Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:10:23Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Perje'''-->{{~~redirect~~\|Pero}}		<!--'''Perje'''-->{{preusmjerava\|Pero}}
	[[Datoteka:2 feathers.jpg\|mini\|200px\|desno\|Perje]]		[[Datoteka:2 feathers.jpg\|mini\|200px\|desno\|Perje]]
	'''Perje''' je jako diferencirani oblik [[gornja koža\|gornje kože]] koji je specifično razvio razred [[ptice\|ptica]]. Njihova je [[koža]] u pravilu tanka i na površini znatno manje rožnata nego kože ostalih [[kralježnjaci\|kralježnjaka]]. Neki dinosauri su imali perje.		'''Perje''' je jako diferencirani oblik [[gornja koža\|gornje kože]] koji je specifično razvio razred [[ptice\|ptica]]. Njihova je [[koža]] u pravilu tanka i na površini znatno manje rožnata nego kože ostalih [[kralježnjaci\|kralježnjaka]]. Neki dinosauri su imali perje.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T06:27:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Pero}}
[[Datoteka:2 feathers.jpg|mini|200px|desno|Perje]]
'''Perje''' je jako diferencirani oblik [[gornja koža|gornje kože]] koji je specifično razvio razred [[ptice|ptica]]. Njihova je [[koža]] u pravilu tanka i na površini znatno manje rožnata nego kože ostalih [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Neki dinosauri su imali perje.

Pera su proizvodi rožnatog sloja kože, slično kao ljuske [[gmazovi|gmazova]], kojima [[Morfologija (biologija)|morofološki]] najviše nalikuju. Sačinjena su od [[keratin]]a, istog [[protein]]a koji čini [[kosa|kosu]] i [[nokti|nokte]] kod [[čovjek|ljudi]] ili [[rog]]ove kod drugih [[životinje|životinja]].

== Građa pera ==

Svako pero se sastoji od osnovne "grane" s koje polaze tisuće malih "grančica" (perca) koje su međusobno povezane tako da čine glatku površinu pera. Glatka površina perja pticama omogućuje da se lako kreću kroz [[zrak]] tijekom leta. Tipično ptičje pero ima ove morfološke dijelove: osovinu pera čini '''batrljica''' (''scapus''), koja je na dužem gornjem dijelu puna i naziva se '''stručak''' (''rachis''), na kraćem donjem dijelu čini šuplju cijev (''calamus''). Na stranama batrljice se u jednoj ravnini nalazi '''zastavica''' (''vexillum''), podijeljena njome na vanjski i unutarnji dio (prema položaju tijela ). Sastavljena je od brojnih isperaka 1. reda (''rami'') koji su međusobno povezani ispercima 2. reda (''radii''), uzajamno zakačenima kukicama. Široka zastavica pera čini potpornu plohu pogodnu za let i dobro štiti pred gubitkom [[tjelesna toplina|tjelesne topline]].

Svako pero raste iz kožnog mjehurića u [[usmina|usmini]] oko kojeg se stvara keratin. Pero se razvija iz bradavica kože koje se spuštaju u mjehurić. Postoje i poprečno - prugasti mišići koji se zovu [[perni mišići]] (arectores plumarum) koji pokreću grupe pera pa ptice mogu našušuriti perje.

Kontrola pozicije pera bitna je zbog leta, spolnog ponašanja (neki mužjaci ptica izvode ples prilikom kojeg našušure perje te na taj način privlače ženke, tj. pozivaju ih na [[parenje]]), ali i zbog regulacije topline.
Ptice trebaju održavati konstantnu unutrašnju [[temperatura|temperaturu]] od oko '''42°C''' za uobičajene aktivnosti. Da bi to postigle moraju kontrolirati gubitak topline na način da povećavaju [[volumen]] zraka koji se nalazi između kože i vanjskog perja. Što je veći volumen zraka, to je manji gubitak topline jer je zrak odličan [[Toplinska izolacija|izolator]].

== Podjela ==
Postoje četiri vrste pera:
* '''Dugo perje''' namijenjeno letenju nalazi se na [[krila|krilima]]
* '''Repna pera''' se nalaze na [[rep]]u i služe za upravljanje kroz zrak i održavanje ravnoteže tijekom leta
* '''Tjelesno kratko perje''' pokriva tijelo ptice
* '''Paperje''' predstavlja topli, rastresiti pokrivač same [[koža|kože]] ptice

Perje [[krila]] možemo podijeliti na:
* '''Letna pera''' 1. i 2. reda (''remiges'')
* '''Pokrilno perje''' (''tetrices'')
* '''Pakrilce''' (''alula'')

----

Ptice redovno raščešljavaju svoje perje [[kljun]]ovima te pomoću uljnate [[mast]]i iz [[velika trtična žijezda|velike trtične žlijezde]] (glandula uropygii) maste svoja krila čime održavaju strukturu perja i štite od promakanja. Perje se mijenja jednom ili dvaput godišnje što se zove '''mitarenje'''.

'''Pernatost''', tj. pokrovno perje jako je značajno za raspoznavanje i određivanje ptica. Ono može biti najrazličitijih i veoma jarkih [[boja]] kako bi se privukli partneri za [[parenje]]. Prema njemu određujemo i razlike među blisko srodnim [[vrsta]]ma.
== Upotreba perja ==
[[Datoteka:Quill (PSF).svg|mini|lijevo|Pisaće pero]]
Perje se može koristiti za punjenje jastuka, prekrivača, madraca, [[vreća za spavanje]] i drugih stvari jer pruža veliku toplinu. Također se perje koristi za ukrašavanje, npr. dijelova odjeće, strijela, a u nekim kulturama ([[SAD|američki]] indijanci) perje se koristilo i u religiozne svrhe (npr. [[orao|orlovo]] perje). Nekada se perje koristilo i za [[pisanje]] ([[pisaće pero]]). Velika pera mogu koristiti ljeti i kao sredstva za hlađenje (lepeze).

[[Kategorija:Animalna anatomija]]
[[Kategorija:Ornitologija]]

Perje - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica