WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T00:18:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Petar Šimunić''' ([[Zemun]], [[2. srpnja]] [[1910.]] - [[Opatija]], [[20. ožujka]] [[1988.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[crkvena povijest|crkveni povjesničar]] i [[publicist]].

== Životopis ==
===Rani život i školovanje===
Rodio se u Zemunu [[1910.]] godine, neposredno pred [[Prvi svjetski rat]], u vrijeme dok je Zemun bio u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Zaraćenjem je Zemun bio u neposrednoj ratnoj ugrozi, pa se s obitelji se za vrijeme prvoga svjetskog rata preselio u [[Zagreb]]. U Zagrebu je pohađao osnovnu školu i gimnaziju te studirao (na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]) opću i nacionalnu [[povijest]] i zemljopis a dva semestra bio je na [[Prag|praškom]] Filozofskom fakultetu. Diplomirao je povijest i zemljopis na Filozofskom fakultetu u Zagrebu [[1937.]] godine.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 382.-383.</ref> Nakon diplomiranja adio je kao profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u [[Varaždin]]u te kraće vrijeme predaje u [[Sombor]]u.<ref name="tko je tko"/> Zagrebu Aktivno je sudjelovao u radu katoličkih ogranizacija.

===Drugi svjetski rat===
U Zagrebu provodi [[drugi svjetski rat]]. Od [[1941.]] do [[1945.]] predaje na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu te surađuje povijesno-publicističkim prilozima u ''Danici'' ([[kalendar]] za 1943.) s više priloga u ''[[Hrvatska smotra|Hrvatskoj smotri]]'', ''[[Spremnost (Zagreb)|Spremnosti]]'' te u ''Neue Ordnungu''.<ref name="tko je tko"/> Bio je dopredsjednik [[Veliko križarsko bratstvo|Velikog križarskog bratstva]].

===Poslije drugoga svjetskog rata===
Nakon [[1945.]] godine bio je prisiljen s obitelji otići iz Zagreba u [[Opatija|Opatiju]] gdje predaje na više srednjih stručnih škola<ref name="tko je tko"/>. Iako je bio ocem sedmero djece, [[1953.]] godine je otpušten iz službe zbog "''svog javnog prakticiranja katoličke vjere i negativnog utjecaja na odgoj omladine.''". U [[Rijeka|Rijeci]] je predavao na sjemenišnoj Klasičnoj gimnaziji.

Nakon što je nakon montiranog sudskog procesa zatvoreno riječko Bogoslovno sjemenište i teološko učilište, sjemeništarci su otišli u Pazin. Tamošnja Klasična gimnazija i Visoka teološka škola nisu imale profesora za tolike nove učenike. Tada je na poziv biskupa [[Dragutin Nežić|Dragutina Nežića]] i [[Božo Milanović|Bože Milanovića]] Šimunić otišao predavati crkvenu povijest u Pazin na tim ustanovama [[1955.]] godine.

Od svog dolaska u Pazin je Šimunić pripremao za izdavanje seriju knjiga ''Ilustrirana povijest Hrvata''. [[1961.]] godine ga je u tome spriječila [[UDBA]] koja mu je provalila u stan, oduzela rukopis tog djela, a samog Šimunića zatvorila. Nakon trotjednog mučenja i zlostavljanja u istražnom postupku, bio je fizički i psihički slomljen od te mjere da se je već iste godine morao umiroviti, već u svojoj 51. godini.

Ipak, nakon toga je našao snage raditi, uglavnom honorarno po ustanovama. Nakon umirovljenja predavao je strane jezike na opatijskim školama.<ref name="tko je tko"/>

Umro je u Opatiji 20. ožujka 1988. godine a sahranjen je na [[Mirogoj]]u u Zagrebu.<ref>Petar Šimunić, ''"Načertanije" - Tajni spis srpske nacionalne i vanjske politike'', 2. izd., Globus, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-343-0660-2}}, Bilješka o autoru, str. 121.</ref>

== Znanstveni rad ==
Otkako je diplomirao [[1937.]] godine pa sve do [[1945.]] godine bavio se stručnim znanstvenim radom. Napisao je veći broj radova iz povijesti hrvatskoga naroda. Njegovo najznačajnije djelo, sa svim karakteristikama izvornoga znanstvenog rada, je ''Načertanije: tajni spis srbske nacionalne i vanjske politike'', objavljeno [[1944.]] godine na stogodišnjicu nastanka [[Ilija Garašanin|Garašaninova]] teksta ''[[Načertanije]]'', koji je poznati dokument o velikosrpskim planovima osvajanja susjednih krajeva. On je ''"prvi otvoreno i argumentirano ustvrdio da se isključivi cilj politike Ilije Garašanina svodio na obnovu srednjovjekovne srbijanske države, što s idejom o zajednici jugoslavenskih naroda nije imalo ništa zajedničko. Štoviše, zaključio je Šimunić, Garašaninovi su politički nasljednici pokazali da se velikosrpstvo može uspješno skrivati iza jugoslavenske maske, odnosno da ta dva pojma mogu biti sinonimi za tlačenje nesrpskih naroda."''<ref>Petar Šimunić, ''"Načertanije" - Tajni spis srpske nacionalne i vanjske politike'', 2. izd., Globus, Zagreb, 1992., {{ISBN|86-343-0660-2}}, [[Željko Krušelj]], Pogovor, str. 110.</ref>

Iznimno je cijenio znanje, a posebice pisanu riječ i knjigu. Za teških vremena u doba komunizma je ako je ustrebalo, vjerske knjige prepisivao pisaćim strojem ili bi ju izdao na [[ciklostil]]u.

Po svom istančanom osjećaju za Crkvu je bio i ispred [[Koncil]]a. Primjerice jer je smatrao da je potrebno da laici stječu teološku kulturu, što mu je također stvaralo probleme kod komunističkih vlasti.

==Djela==
* ''Načertanije: tajni spis srbske nacionalne i vanjske politike'', Zagreb, 1944. (2. izd. ''"Načertanije" - Tajni spis srpske nacionalne i vanjske politike'', Globus, Zagreb, 1992.)
* ''Izgrađivanje srbskoga mentaliteta: nekoliko primjera iz prošloga stoljeća'', Zagreb, 1944.

== Nagrade ==
[[1975.]] je zajedno sa svojom suprugom primio od pape [[Pavao VI.|Pavla VI.]] visoko crkveno odlikovanje ''[[Pro Ecclesia et Pontifice]]''.

== Izvori ==
*[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=4266&izdanje=168 Fokus] Vrhunski intelektualac i istinski domoljub
*[http://www.ivanmerz.hr/glasilo/1999/1999-simunic-po-uzoru.htm Ivan Merz] Život po uzoru na Ivana Merza
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Šimunić, Petar}}
[[Kategorija:Vojvođanski Hrvati]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zemun]]
[[Kategorija:Hrvatski crkveni povjesničari]]

Petar Šimunić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica