WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T09:22:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:22
Redak 31:		Redak 31:

	== Bernardova zvijezda ==		== Bernardova zvijezda ==
	Dok je bio na [[Zvjezdarnica Sproul\|zvjezdarnici Sproul]], [[Metode otkrivanja ekstrasolarnih planeta\|izvodio je astrometrijska mjerenja]] [[Barnardova zvijezda\|Barnardove zvijezde]] i šezdesetih godina izvještavao o periodičnom "kolebanju" u njezinu kretanju, što je protumačio kao posljedicu postojanja [[Ekstrasolarni planeti\|planeta oko zvijezde]].<ref>{{cite journal \| author = Van de Kamp, Peter \|year = 1969 \| title = Alternate dynamical analysis of Barnard's star \| journal = Astronomical Journal \| volume = 74 \| issue = 8 \| pages = 757 \| doi = 10.1086/110852 \| bibcode=1969AJ.....74..757V}}</ref> Tek kad je prošlo nekoliko desetljeća, stvoren je konsenzus da je ovo bilo lažno otkriće.<ref>[http://www.public.asu.edu/~sciref/exoplnt.htm George H. Bell: "The Search for the Extrasolar Planets: A Brief History of the Search, the Findings and the Future Implications"]</ref><ref>{{~~Cite web~~ \|url=http://www.astrobio.net/news/article1635.html \|title=Astrobio.net: "The Barnard's Star Blunder" \|access-date=January 26, 2006 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20070311193600/http://www.astrobio.net/news/article1635.html \|archive-date=March 11, 2007 \|url-status=dead }}</ref><ref>[http://weblore.com/richard/barnard's_star.htm Weblore.com: "Barnard’s Star and the Detection of Extrasolar Planets"] {{webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20110907001551/http://www.weblore.com/richard/barnard's_star.htm \|date=September 7, 2011 }}</ref> Godine 1973., astronomi [[George Gatewood]] sa [[Zvjezdarnica Allegheny\|zvjezdarnice Allegheny]] i [[Heinrich Eichhorn]] sa [[Sveučilište Florida\|Sveučilišta Florida]], koristeći podatke dobivene poboljšanom opremom na 30-inčnom teleskopu Thaw Refractor, nisu otkrili nijedan planet, već su otkrili promjenu skale slike ovisne o boji slika dobivenih 24-inčnim refraktorskim teleskopom na [[Zvjezdarnica Sproul\|zvjezdarnici Sproul]] koji je u svojoj studiji koristio Van de Kamp.<ref>{{cite journal \| title=An unsuccessful search for a planetary companion of Barnard's star BD +4°3561		Dok je bio na [[Zvjezdarnica Sproul\|zvjezdarnici Sproul]], [[Metode otkrivanja ekstrasolarnih planeta\|izvodio je astrometrijska mjerenja]] [[Barnardova zvijezda\|Barnardove zvijezde]] i šezdesetih godina izvještavao o periodičnom "kolebanju" u njezinu kretanju, što je protumačio kao posljedicu postojanja [[Ekstrasolarni planeti\|planeta oko zvijezde]].<ref>{{cite journal \| author = Van de Kamp, Peter \|year = 1969 \| title = Alternate dynamical analysis of Barnard's star \| journal = Astronomical Journal \| volume = 74 \| issue = 8 \| pages = 757 \| doi = 10.1086/110852 \| bibcode=1969AJ.....74..757V}}</ref> Tek kad je prošlo nekoliko desetljeća, stvoren je konsenzus da je ovo bilo lažno otkriće.<ref>[http://www.public.asu.edu/~sciref/exoplnt.htm George H. Bell: "The Search for the Extrasolar Planets: A Brief History of the Search, the Findings and the Future Implications"]</ref><ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.astrobio.net/news/article1635.html \|title=Astrobio.net: "The Barnard's Star Blunder" \|access-date=January 26, 2006 \|archive-url=https://web.archive.org/web/20070311193600/http://www.astrobio.net/news/article1635.html \|archive-date=March 11, 2007 \|url-status=dead }}</ref><ref>[http://weblore.com/richard/barnard's_star.htm Weblore.com: "Barnard’s Star and the Detection of Extrasolar Planets"] {{webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20110907001551/http://www.weblore.com/richard/barnard's_star.htm \|date=September 7, 2011 }}</ref> Godine 1973., astronomi [[George Gatewood]] sa [[Zvjezdarnica Allegheny\|zvjezdarnice Allegheny]] i [[Heinrich Eichhorn]] sa [[Sveučilište Florida\|Sveučilišta Florida]], koristeći podatke dobivene poboljšanom opremom na 30-inčnom teleskopu Thaw Refractor, nisu otkrili nijedan planet, već su otkrili promjenu skale slike ovisne o boji slika dobivenih 24-inčnim refraktorskim teleskopom na [[Zvjezdarnica Sproul\|zvjezdarnici Sproul]] koji je u svojoj studiji koristio Van de Kamp.<ref>{{cite journal \| title=An unsuccessful search for a planetary companion of Barnard's star BD +4°3561
	\| author=Gatewood		\| author=Gatewood
	\| bibcode=1973AJ.....78..769G		\| bibcode=1973AJ.....78..769G

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T17:25:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Peter van de Kamp
| slika =
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[26. prosinca]] [[1901.]]
| mjesto_rođenja = [[Kampen (Overijssel)|Kampen]]
| datum_smrti = [[18. svibnja]] [[1995.]]
| mjesto_smrti = [[Amsterdam]]
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje =
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po =
| nagrade =
| web_stranica =
| fusnote =
}}
'''Piet van de Kamp''' ([[Kampen (Overijssel)|Kampen]], [[Nizozemska]], [[26. prosinca]] [[1901.]]<ref name="bio">Laurence W. Fredrick, ''[http://articles.adsabs.harvard.edu/full/1996PASP..108..556F Peter van de Kamp (1901–1995)]'', Publications of the Astronomical Socitiey of the Pacific '''108''':556–559, July 1996</ref> – [[Amsterdam]], [[18. svibnja]] [[1995.]]), poznat kao '''Peter van de Kamp''' u SAD-u, bio je nizozemski [[astronom]] koji je veći dio svog života živio u Sjedinjenim Državama. Bio je profesor astronomije na [[Swarthmore College|koledžu Swarthmore]] i direktor [[Zvjezdarnica Sproul|zvjezdarnice Sproul]] na fakultetu od 1937. do 1972. godine. Specijalizirao se za [[Astrometrija|astrometriju]], proučavajući [[Paralaksa|paralaksu]] i [[Vlastito gibanje (astronomija)|vlastita gibanja]] zvijezda. Pažnju javnosti privukao je šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je objavio da je [[Barnardova zvijezda]] imala planetarni sustav zasnovan na uočenim "titrajima" u svom pokretu, ali to se u međuvremeno pokazalo netočnim.<ref name="Swathmore">{{Citiranje weba|url=http://media.swarthmore.edu/bulletin/wp-content/archived_issues_pdf/Bulletin_2001_03.pdf|title=Barnard's Wobble|author=Kent|first=Bill|year=2001|work=Bulletin|publisher=Swarthmore College|accessdate=August 9, 2006}}</ref><ref name="Kurster">{{Citiranje časopisa|author=Kurster, M.|title=The low-level radial velocity variability in Barnard's star (= GJ 699). Secular acceleration, indications for convective redshift, and planet mass limits|year=2003|journal=Astronomy & Astrophysics|volume=403|issue=3|pages=1077–1087}}</ref> Dana 14. studenog 2018. projekt [[Crvene točkice|Red Dots]] objavio je da se u sustavu [[Barnardova zvijezda|Barnardove zvijezde]] nalazi egzoplanet najmanje 3,2 puta masivniji od Zemlje. <ref name="washingtonpost.com">[https://www.washingtonpost.com/science/2018/11/14/signs-super-earth-discovered-around-nearby-star/ Washington Post: "Signs of a ‘super Earth’ discovered around a nearby star"]</ref>

== Život ==
Van de Kamp je bio sin Lubbertusa van de Kampa, koji je imao administrativni posao u tvornici cigara, i Engeline CA van der Wal. Njegov mlađi brat Jacob van de Kamp također je bio uspješan znanstvenik: kemičar organske industrije, koji je veći dio svoje karijere proveo u Sjedinjenim Državama.<ref>John M. Chemerda, [http://www.dwc.knaw.nl/DL/levensberichten/PE00001187.pdf Biographical Notice of Jacob van de Kamp (1904–1973)]</ref> Van de Kamp je studirao na [[Sveučilište u Utrechtu|Sveučilištu u Utrechtu]] i započeo profesionalnu karijeru na [[Astronomski institut Kapteyn|Astronomskom institutu Kapteyn]] u [[Groningen]]u radeći s [[Pieter Johannes van Rhijn|Pieterom Johannesom van Rhijnom]]. Godine 1923. odlazi u [[Zvjezdarnica Leander McCormick|zvjezdarnicu Leander McCormick]] na [[Sveučilište u Virginiji|Sveučilištu u Virginiji]] u jednogodišnju rezidenciju uz podršku [[Henry Draper|Draper]] fonda [[Nacionalna akademija znanosti|Nacionalne akademije znanosti]]. Tamo je pomagao [[Samuel Alfred Mitchell|Samuelu Alfredu Mitchellu]] sa svojim opsežnim programom [[Paralaksa|zvjezdanih paralaksa]] i [[Harold Alden|Haroldu Aldenu]] u dugotrajnom zvjezdanom projektu [[Lewis Boss|Lewisa Bossa]].

Sljedeće godine Van de Kamp otišao je u [[Zvjezdarnica Lick|zvjezdarnicu Lick]] u Kaliforniji kao Kelloggov znanstveni novak. Tamo je doktorirao na [[Sveučilište u Kaliforniji|Kalifornijskom sveučilištu]] u astronomiji u lipnju 1925. godine. Sljedeće je godine također doktorirao na [[Sveučilište u Groningenu|Sveučilištu u Groningenu]].<ref name="bio"/> Van de Kamp vratio se u McCormick 1. listopada 1925. godine i zauzeo upražnjeno mjesto od strane [[Harold Alden|Harolda Aldena]], koji je upravo preuzeo vodstvo Južne stanice [[Sveučilišna zvjezdarnica Yale|opservatorija Sveučilišta Yale]] u [[Johannesburg]]u, Južna Afrika. U proljeće 1937. Van de Kamp je napustio zvjezdarnicu McCormick da bi preuzeo dužnost ravnatelja [[Zvjezdarnica Sproul|zvjezdarnice Sproul]] [[Koledž Swarthmore|Koledža Swarthmore]]. Jedna od njegovih ranih učenica [[Astrometrija|astrometrije]] bila je [[Nancy Roman|Nancy Grace Roman]], koja je postala prva NASA-ina šefica astronomije. <ref name="Interview1980">{{Citiranje weba|title=Interview of Nancy G. Roman by David DeVorkin on 1980 August 19, Niels Bohr Library & Archives, American Institute of Physics, College Park, MD USA|url=http://www.aip.org/history-programs/niels-bohr-library/oral-histories/4846}}</ref>

Njegov se rad sastojao od pomaganja u programu paralaksa i nastavka rada na vlastitom gibanju zvijezda koji su on i Alden započeli. Van de Kamp i [[Aleksandar N. Vyssotsky]] proveli su osam godina mjereći 18 000 vlastitih gibanja. Pojedinačno je radio dodatne, manje projekte, uključujući istraživanje opće i selektivne [[Ekstincija (astronomija)|apsorpcije svjetlosti]] unutar [[Mliječni put|Mliječnog puta]].

== Bernardova zvijezda ==
Dok je bio na [[Zvjezdarnica Sproul|zvjezdarnici Sproul]], [[Metode otkrivanja ekstrasolarnih planeta|izvodio je astrometrijska mjerenja]] [[Barnardova zvijezda|Barnardove zvijezde]] i šezdesetih godina izvještavao o periodičnom "kolebanju" u njezinu kretanju, što je protumačio kao posljedicu postojanja [[Ekstrasolarni planeti|planeta oko zvijezde]].<ref>{{cite journal | author = Van de Kamp, Peter |year = 1969 | title = Alternate dynamical analysis of Barnard's star | journal = Astronomical Journal | volume = 74 | issue = 8 | pages = 757 | doi = 10.1086/110852 | bibcode=1969AJ.....74..757V}}</ref> Tek kad je prošlo nekoliko desetljeća, stvoren je konsenzus da je ovo bilo lažno otkriće.<ref>[http://www.public.asu.edu/~sciref/exoplnt.htm George H. Bell: "The Search for the Extrasolar Planets: A Brief History of the Search, the Findings and the Future Implications"]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.astrobio.net/news/article1635.html |title=Astrobio.net: "The Barnard's Star Blunder" |access-date=January 26, 2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070311193600/http://www.astrobio.net/news/article1635.html |archive-date=March 11, 2007 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://weblore.com/richard/barnard's_star.htm Weblore.com: "Barnard’s Star and the Detection of Extrasolar Planets"] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110907001551/http://www.weblore.com/richard/barnard's_star.htm |date=September 7, 2011 }}</ref> Godine 1973., astronomi [[George Gatewood]] sa [[Zvjezdarnica Allegheny|zvjezdarnice Allegheny]] i [[Heinrich Eichhorn]] sa [[Sveučilište Florida|Sveučilišta Florida]], koristeći podatke dobivene poboljšanom opremom na 30-inčnom teleskopu Thaw Refractor, nisu otkrili nijedan planet, već su otkrili promjenu skale slike ovisne o boji slika dobivenih 24-inčnim refraktorskim teleskopom na [[Zvjezdarnica Sproul|zvjezdarnici Sproul]] koji je u svojoj studiji koristio Van de Kamp.<ref>{{cite journal | title=An unsuccessful search for a planetary companion of Barnard's star BD +4°3561
| author=Gatewood
| bibcode=1973AJ.....78..769G
| journal=[[The Astronomical Journal]]
| volume=78
| pages=769–776
| date=October 1973
| doi=10.1086/111480 | last2=Eichhorn | first2=H.}}</ref> Astronom [[John L. Hershey]] otkrio je da se ta anomalija očito dogodila nakon svakog uklanjanja, čišćenja i zamjene [[Objektivna leća|leće objektiva.]] Još stotine zvijezda pokazalo je "kolebanje" poput [[Barnardova zvijezda|Barnardove zvijezde]] kada su se uspoređivale fotografije prije i nakon čišćenja.<ref>{{cite journal | author = John L. Hershey |date=June 1973 | title = Astrometric analysis of the field of AC +65 6955 from plates taken with the Sproul 24-inch refractor | journal = Astronomical Journal | volume = 78 | issue = 5 | pages = 421–425
| bibcode=1973AJ.....78..421H
| doi = 10.1086/111436}}</ref> [[Wulff Heintz]], Van de Kampov nasljednik u Swarthmoreu i stručnjak za [[dvostruke zvijezde]], preispitivao je svoja otkrića i počeo objavljivati kritike od 1976. nadalje; navodno su se njih dvoje otuđili zbog toga.<ref name="Swathmore"/> Van de Kamp nikada nije priznao da je njegova tvrdnja pogrešna i nastavio je objavljivati radove o planetarnom sustavu oko [[Barnardova zvijezda|Barnardove zvijezde]] u 1980-ima,<ref>{{cite journal | author = Van de Kamp, Peter |year = 1982 | title = The planetary system of Barnard's star | journal = Vistas in Astronomy | volume = 26 | issue = 2 | pages = 141–157|doi=10.1016/0083-6656(82)90004-6 | bibcode=1982VA.....26..141V}}</ref> dok moderne krivulje radijalne brzine postavljaju ograničenje na planete mnogo manje nego što je to tvrdio Van de Kamp. <ref name="Kurster"/> Nedavni dokazi sugeriraju da zaista postoji planet koji kruži oko Barnardove zvijezde, iako puno manje mase nego što je Van de Kamp mogao otkriti.<ref name="washingtonpost.com"/>

Od 1940-ih godina, Van de Kamp i njegovo osoblje iznosili su slične tvrdnje o planetarnim sustavima oko obližnjih zvijezda [[Lalande 21185]], [[61 Cygni]] i mnogih drugih, na temelju istih neispravnih fotografskih ploča.<ref>{{cite journal
| title=Astrometric study of Lalande 21185.
| author=van de Kamp, P.
| author2=Lippincott, S. L.
| name-list-style=amp
| journal= [[The Astronomical Journal]]
| volume=56
| pages=49–50
|date=April 1951
| doi=10.1086/106503
| bibcode=1951AJ.....56...49V| doi-access=free
}}</ref> Sve su ove tvrdnje pobijene.<ref>{{cite journal
| title=An astrometric study of Lalande 21185
| author=Gatewood, G. | journal=[[The Astronomical Journal]]
| volume=79 |date=January 1974 | doi=10.1086/111530
| bibcode=1974AJ.....79...52G
| pages=52 | issue=1}}</ref> Međutim, s nedavnim otkrićima brojnih planetarnih sustava, ideja da su planetarni sustavi česti - čiji je Van de Kamp tijekom svog života bio snažan promotor - postupno se pokazuje točnom.

== Glazbena karijera ==
Van de Kamp bio je talentirani glazbenik, svirao je [[klavir]], [[viola|violu]] i [[violina|violinu]], a glazbenu karijeru vodio je samo u mladosti jer je karijeru u [[glazba|glazbi]] smatrao težom za postići od astronomske karijere.<ref name=lippincott>{{cite journal| title=Obituary: Peter van de Kamp, 1901–1995| author=Lippincott, Sarah Lee| journal=Bulletin of the American Astronomical Society| volume=27| issue=4| pages=1483–1484|date=December 1995| bibcode=1995BAAS...27.1483L}}</ref> Pomogao je organizirati orkestar u [[Charlottesville, Virginia|Charlottesvilleu]], kojim je dirigirao, a uključivao je i kolegu astronoma [[Aleksandar Vysotski|Alexandera Vyssotskog]]. Također je skladao glazbu za [[orkestar]] kao i za klavir. Od 1944. do 1954. bio je [[dirigent]] Simfonijskog orkestra Swarthmore College. Svoje glazbene darove kombinirao je s drugim hobijem, filmovima, svirajući nijemi film u kampusu Swarthmore i prateći ih na klaviru.<ref name="bio"/> U Swarthmoreu Van de Kamp je nastupio s [[Peter Schickele|Peterom Schickeleom]] i snimio nekoliko filmova o Schickeleovom studentskom nastupu, dok je povodom svog 70. rođendana Schickele napisao klavirski komad pod nazivom ''The Easy Goin 'P. vd'' ''K. Ikad Lovin 'Rag''. Van de Kamp rekao je da mu je najdraže glazbeno pamćenje sviranje komorne glazbe s [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]], navečer prije njegovog prvog obraćanja na Swarthmore Collegeu 1938. godine.<ref name="bio" />

== Kasniji život i smrt ==
Godine 1972. povukao se iz Swarthmorea i vratio se u Nizozemsku, gdje je postao Fulbrightov profesor na [[Sveučilište u Amsterdamu|Sveučilištu u Amsterdamu]]. Umro je u predgrađu [[Amsterdam]]a 18. svibnja 1995. u dobi od 93 godine.<ref name=lippincott/>

== Nagrade i počasti ==
Godine 1965. Astronomsko društvo Rittenhouse odlikovalo ga je [[Rittenhouseova medalja|medaljom Rittenhouse.]] 1982. godine od strane [[Société Astronomique de France]] dobio je Nagradu [[Prix Jules Janssen|Jules Janssen]].<ref>{{ cite journal | title=Peter van de Kamp has won the 1982 Prix Janssen of the Société Astronomique de France | journal=[[Physics Today]] | volume=36 | pages=82 |year=1983 | doi=10.1063/1.2915718
| bibcode= 1983PhT....36f..82. | issue=6}}</ref> Godine 2009. imenovana je po njemu nova zvjezdarnica na koledžu Swarthmore.<ref>{{ cite web | title=New Peter van de Kamp Observatory Dedicated | url=http://media.swarthmore.edu/bulletin/?p=240 | author=Jeffrey Lott | date=July 2009 | publisher=Swarthmore College Bulletin | access-date=12 December 2009}}</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}
* {{cite journal|title= Peter van de Kamp and His "Lovely Barnard's Star|author=Schilling, G.|journal=Astronomy|volume= 13|issue=12|pages= 26–28|bibcode=1985Ast....13...26S|year=1985}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.daviddarling.info/encyclopedia/V/vanderKamp.html Peter van de Kamp – Biography]

{{GLAVNIRASPORED:Kamp, Peter van de}}
[[Kategorija:Nizozemski astronomi]]
[[Kategorija:Američki astronomi]]

Peter van de Kamp - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica