Peteranec - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2026-08-02T00:05:41Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 2. kolovoz 2026. u 00:05
Redak 21:		Redak 21:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	Najstariji nalazi iz ranog eneolitika - [[Seče kultura]] ([[3500.]] – [[3200.]] godine prije [[Krist]]a) pronađeni južno od Peteranca blizu sela [[Koprivnički Bregi]]. Prvo spominje srednjovjekovne župne crkve Sv. Petra je [[1267.]] Kasnije se spominje istoimeno selo nastalo na mjestu prijelaza preko rijeke Drave. Peteranec je dobio ime po crkvi i župi Sv. Petra. Selo je stradalo u osmanskim prodorima sredinom 16. st. Obnovljeno je poč. 17. st., a župa je ponovo utemeljena [[1789.]] Do sred. 18. st. sastavni je dio Koprivnčkog vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je pripojeno Vojnoj krajini gdje ubrzo postaje satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. God. [[1765.]] proglašen je slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice te je vraćen u rang seoskog naselja. Od [[1871.]] do [[1875.]] središte je istoimenog kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. Kasnije je kotar Peteranec pripojen kotaru [[Koprivnica]]. Između dva svjetska rata spada u najnajprednija podravska sela s knjižnicom od 2500 svezaka i razvijenim društvenim životom. Stagnira nakon II. svjetskog rata, pogotovo od [[1955.]] kada prestaje biti općinskim središtem do [[1993.]] kada je ponovo postalo općinskim središtem. Poznata manifestacija je [[Galovićeva jesen]] (održava se tradicionalno od [[1994.]])		Najstariji nalazi iz ranog eneolitika - [[Seče kultura]] ([[3500.]] – [[3200.]] godine prije [[Krist]]a) pronađeni južno od Peteranca blizu sela [[Koprivnički Bregi]]. Prvo spominje srednjovjekovne župne crkve Sv. Petra je [[1267.]] Kasnije se spominje istoimeno selo nastalo na mjestu prijelaza preko rijeke Drave. Peteranec je dobio ime po crkvi i župi Sv. Petra. Selo je stradalo u osmanskim prodorima sredinom 16. st. Obnovljeno je poč. 17. st., a župa je ponovo utemeljena [[1789.]] Do sred. 18. st. sastavni je dio Koprivnčkog vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je pripojeno Vojnoj krajini gdje ubrzo postaje satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. God. [[1765.]] proglašen je slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice te je vraćen u rang seoskog naselja. Od [[1871.]] do [[1875.]] središte je istoimenog kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. Kasnije je kotar Peteranec pripojen kotaru [[Koprivnica]]. Između dva svjetska rata spada u najnajprednija podravska sela s knjižnicom od 2500 svezaka i razvijenim društvenim životom.
			9. travnja 1941., tijekom Travanjskog rata, a prije uspostave NDH, [[Vojska Kraljevine Jugoslavije\|jugoslavenske]] vojske i [[četnici]] (u sklopu pokreta konjičkog puka „Car Dušan Silni“) ubili pet hrvatskih civila u Peterancu.<ref>[https://bjelovarsko-bilogorska-policija.gov.hr/vijesti/u-spomen-na-78-obljetnicu-prvog-ratnog-zlocina-koji-se-dogodio-u-selu-donji-mosti-10-travnja-1941-godine-nacelnik-policijske-uprave-jakob-bukvic-sa-suradnicima-poklonio-se-zrtvama-te-polozio-vijenac-i-zapalio-svijecu/15396 ''U spomen na 78. Obljetnicu prvog ratnog zločina koji se dogodio u selu Donji Mosti 10. travnja 1941. godine načelnik policijske uprave Jakob Bukvić sa suradnicima poklonio se žrtvama te položio vijenac i zapalio svijeću '']. Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska. 6. travnja 2019. Pristupljeno 30. srpnja 2026.</ref>


			Stagnira nakon II. svjetskog rata, pogotovo od [[1955.]] kada prestaje biti općinskim središtem do [[1993.]] kada je ponovo postalo općinskim središtem. Poznata manifestacija je [[Galovićeva jesen]] (održava se tradicionalno od [[1994.]])

	== Gospodarstvo ==		== Gospodarstvo ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

2025-04-06T17:45:28Z

Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Peteranec'''-->{{~~Općina~~ \|		<!--'''Peteranec'''-->{{Infookvir općina \|
	ime = Peteranec\|		ime = Peteranec\|
	grb = Peteranec (grb).gif\|		grb = Peteranec (grb).gif\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T12:17:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Peteranec|
grb = Peteranec (grb).gif|
županija = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]] |
broj stanovnika = 2.848|
površina = 51,77|
naselja = Peteranec, Sigetec, Komatnica|
načelnik = Ivan Derdić|
poštanski broj = 48321 Peteranec|
z. širina = 46.19|
z. dužina = 16.89
|broj stanovnika2011.=2,704}}
'''Peteranec''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]].

== Zemljopis ==
Općina se sastoji od tri sela: [[Peteranec]], [[Sigetec]] i [[Komatnica]].
== Stanovništvo ==
Uglavnom poljoprivredno, no u novije vrijeme se mijenja sastav stanovništva. Pojačani procesi deagrarizacije u selu Peteranec.
== Uprava ==
Postoji općina od [[1993.]] Trenutni načelnik je Ivan Derdić.

== Povijest ==
Najstariji nalazi iz ranog eneolitika - [[Seče kultura]] ([[3500.]] – [[3200.]] godine prije [[Krist]]a) pronađeni južno od Peteranca blizu sela [[Koprivnički Bregi]]. Prvo spominje srednjovjekovne župne crkve Sv. Petra je [[1267.]] Kasnije se spominje istoimeno selo nastalo na mjestu prijelaza preko rijeke Drave. Peteranec je dobio ime po crkvi i župi Sv. Petra. Selo je stradalo u osmanskim prodorima sredinom 16. st. Obnovljeno je poč. 17. st., a župa je ponovo utemeljena [[1789.]] Do sred. 18. st. sastavni je dio Koprivnčkog vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je pripojeno Vojnoj krajini gdje ubrzo postaje satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. God. [[1765.]] proglašen je slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice te je vraćen u rang seoskog naselja. Od [[1871.]] do [[1875.]] središte je istoimenog kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. Kasnije je kotar Peteranec pripojen kotaru [[Koprivnica]]. Između dva svjetska rata spada u najnajprednija podravska sela s knjižnicom od 2500 svezaka i razvijenim društvenim životom. Stagnira nakon II. svjetskog rata, pogotovo od [[1955.]] kada prestaje biti općinskim središtem do [[1993.]] kada je ponovo postalo općinskim središtem. Poznata manifestacija je [[Galovićeva jesen]] (održava se tradicionalno od [[1994.]])

== Gospodarstvo ==
U Peterancu postoji početni razvoj malog poduzetništva. U Sigecu je razvijena poljoprivreda.
== Poznate osobe ==
* [[Josip Beruta]]
* [[Tomo Blažek]]
* [[Slavoljub Dubić]]
* [[Petar Franjić]]
* [[Fran Galović]]
* [[Franjo Gaži]]
* [[Stjepan Gaži]]
* [[Tomo Gaži]]
* [[Ivan Generalić]]
* [[Ljudevit Gerovac]]
* [[Josip Miljanović]]
* [[Ivan Picer]]
* [[Ivan Sabolić]]
* [[Josip Belčić]]
* [[Božidar Pavleš]]
* [[Andrija Betlehem]]
* [[Martin Imbrišević]]

== Spomenici i znamenitosti ==
* Crkva u Peterancu iz oko [[1773.]]
* Crkva u Sigecu - početak [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
* Zgrada satnijskog zapovjedništva u Peterancu - sredina [[19. stoljeće|19. stoljeća]]

== Obrazovanje ==
Vrtić Lastavica u Petrancu.

Četverorazredne škole u [[Peteranec|Peterancu: Područna Škola Frana Galovića]] i u Sigecu Područna škola Sigetec. Učenici kasnije polaze školu u Drnju Osnovnu školu Frana Koncelaka.

== Kultura ==
*[[Galerija]] [[Ivana Sabolić]]a Peteranec
*[[KUD "Fran Galović" udruge žena Peteranec]]
*[[Udruga žena "Hrvatsko srce Peteranec"]]
*Udruga žena "Sigečko srce"
*

== Šport ==
* [[NK Panonija Peteranec]]
* [[NK Mladost Sigetec]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.peteranec.hr/ Službena stranica Općine Peteranec] (pristupljeno 6. srpnja 2014.)
{{Peteranec}}
{{GiO KKŽ}}
[[Kategorija:Općine u Koprivničko-križevačkoj županiji]]