Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:10:30Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:10
Redak 61:		Redak 61:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commons\|Petra}}~~
	*[http://3dtour.ua/tours/2011/petra/index.php?id=62 3D-obilazak Petre]		*[http://3dtour.ua/tours/2011/petra/index.php?id=62 3D-obilazak Petre]
	*[http://www.glenndixon.org/The_Lost_City_of_Petra_2.html Video o Petri] {{eng oznaka}}		*[http://www.glenndixon.org/The_Lost_City_of_Petra_2.html Video o Petri] {{eng oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:07:53Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:07
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Petra'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Petra'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Petra		\|ime mjesta = Petra
	\|slika = Petra Jordan BW 22.JPG		\|slika = Petra Jordan BW 22.JPG

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T08:02:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Petra
|slika = Petra Jordan BW 22.JPG
|godina = [[1985.]] (9. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/326
|država = {{ZD+X/J|JOR}}
 
{{Lokacijska karta|Jordan|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Petra|position=right
|lat_deg=30|lat_min=19|lat_sec=50|lat_dir=N
|lon_deg=35|lon_min=26|lon_sec=36|lon_dir=E
}}Lokacija Petre u Jordanu
}}
'''Petra''' ([[arapski jezik|arap]].''البتراء'', ''al-Bitrā’''; [[grčki]]: ''πέτρα'', što znači "stijena") je napušteni grad na području današnjeg [[Jordan]]a, a u vrijeme [[antika|antike]] je bio glavni grad [[Nabatejci|Nabatejaca]]. Poznata je upravo po svojim [[helenizam|helenističkim]] građevinama uklesanim u stijene, ali i vodovodnom sustavu, koji su otkriveni zapadu tek 1812. godine. God. [[1985.]], Petra je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] kao "jedno od najvrijednijih kulturnih dobara baštine čovječanstva".

Danas se Petra smatra jednom od najvećih znamenitosti [[Bliski istok|Bliskog istoka]], i najveća je turistička atrakcija Jordana. God. 2007., odabrana je i kao jedno od "novih" [[Novih 7 svjetskih čuda|sedam svjetskih čuda]].
[[Datoteka:Karta Petra.PNG|mini|350px|lijevo|<center>Karta Petre s istaknutim lokalitetima]]
== Položaj i značenje ==
[[Datoteka:Petra-Roman-Aqueduct.jpg|mini|lijevo|<center>[[Akvedukt]] uklesan u stijeni prolaza ''Sik'' koji vodi do Petre]]
[[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|mini|lijevo|<center>Riznica K''hazne al-Firaun'']]

[[Datoteka:20100925 petra213.JPG|mini|lijevo|<center>[[Hadrijan]]ov slavoluk i glavna rimska ulica (''cardo'')]]
Petra se nalazi na pola puta od [[Zaljev Akaba|zaljeva Akaba]] prema [[Mrtvo more|Mrtvom moru]] na visini od 800 pa do 1.350 [[metar|m]] iznad razine mora u širokoj kotlini u brdskom području Edoma. Zahvaljujući [[strategija|strateški]] povoljnom položaju na raskrižju više [[karavana|karavanskih]] putova koji su spajali [[Egipat]] sa [[Sirija|Sirijom]] i južnu [[Arapski poluotok|Arabiju]] sa [[Sredozemno more|Sredozemljem]], grad je u razdoblju od [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] pa do [[3. stoljeće|3. stoljeća]] naše ere bio vrlo važno trgovačko središte. Petra je naročito kontrolirala raskrižje na [[put tamjana|putu tamjana]]. Taj prastari trgovački put vodio je od [[Jemen]]a duž zapadne obale Arabije, a kod Petre se račvao na sjeverozapadni odvojak prema [[Gaza|Gazi]] i drugi koji je smjerom prema sjeveroistoku išao do [[Damask]]a.

Pored povoljnog [[geografija|geografskog]] položaja, imala je i dobro skriveni položaj među strmim stjenovitim zidovima okolnih brijegova i, što je bilo posebno važno, sigurnu opskrbu vodom. I danas se do mjesta može doći samo uskom brdskom stazom sa sjeverozapada ili jednim stjenovitim klancem s istoka koji je dug oko 1,5 [[km]] a stijene između kojih se provlači dosižu visinu od oko 200 [[metar|m]] dok je na najužem mjestu širok samo 2 m. Duž jednog stjenovitog zida klanca uklesan je žlijeb pokriven kamenim pločama kojim su Nabatejci dovodili u Petru vodu iz jednog brdskog potoka.

Sve to činilo je Petru privlačnom jer je pružalo sigurnost karavanama s juga Arabije koje su prenosile uglavnom skupocjenu robu: [[začin|začine]] i [[svila|svilu]] iz [[Indija|Indije]], [[bjelokost]] iz [[Afrika|Afrike]], [[biser]]e iz [[Crveno more|Crvenog mora]] kao i tamjan s juga Arabije. [[Smola]] sa stabala tamjanove biljke (''Boswellia sacra'') bila je u cijelom antičkom svijetu vrlo cijenjena kao skupocjena žrtva bogovima, ali i kao [[lijek]]. Carine i posredovanje u trgovini donosili su Nabatejcima vrlo velike prihode.

== Povijest ==
[[Datoteka:Petra Jordan BW 37.JPG|mini|desno|<center>Grobnica u stijeni Ed-Deir]]
Nije nedvosmisleno dokazano kako su Nabatejci nazivali svoj glavni grad. [[Stari zavjet]] spominje mjesto u Edomu imenom ''Sela'' (stijena, kamen). Ali sporno je odnosi li se to na nabatejski glavni grad koji [[grčki jezik|grčki]] izvori navode pod imenom ''Petra'', što također znači "stijena". Međutim, u [[Helenizam|helenističkom]] svijetu je bilo više mjesta istog imena. Prema nekim drugim izvorima čija vjerodostojnost nije dokazana, Nabatejci su svoj glavni grad nazivali ''Reqem'' ili ''Reqmu'' što znači "crveni", a moglo bi se tumačiti kao asocijacija na boje stijena oko Petre.

Povijest grada je najuže povezana s Nabatejcima. Međutim, osim nekih uklesanih natpisa, Nabatejci nisu ostavili pisane tragove. Zbog toga, povijest Petre može se utvrditi samo u fragmentima i to iz [[Biblija|biblijskih]] kao i [[grčki jezik|grčkih]] i [[Rim|rimskih]] izvora.

Prema [[arheologija|arheološkim]] nalazima, visinska dolina Petre bila je povremeno naseljena još u razdoblju starijeg kamenog doba ([[paleolitik]]), a od mlađeg kamenog doba ([[neolitik]]) - od oko 9.000 pr. Kr. je trajno naseljena. Biblija spominje Horite i [[Edomite]] kao stanovnike tog područja od oko 1.500 pr. Kr. Nakon što su [[Perzija|Perzijanci]] osvojili [[Palestina|Palestinu]] u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]], iz unutrašnjosti Arabije stiže [[semiti|semitski]] narod Nabatejaca (oko [[500. pr. Kr.]]) i istiskuje Edomite. Sa [[stočarstvo|stočarstva]] prelaze na kontrolu trgovačkih putova koji se stječu kod Petre.

Od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeća pr. Kr.]] počinje rast značaja Petre. Stanovništvo, do tada polu[[nomad]]i napuštaju svoje šatore i zamjenjuju ih trajnim nastambama. Istovremeno raste i učvršćuje se politička moć i oblikuje stabilna [[kralj]]evska vlast. Makabejci (vidi [[zeloti]]) prvi spominju u svojim tekstovima kralja Aretasa I. u godini [[168. pr. Kr.]]. Njemu i njegovim nasljednicima uspjelo je oduprijeti se utjecaju [[Ptolemejevići|ptolemejskog]] Egipta, kao i proširivati područje utjecaja Petre na račun područja kojim je vladala dinastija [[Seleukidi|Seleukida]]. Istovremeno, bili su otvoreni utjecajima svog helenističkog okruženja.

Napredovanje Petre se nastavilo. U vrijeme kralja Aretasa III. ([[87. pr. Kr.]] do [[62. pr. Kr.]]) osvajaju Damask, miješaju se u borbe za vlast u [[Judeja|Judeji]] i opsjedaju [[Jeruzalem]]. Tada se na tom području pojavljuje [[Rimsko Carstvo|Rim]] i napredovanje Petre je zaustavljeno. Još gotovo 200 godina Petra zadržava unutrašnju samoupravu, blagostanje grada i dalje raste, a broj stanovnika, prema procjenama, dosiže 30.000 do 40.000.

No, kad su ih [[106.]] pobijedili Rimljani, postaju jedna od provincija Rimskog Carstva i postupno gube na značenju. Zatim doživljavaju dva snažna potresa ([[363.]] i [[551.]]) a kad [[Arapi]] [[663.]] osvajaju to područje, zadnji stanovnici napuštaju Petru.

== Petra danas ==
Od vremena [[križarski ratovi|križara]] pa sve do [[1812.]] niti jedan [[Europa|Europljanin]] nije bio u Petri. Oko 1800-te još su samo pojedini [[znanost|znanstvenici]] po čuvenju naslućivali da bi negdje na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] mogao postojati jedan [[legenda|legendarni]] grad uklesan u stijenama. Ponovo ga je za Europljane otkrio [[Švicarska|Švicarac]] Burckhardt putujući po Arabiji. Više od 100 godina kasnije, [[Thomas Edward Lawrence]] (poznatiji kao "Lorens od Arabije"), piše u svom djelu "Sedam stupova mudrosti": "''Petra je najdivnije mjesto na svijetu.''" Mislio je, da bi svaki opis mjesta izblijedio pred vlastitim doživljajem u susretu s Petrom.

== Najvažnije građevine ==

Sačuvano je oko 800 građevina i žrtvenika. Obilježeni su nabatejskim, grčko-helenističkim i rimskim utjecajima. Vrlo često se na samo jednom spomeniku mogu očitati stilski elementi sve tri kulture.

'''Riznica''': Na izlasku iz kanjona koji s istočne strane ulazi u kotlinu Petre, nailazi se ravno na vjerojatno najpoznatiju građevinu Petre, ''Khazne al-Firaun''. Izraz "građevina" i nije najtočniji, jer se kod očuvanih objekata u Petri ne radi o građenim spomenicima, nego o objektima koji su uklesani u žive stijene. [[Beduini]] su ju nazivali "Faraonska riznica", iako se ustvari radi o jednom od mnogih u stijenu uklesanih grobnica. Nije dokazano kad je rađena. Neki znanstvenici smatraju da je rađena u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]], dok drugi vjeruju da je iz 2. stoljeća nove ere, iz vremena cara [[Hadrijan]]a.

'''Rimsko kazalište''': Na putu od ulaska u kotlinu prema centru Petre, s lijeve strane se nalazi dosta dobro očuvan [[amfiteatar]] iz [[1. stoljeće|1. stoljeća]]. I on je, kao i druge građevine, isklesan iz stijene. Ima 33 reda sjedala, i imao je oko 5.000 mjesta. Kod klesanja amfiteatra, otvoreni su prilazi nizu grobnica koje su još ranije bile uklesane u stijene. Amfiteatar su otkrili američki arheolozi [[1961.]]

'''Grobovi u kraljevskoj stijeni''': Sjeverno od amfiteatra izdiže se tzv. ''kraljevski zid''. Na oko pola visine stijene isklesano je više monumentalnih grobnica jedna do druge. Razaznaju se nabatejski, grčki i rimski utjecaji.

'''''Ed-Deir'', grobnica u stijeni''': Na izlasku s područja nekadašnjeg grada, nalazi se možda najljepši spomenik ove izgubljene kulture, ''El-Deir''. U prijevodu, ovo ime znači "[[samostan]]". Vjerojatno zato, jer su u srednjem vijeku ovdje obitavali redovnici. Nije skriven, leži visoko na brijegu i impresivan je ne samo zbog svoje veličine. Samo urna na vrhu ukrasnog okruglog hrama nad ulazom je visoka 9 [[metar|m]]. Zbog njegovog jednostavnog ali monumentalnog stila, ''Ed-Deir'' se smatra jednim od vrhunaca nabatejske kulture.

==Vanjske poveznice==
{{Commons|Petra}}
*[http://3dtour.ua/tours/2011/petra/index.php?id=62 3D-obilazak Petre]
*[http://www.glenndixon.org/The_Lost_City_of_Petra_2.html Video o Petri] {{eng oznaka}}
*[http://petrapark.com Petrapark.com], arheološki park
*[http://www.smartedaleel.com/allaboutjordan/interactive-jordan/79-interactive-map-of-petra.html Smartedaleel.com], Interaktivna karta stare Petre
*[http://www.bib-arch.org/e-features/petra.asp Bib-arch.org], "Solving the Enigma of Petra and the Nabataeans", Biblical Archaeology Review {{eng oznaka}}

{{Sedam čuda}}
{{Svjetska baština u Jordanu}}

[[Kategorija:Sedam svjetskih čuda]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Antička povijest]]
[[Kategorija:Rimski gradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Jordanu]]
[[Kategorija:Gradovi na Svilenom putu]]

Petra - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica