Perković - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:23:06Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:23
Redak 202:		Redak 202:

	{{Šibenik}}		{{Šibenik}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Šibenik]]		[[Kategorija:Šibenik]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

2025-05-27T03:52:03Z

Zamjena teksta - '{{Wikipedizirati}}' u '{{HIEpedizirati}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:52
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Wikipedizirati~~}}		{{HIEpedizirati}}
	{{stil pisanja}}		{{stil pisanja}}
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj

Suradnik10 u (test) 02:54, 1. svibanj 2025.

2025-05-01T02:54:03Z

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2025. u 02:54
Redak 169:		Redak 169:
	===Izvod iz prvog '''''povoznog dobnika 1877.'''''===		===Izvod iz prvog '''''povoznog dobnika 1877.'''''===

	c.k. (carsko-kraljevske) dalmatinske državne željeznice od dana otvaranja [[4. listopada]] {{željeznički promet u\|1877}} na relaciji Perković - Šibenik:		c.k. (carsko-kraljevske) dalmatinske državne željeznice od dana otvaranja [[4. listopada]] [[željeznički promet u 1877.\|1877.]] na relaciji Perković - Šibenik:

	Vlak putnika (putnički vlak) broj 21 provozi u utorak, četvrtak, subotu i nedilju, a vlak punika broj 23 provozi u ponediljak, sridu, petak i subotu: IIa i IIIa razred:		Vlak putnika (putnički vlak) broj 21 provozi u utorak, četvrtak, subotu i nedilju, a vlak punika broj 23 provozi u ponediljak, sridu, petak i subotu: IIa i IIIa razred:

Suradnik10 u (test) 02:38, 21. travanj 2025.

2025-04-21T02:38:45Z

←Starija inačica		Inačica od 21. travanj 2025. u 02:38
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Perković'''-->~~{{Wikipedizirati}}		{{Wikipedizirati}}
	{{stil pisanja}}		{{stil pisanja}}
	{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
Redak 147:		Redak 147:
	Naime, po nazivu željezničke postaje Perković, uobičajeno je da se i naselje oko postaje naziva Perković, iako ona nije na području naselja Perković, već naselja [[Sitno Donje]].		Naime, po nazivu željezničke postaje Perković, uobičajeno je da se i naselje oko postaje naziva Perković, iako ona nije na području naselja Perković, već naselja [[Sitno Donje]].

	Dana [[30. travnja]] {{željeznički promet u\|1872}} u [[Carevinsko vijeće\|Carevinskom vijeću]] u [[Beč]]u usvojen je zakon o gradnji pruga u Dalmaciji. U njegovom članku 1. stoji: "Ovlašćuje se vlada da izvede željeznički spoj prugom ... iz [[Split]]a preko [[Perković]]a i [[Drniš]]a do [[Knin]]a ... s odvojcima od [[Perković]]a do ''Šibenik''a ...".		Dana [[30. travnja]] [[željeznički promet u 1872.\|1872.]] u [[Carevinsko vijeće\|Carevinskom vijeću]] u [[Beč]]u usvojen je zakon o gradnji pruga u Dalmaciji. U njegovom članku 1. stoji: "Ovlašćuje se vlada da izvede željeznički spoj prugom ... iz [[Split]]a preko [[Perković]]a i [[Drniš]]a do [[Knin]]a ... s odvojcima od [[Perković]]a do ''Šibenik''a ...".

	Pokazalo se da ranije zacrtanu trasu treba prilagoditi konfiguraciji terena, pa je pruga od Splita prema Drnišu izgrađena uglavnom kroz katastarsku općinu [[Sitno Donje]], tako da je i postaja/stanica odakle ide odvojak za Šibenik, u cijelosti izgrađena na području Sitnog Donjeg.		Pokazalo se da ranije zacrtanu trasu treba prilagoditi konfiguraciji terena, pa je pruga od Splita prema Drnišu izgrađena uglavnom kroz katastarsku općinu [[Sitno Donje]], tako da je i postaja/stanica odakle ide odvojak za Šibenik, u cijelosti izgrađena na području Sitnog Donjeg.

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:28:06Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:28
Redak 56:		Redak 56:
	'''-Loza Joslov"ći(Joslovići)'''		'''-Loza Joslov"ći(Joslovići)'''

	Naziv im potječe od Josipa(Jose) Perkovića(1841.- 1918.)sin Vranje(Frane) Perkovića i Tomice ''od Radnića''		Naziv im potječe od Josipa(Jose) Perkovića(1841. — 1918.)sin Vranje(Frane) Perkovića i Tomice ''od Radnića''

	'''-Loza Matići,'''		'''-Loza Matići,'''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-11T01:44:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 01:44
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Perković'''-->{{Wikipedizirati}}		<!--'''Perković'''-->{{Wikipedizirati}}
	{{stil pisanja}}		{{stil pisanja}}
	{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Perković		\|ime = Perković
	\|regija = Dalmacija		\|regija = Dalmacija

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T22:35:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Wikipedizirati}}
{{stil pisanja}}
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Perković
|regija = Dalmacija
|županija = Šibensko-kninska
|općina = Grad Šibenik
|mikroregija = Dalmatinska zagora
|najgrad = Šibenik
|površina = 10,54
|nadvisina = 200
|z. širina = 43.673
|z. dužina = 16.104
|brojstan2011= 111
|gustoća2011 =
|domaćinstva2011 =
|pošta = 22205 Perković
|pozbroj = 022
|autooznaka = ŠI
|slika = Sl. 4. Poigled na selo Perkovići.JPG|
|slika_opis = Pogled na Perkoviće
}}

'''Perković''' je naselje u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]], a administrativno pripada Gradu [[Šibenik]].

== Zemljopisni položaj ==
Perkoviću pripada krug naselja oko željezničkog kolodvora Perković, a to su još: [[Sitno Donje]],[[Slivno (Šibenik)|Slivno]] i Mravnica.

Naselje Perković obuhvaća dva sela: ''Perkovići'' i ''Mrdeže'', a pripadaju katastarskoj općini Slivno.

=== Perkovići ===

''Perković'' je udaljen od željezničke postaje Perković oko 1,2 km. Sama željeznička postaja se nalazi u sklopu katastarske općine i naselja Sitno Donje. Naselje Perković zanimljivo je i po tome što je podijeljeno i na zaseok Perkovići, Matići, Mrdeže i Podnjive.

Selo Perkovići leži na jugoistočnim padinama brdašca ''Srdašce'' (298 m), a sučelice selu s južne strane je [[Mravnik]] (503m), a s istočne strane [[Trovro (Perković)|Trovro]] (485 m).

Dolazeći vlakom iz Šibenika,''Perković'' se nalaze s lijeve strane pruge kada se, nakon ''Košava'' i ''Laduša'', između ''Mravnika'' i ''Srdašca'' izbije u udolinu nadomak postaji Perković.

Cestovnim putem u Perković stiže se ili preko [[Danilo Gornje|Danila]] i [[Slivno|Slivna]], ili preko [[Vrpolje|Vrpolja]] i ''Ripišta kroz Banov klanac''.

U Perkoviću su se formirale tri cjeline: '''''Selo'', ''Matići'' i ''Podnjive'''''. ''Selo'' je najstariji, jugozapadni dio sela. ''Matići'' (tog prezimena tu nema) su smješteni na padini ''Srdašca'', da bi ''blago'' bilo bliže brdu, a što više zemlje ostalo za krčenje i obradu. ''Podnjive'' su novi dio sela, ispod polja oko seoske gusterne i starog nogometnog igrališta, uz cestu od željezničke postaje Perković, koja preko ''Mravničke rampe'' vodi za [[Mravnica (Šibenik)|Mravnicu]] i [[Primorski Dolac]], prema [[Split]]u. U ''Podnjivama'' su kuće mladih obitelji, a oko gusterne su i sportski tereni (nogometno i košarkaško igralište i balotana). Gusterna je izgrađena [[11. rujna]] [[1911.]], što se i danas može pročitati uklesano u kamenu ispred česme.

Na ''Srdašcu'' su predjeli: ''Umac'', ''Umčina'',Krstin Dub, ''Peavac'', ''Klančac'', ''Zeljar'', ''Privije'', ''Potajuše'', ''Vidogradine(Gluvčova greda)'' i drugi. Ispod ''Vinogradina'' nalazi se Špilja u narodu poznatija kao ''Pećina''. Ima dva ulaza, a na zidu ispred većeg ulaza u kamenu je udubljenje, za koje legenda kaže da su to ''naćve'' u kojima su ''vile'' mijesile kruh. Na padini ''Srdašca'' prema lokvi ''Stavožer'' je jama ''Zvekača'', za koju se priča da je podzemnim kanalima
povezana s morem.

S južne strane pruge, ispod ''Sela'', su ''Klačine'' gdje su talijanske barake, prema ''Mravniku'' je ''Katunište'', uz put za Mravnicu su ''Gnjojevi'' i ''Lužine'', gdje su vrtli i vinogradi. Nasuprot ''Stupa(Stupina)'', koji su na Mravničkoj strani, preko pruge su ''Grebine'' ispod ''Crnog vrva''.

'''<big>O nazivima obiteljskih loza u selu Perković</big>'''

<big>P</big>oradi mlađih naraštaja i svih koji su rodbinski vezani za Perković,a ne žive u njemu,mišljenja sam kako je lijepo i korisno spomenuti nadimke pojedinih obiteljskih loza u selu Perković koji datiraju još od davnina te ponešto spomenuti o svakoj od tih loza. U selu Perković tako,pored gore nabrojenih cjelina '''Selo,Matići i Podnjive''', postoje i tzv.lokalne mikrocjeline ili Loze koje su dobile naziv prema zapamćenim imenima najstarijih stanovnika(predstavnika) pojedinih obiteljskih loza ili prema određenom nadimku nekog potomka.Tako postoje:

'''-Loza Tomurnov"ći(Tomurnovići),'''

Dobili naziv prema '''Tomi Perkoviću'''(1808.-1880.) koji je bio sin Pavla i Ike Perković

'''-Loza Joslov"ći(Joslovići)'''

Naziv im potječe od Josipa(Jose) Perkovića(1841.- 1918.)sin Vranje(Frane) Perkovića i Tomice ''od Radnića''

'''-Loza Matići,'''

Dobili su naziv prema '''Matteu Percovichu''' (1793.-1871.)...

'''-Loza Ćućići(Ćutići'''), Jure Perković (1798.-1874.)...

'''-Loza Špad"novći(Špadnovići),'''

U Špadnović'''a''' je živio '''Paško Špadina''' r.22. 1. 1885. -....? koji je bio na ''othranjenj''u kod Nikole Perkovića iz Vidove loze....

'''-Loza Tavelići,'''

U Tavelića je živi '''Michele Percovich''', nn godina rođenja i smrti,a najstariji podatak o jednom od njegovih potomaka je sin '''Marko Perković'''(1821.-1884.)....

'''-Loza Rokići,''' dobili naziv prema '''Roku Perkoviću'''(1809.-1881.) sin Krste Perkovića ...

'''-Loza Krstići,''' dobilli naziv prema '''Krsti Perkoviću('''1866.-1923.) sin Paške Perkovića zvanog Paškić(1828.-1905.)...

'''-Loza Kudići,''' najstariji zapis iz Kudića je '''Josip Joko Perković'''(1821.-1898.) sin Cvitka Perkovića r.?

'''-Loza Vidova,''' U Vidovih je živio '''Vid Perković'''(1835.-1908.) sin Marka Perkovića(1809.-?)

'''-Džajini,''' U Perkoviću također postoji i loza pokojnog Jakova Ercega zvanog Zorzo(1905.-1986.) koji je potomak '''Mate''' '''Ercega'''(1841.-1907.) sin Jure i Marije Erceg iz Slivna...

Sve ostalo detaljno i opširnije(oko 360 stranica),opisano je u skripti '''"Anagrafi sela Perković"''' ,koju još uvijek piše i priprema '''Vidomir Perković sin pok.Krste i Marijane Perković,'''iz loze Tomurnovića.

=== Mrdeže ===

Mrdeže su prvi dio naselja [[Perković]] u koji se ulazi kada se cestom stiže iz pravca [[Šibenik]]a, bilo preko [[Vrpolje|Vrpolja]] i ''Ripišta pa kroz Banov klanac'', bilo preko [[Danilo Gornje|Danila]] i [[Slivno (Šibenik)|Slivna]]. Smješteni su s obje strane ceste, a od željezničke postaje Perković udaljeni su oko 600m.

== Stanovništvo ==

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 111 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4448.html Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011., www.dzs.hr]</ref>

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 220
|crta1 = 100
|crta2 = 20
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 0
|p2 = 0
|p3 = 89
|p4 = 108
|p5 = 93
|p6 = 107
|p7 = 0
|p8 = 209
|p9 = 190
|p10 = 192
|p11 = 182
|p12 = 170
|p13 = 142
|p14 = 146
|p15 = 115
|p16 = 111
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
 
:

== Povijesni pregled ==
[[Datoteka:Mravnik from north.jpg|mini|desno|250px|Mravnik, pruga i talijanske barake (desno) iz 2. svjetskog rata]]
Perković je do 1869. pripadao [[Slivno (Šibenik)|Slivnu]].

Poimenice se u povijesnim vrelima prvi put javlja [[1808.]] u spisima Mirovnog suda u Šibeniku o sukobima s mještanima Sitnog Donjeg oko pašnjaka u predjelu Trovro. U sukobima 1801. ranjen je lugar Jure Jakelić, a s njime su bili Jakov Arambašić, Nikola Arambašić i Jure Vranjić. Napali su ih Ivan Perković, Marko Perković, Jakov Perković, Ante Perković, Duje Perković, Bare Erceg i Šimun Crljen, a u pomoć su im pritekli Jure Papak, Jure Kundid i Mate Poljičak. Kapetan sela Sitno Donje Martin Rakić reč. Arambašić podnio je tužbu Tribunalu u Kninu. Sukob se nastavio, pa 1808. tužbu podnosi starješina općine Mandalina, koja počonje riječima: "Li abitanti di '''Percovich''' partinenza di questa comune...", iz čega vidimo da je Perković tada (Napoleonovo doba) pripadao općini Mandalina.
Sljedeći put Perković nalazimo u ispravama prilikom izrade austrijskog katastra u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U Uvodu Operata za poreznu općinu [[Slivno]], u topografskom opisu, kao izdvojene grupe naselja, nabrajaju se: Mrdeže (Merdesa), Perković ('''Percovich'''), Stasa, Celić (Celich) i Crljen (Cerlien), koji svi zajedno čine selo koje nosi ime općine ("formano tutti assieme il villaggio, che porta lo stesso nome del comune"), tj. [[Slivno (Šibenik)]].

No, ono što je Perković "postavilo na kartu", jesu planovi i izgradnja željezničkih pruga u Dalmaciji [[1870-ih]] godina.

Naime, po nazivu željezničke postaje Perković, uobičajeno je da se i naselje oko postaje naziva Perković, iako ona nije na području naselja Perković, već naselja [[Sitno Donje]].

Dana [[30. travnja]] {{željeznički promet u|1872}} u [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] u [[Beč]]u usvojen je zakon o gradnji pruga u Dalmaciji. U njegovom članku 1. stoji: "Ovlašćuje se vlada da izvede željeznički spoj prugom ... iz [[Split]]a preko [[Perković]]a i [[Drniš]]a do [[Knin]]a ... s odvojcima od [[Perković]]a do ''Šibenik''a ...".

Pokazalo se da ranije zacrtanu trasu treba prilagoditi konfiguraciji terena, pa je pruga od Splita prema Drnišu izgrađena uglavnom kroz katastarsku općinu [[Sitno Donje]], tako da je i postaja/stanica odakle ide odvojak za Šibenik, u cijelosti izgrađena na području Sitnog Donjeg.

Ali zbog toga ime postaje nije mijenjano. Carski zakoni nisu se lako mijenjali, a kako je ostalo u zakonu, tako je ostalo i u nazivu postaje.

Po nazivu postaje, koji je upisan u sve karte i zemljovide, uskoro i po nazivu pošte, kao Perković se uobičajeno naziva ne samo uži dio naselja Sitnog Donjeg oko postaje, već i šire - naselja koja joj gravitiraju: [[Perković]], [[Slivno (Šibenik)]], [[Sitno Donje]] i [[Sitno (Prgomet) |Sitno]].

Danas se čak i povijesna župa Sitnica/Sitno zove župa Perković, iako joj naselje Perković ne pripada. Perković i Slivno pripadaju župi Danilo, a župi Perković pripadaju Sitno Donje, Sitno i Bogdanovići.


Perković se kao samostalno naselje iskazuje od 1900.

==Podaci iz prošlosti==

===Iz mletačkog katastra iz 1709,===

U mletačkom popisu posjednika iz 1709. za Danilo sa Slivnom ima samo jedan Perković, Perković Pavao p. Mije. Njegova kućna zajednica imala je 22 člana, od čega 4 muška sposobna za oružje. U posjed su dobili oko 72.000 m2 zemlje. Od stoke su imali: jednog konja za jahanje i 9 tovarnih, volova 10, krava 10, teladi 10, a stoke sitnog zuba 100 komada.

===Izvod iz prvog '''''povoznog dobnika 1877.'''''===

c.k. (carsko-kraljevske) dalmatinske državne željeznice od dana otvaranja [[4. listopada]] {{željeznički promet u|1877}} na relaciji Perković - Šibenik:

Vlak putnika (putnički vlak) broj 21 provozi u utorak, četvrtak, subotu i nedilju, a vlak punika broj 23 provozi u ponediljak, sridu, petak i subotu: IIa i IIIa razred:
 Perković-Slivno ....7.38 ujutro ....6.07 popodne
 Vrpolje ...................8.27 " ...........6.56 "
 Šibenik, dolazak...9.05 " ...........7.34 "

==Crtice iz prošlosti==

===Nevolje koje donosi pruga===

Glavar Slivna Toma Celić p. Mate, zajedno sa Paškom Perković p. Mate, u općinskom uredu u [[Šibenik]]u 7. kolovoza 1877. izjavljuje kako je prekinut put kojim su čobani prelazili na istočnu stranu pruge, a mještani išli na vodu na bunar koji je ostao u predjelu Lužine prema Mravnici. Osim toga nedostaje i put za ''Torine'', pa prisutni Paško Perković ne može goniti ovce i goveda u svoju ''ogredu'', bez pogibelji od željeznice. Njihovu ''molbenicu'' općina proslijeđuje ''mjerničkom glavaru'' gosp. Klemenčiću, jer ''nije zgodno'' seljanima biti bez tog puta.

===Ante Perković Tomin (1846.-1932.) otvara obrt na stanici 1879.===

<big>'''P'''</big>ojedini mještani brzo su uočili priliku za poneki posao vezan uz željeznicu. Tako Ante Perković Tomin iz Slivna zvani Antus (Perković je još u glavariji Slivno),koji je inače iz loze "'''Tomurnovići",''' već 8. srpnja 1879. traži dozvolu da '''''nella sua baracca''''' u Perkoviću može prodavati vino na malo i kruh. Uz molbu prilaže ''svjedodžbu o ćudorednosti'' u kojoj fra Jere Balić i glavar Jakov Erceg svjedoče da je Ante Perković Tomin iz Slivna na dobrom glasu i poštenju. Ujedno kažu kako je on već za vrijeme gradnje u Perkoviću prodavao kruh, vino, a ponekad i meso, i od toga živio. Držao je ''priličnu cijenu'', jer je vino prodavao za 16 novčića po litri, dok je na kolodvoru činovnicima prodavao po 24, a drugima po 28 i 32 novčića po litri. Pokazao se vrlo pošten u prodaji, ne primajuć lupeštinu, niti u mlađeg kupujući bez znanja starješine. Uviđa se kako je ova prodaja potrebna, koliko radi putnika ''manjeg stepena'', toliko i radi ''mišćanja koji rabotaju na željeznici''.

===Dvije crtice o Mrdežama===

* Dodine 1880. župnik Danila odgovara općini ''vrhu zdravlja i sposobnosti za rađu'' da je Frane Mrdeža ''u obe noge sakat'' i da ''za ijednu rađu nije sposoban'', pa je bratu Anti ''poklonit na uzdržavanje''. Interesantan je podatak iz priloženog ''obiteljskog stanja'' o njihovom pok. ocu Mrdeža Marku da je umro 1859., ali godina rođenja nije poznata budući ''je imenovani Mrdeža naselenik u ovoj župi''. Kada se ovaj podatak poveže s podatkom da je u popisu posjednika u Slivnu 1709. navden ''Mrdeža Jure iz Petrova Polja'', onda su to dobri podaci o porijeklu te loze.
*Godine 1905. gradski nadredar u Šibeniku Miho Sekulić podnio je prijavu u kojoj stoji: ''Dneva 19. lipnja t.g. u 6 sati uvečer, prolazeći službeno obalom, dođe k meni Jakov Friganović c.k. redarstveni poslovać i reče mi da su malo prije ispred kafane Faušta Petkovića sjedili neki mornar i neki civili. Jedna starica tuda je prolazila, zapitala je milostinju, a Ante Mrdeša p. Mate iz Slivna koji je tu sjedio rekao je starici da ide pitati Frane Josipa i zatim izgovorio uvriedljive rieči, te je uvredu opetovao više puta i upravio Frani Josipu; ove rieči da su čuli Bujas Vice p. Luke iz Doca, Fele Skoti čizmar, Ante Grubišić p. Vice i Ivan Aleksa p, Jose iz Šibenika. Po dokazu Friganovića, gorispomenutog Mrdešu uapsio i zatvorio. Kod njega sam našao for. 97,70m u novcu, jedan periš i kišobran, to sam oduzeo te predajem izvješćem.''

== Šport ==
* [[MNK Croatia Perković]]

== Poznate osobe ==
* [[Luka Džanko]], hrvatski general
Antun Arambašić,trgovac rabljenim autimobilima i kafandzija

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Šibenik}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Šibenik]]
[[Kategorija:Naselja u Šibensko-kninskoj županiji]]

"Perković kroz prošlost", Ivan Jakelić, Unibook, vl.naklada