar Salopek]], akademski slikar
* [[Zorislav Srebrić]], glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza
* [[Boris Miholjević]], glumac
* [[Jelena Miholjević]], glumica
* [[Franjo Jelačić]], časnik i general
* [[Ivan Kožarić]], akademski kipar i akademik
* [[Tomislav Rolf]], hrvatski časnik u doba [[NDH]]
* [[Mirna Berend]], TV voditeljica i bivša manekenka
* [[Artur Turkulin]], istaknuti sudionik [[NOB]]-a
* [[Slavko Koletić]], bivši hrvač, osvajač srebrnog odličja na svjetskom prvenstvu u Edmontonu [[1970.]] te četvrti s Olimpijskih igara u [[München]]u [[1972.]] g.
* [[Josip Stanić Stanios]], slikar i književnik
* [[Dr. Boris Vrga,]], liječnik, pjesnik, likovni kritičar
* [[Branko Čačić]], akademski slikar, likovni pedagog i kustos
* [[Branka Kalauz]], književnica
* [[Oskar Dürr]], pjesnik, novelist, prevodilac
* [[Marija Horžinek]], književnica
* [[Gašo Šram]], pjesnik
* [[Kamilo Križanić]], pjesnik, novelist, kritičar, esejist
* [[Ivica Čermak]], skulptor i pjesnik
* [[Bogdan Maričić]], pjesnik
* [[Ivan Šeperac Šepi]], pjesnik
* [[Ivan Tucić]], akademski slikar
* [[Davor Žilić]], akademski slikar, izvanredni profesor
* [[Viktor Samuel Bernfest]], akademski kipar i medaljer, kraće vrijeme gradonačelnik Petrinje.
*Petar A. Ćosić, magistar medicinskih znanosti, književnik

U Petrinji su živjele hrvatske umjetnice [[Jelena Babić]], [[Blanka Dužanec]], [[Zlata Radej]], [[Mila Vod]] i [[Milka Vukelić]], koje su za boravka u ovom gradu stvarale suvremenu hrvatsku [[keramika|keramiku]].<ref name="Razgovor 2012"/>

[[Datoteka:Petrinja1-2016.jpg|250px|Gradski park u Petrinji|mini]]

== Spomenici i znamenitosti ==
* Starohrvatsko "templarsko" županijsko središte [[Gora]] nalazi se u blizini grada Petrinje.
* Ostatci srednjovjekovnih starohrvatskih utvrda ([[Čuntić]], [[Klinac grad]] i [[Pecki grad]])
* Povijesna jezgra Petrinje - trg s baroknim kućama, župna crkva Svetog Lovre, Petrinja iz [[1780.]] i gradski park iz doba "Banske vojne granice".
* Sakralna baština - postojeća, drvena rimokatolička kapela u Brestu, barokni Franjevački samostan i crkva u Hrvatskom Čuntiću i srednjovjekovna crkva u Gori izgrađena u starohrvatskome stilu
* Sakralna baština - porušena u Domovinskom ratu, koja više ne postoji: [[Crkva sv. Lovre u Petrinji|crkva Sv. Lovre]] u Petrinji izgrađena u kasno-baroknom odnosno klasicističkom stilu (na čijem mjestu danas stoji replika iste), crkva Sv. Katarine iz 19. st. u Petrinji, kapela Sv. Roka u Petrinji, kapela Sv. Trojstva u Petrinji, kapela pokraj mosta na Petrinjčici u ulici M. Gupca u Petrinji.
* Prvi spomenik [[Stjepan Radić|Stjepanu Radiću]] napravila je hrvatska kiparica [[Mila Vod|Mila Wod]] (1929. u Petrinji), a to je ujedno prvi hrvatski javni spomenik djelo neke kiparice.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac420.nsf/AllWebDocs/Suceljavanje_dvaju_opusa Lovorka Magaš, ''Viktor Samuel Bernfest – Mila Wod, Galerija Milan i Ivo Steiner, Zagreb, veljača–ožujak 2010.''], [[Matica hrvatska]], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 420, 8. travnja 2010., (preuzeto 27. ožujka 2013.)</ref> Spomenik Stjepanu Radiću otkriven je u Petrinji 1936. godine, uklonili su ga četnici nakon okupacije Petrinje u Domovinskom ratu a poslije oslobođenja grada pronađen je u okolici<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., {{ISBN|953-6308-13-4}}, str. 349.</ref> i obnovljen uz pomoć gipsanog otiska koji se nalazi u gliptoteci [[HAZU]]-a. Na svoje prvotno mjesto postavljen je 28. prosinca 1999.<ref>http://vijesti.hrt.hr/arhiv/99/12/28/KRV.html (pristupljeno 28. ožujka 2013.)</ref>
[[Datoteka:Petrinja ulica.jpg|desno|mini|250px|Ulica u Petrinji]]
Gotovo svi spomenici bili su dijelom ili potpuno devastirani i razoreni za vrijeme srpske okupacije Petrinje (1991.-1995.), a kasnije su pomno obnovljeni ili se još obnavljaju. Većina njih ponovno je stradalu u potresu 2020. godine.

== Obrazovanje ==
Petrinja ima tri osnovne škole i jednu srednju školu sa smjerovima: opća gimnazija, veterinarski tehničar, prehrambeni tehničar, voćar-vinogradar-vinar, mesar, cvjećar. Također ima Visoku učiteljsku školu <ref>http://www.vusp.hr</ref> sa smjerom predškolskog odgoja (3 godine) i razredne nastave (4 godine).

== Kultura ==
Petrinjci su izuzetno ponosni na svoju Gradsku limenu glazbu <ref>http://www.glg-petrinja.hr</ref> koja djeluje još od [[1808.]] godine, a djelovala je neprekidno i tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] iako je Petrinja bila okupirana. Danas glazba ima oko 40 članova. U okviru glazbe djeluje i sekcija Big Band Petrinja, kao i Mala škola u kojoj djeca i odrasli uče svirati.
Od 1937. do 1941. godine postojao je muzej u Petrinji.<ref name="Razgovor 2012"/>

*[[galerija Krsto Hegedušić]]

Petrinja je izvorištem hrvatske pučke [[lončarija|lončarije]].<ref name="Razgovor 2012"/>

== Petrinjski suveniri ==
* '''Stucka''' je [[Keramika|keramička]] posuda proizvedena na ločarskom kolu, spominje se već u 18. stoljeću. Nekad uporabni predmet za nošenje vode, vina i sl. danas je suvenir oslikan i reljefno ukrašen grbom grada Petrinje, grozdovima kao obilježjem petrinjske djelatnosti vinogradarstva i tekstovima petrinjskih pjesama.
* '''Božićni svijećnjak''' je keramički uporabni predmet namijenjen adventskom običaju sijanja pšenice, a u sredinu se postavlja svijeća. Proizvod je prigodni suvenir u vrijeme božićnih blagdana.
* '''Zimska''' je gastronomski suvenir pakiran u posebno dizajniranu kartonsku kutiju na kojoj je slikom i rječju ispričana povijesna priča o zimskoj salami i tradiciji proizvodnje tvornice [[Gavrilović]] od davne 1690. godine.

== Mediji ==
*[[Petrinjski radio]] / Petrinjski list

== Šport ==
*[[hrvački klub Gavrilović]] - pridonio je da hrvanje bude najtrofejniji petrinjski sport. Osvajali su naslove prvaka Hrvatske i Jugoslavije. Klub i danas ostvaruje značajne rezultate te je najtrofejniji hrvatski hrvački klub.
*Motocross klub "Petrinja" je uredio stazu Zelena Dolina kod Hrv. Čuntića kraj Petrinje, članovi kluba postižu zavidne rezultate. Njima bratski klub je Motocycle club "Big Chief", cestovnih "bajkera".
*[[Vaterpolo klub Petrinja]]
*[[KK Petrinja]] - osnovan 1978.godine. Klub se natječe u Prvoj hrvatskoj mlađekadetskoj i kadetskoj ligi.
*[[NK Mladost Petrinja]] - najtrofejniji petrinjski nogometni klub...
*[[Teniski klub Petrinjčica]]
*[[Stolnoteniski klub Petrinja]]
*[[Karate klub Sveti Lovro]] - Karate klub Sveti Lovro osnovan je 14.siječnja [[1998.]] godine. Karate u Petrinji postoji već 40 godina. Jedan od osnivača kluba je i današnji trener Vlado Demetrović.
*[[Kajak kanu klub Kupa]]
*[[Budokai klub Petrinja]], klub je osnovan 1. rujna [[2001.]] godine.
*[[Rukometni klub Petrinja]]
*[[Odbojkaški klub Petrinja]]
*[[Gimnastički klub Petrinja]]
*Ronilački klub Orca
*[[Hokejski klub Petrinja]]
*[[Skijaški klub Vrelo]]
*[[Teniski klub Petrinja]]
*[[ŽKK Lovrekice]]

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Gradina Klimna gora.jpg|Utvrda [[Klinac grad]]
Datoteka:Petrinja Park.jpg|Crkva sv.Lovre i gradski park
Datoteka:Cuntic grad Hrvatska.jpg|[[Čuntić grad]]
Datoteka:Selo Klinac Hrvatska.jpg|Selo [[Klinac]] nedaleko Petrinje
</gallery>

== Vidi još ==
* [[Grb Petrinje|Grb grada Petrinje]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.petrinja.hr/ Službene stranice grada Petrinje]

{{GiO SMŽ}}
{{Gradska naselja Petrinje}}

[[Kategorija:Petrinja| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]]