https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Peregrin_SaksonacPeregrin Saksonac - Povijest promjena2026-07-15T19:53:55ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Peregrin_Saksonac&diff=167530&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-28T03:11:38Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Peregrin Saksonac'''-->'''Peregrin Saksonac''',(? - † [[Đakovo]] 28. siječnja [[1356.]]), biskup bosanski ili đakovački, [[generalni vikar]] Franjevačkog reda za Bosnu.<br />
Spada u skupinu [[mučenik]]a i svjedoka vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni, koje [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatski katolički]] narod časti kao svete, blažene, ispovjedatelje ili mučene. <ref name="Bosna Srebrena - Semren">[https://web.archive.org/web/20170118074547/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/mucenici-i-svjedoci-franjevacke-bosne/mucenici-i-svjedoci-vjere-iz-srednjovjekovne-povijesti-katolicke-crkve-u-bosni.html Franjevačka provincija sv. Križa Bosne Srebrene] [[Marko Semren]], ''Mučenici i svjedoci vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni '', u: [[Bosna franciscana]], br. 4, str. 114-122 (arhivirano 18. siječnja 2017., pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><br />
<br />
Na prijedlogom [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] i [[Mletačka Republika|Venecije]] od 18. listopada 1348. papi [[Klement VI.|Klementu VI.]] postaje bosanski ili đakovački biskup. Papa potvrđuje njegovo imenovanje 28. siječnja [[1349.]]<br />
Tijekom putovanja za [[Rim]] zaustavlja se u [[Venecija|Veneciji]] 4. listopada 1351. te kao osoba od povjerenja daje preporuke za venecijanskog veleposlanika pri [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]] po nalogu Malog vijeća Republike Venecije. Po povratku iz Rima izgrađuje se i franjevački samostan u Đakovu. 13. veljače [[1355.]] boravi ban [[Tvrtko I. Kotromanić]] sa svojim dvorom u Đakovu te izdaje potvrdu [[Dubrovačka republika|dubrovačkom]] knezu Nikoli Barbariću da su dubrovačani Klime Držić i Biste Bonić podmirili svoje obveze prema njemu za najam trgova u Neretvi i [[Ostužica|Ostružnici]]. Isprava je sastavljena u [[Đakovo|Đakovu]] pokraj katedrale u prisutsvu biskupa Peregrina , vikara franjevačke vikarije u Bosni Franje iz Firenze , prepozita kaptola bosanskog Nikole i gradskog župana Klečina. Ispravu su valjanom potvrdili svojim velikim pečatom biskup Peregrin i Kaptol, a ban Tvrtko svojim ručnim. isprava uz notarov potpis nosi i potpise biskupa Peregrina i vikara Franje iz Frinze. Umire 28. siječnja 1356. Pokopan je u Đakovu u samostanskoj crkvi.<br />
<br />
Jedan od najzaslužnijih ljudi u povijesti Katoličke crkve u Bosni bio je fra Peregrin Saksonac, prvi vikar [[Bosanska vikarija|Bosanske vikarije]] (1340 – 1349.), a poslije i biskup [[Bosanska biskupija|Bosanske biskupije]]. Odlikovao se velikom vjerom i postojanošću kao i gorljivošću za spas duša, ističući pritom Franjinu metodu propovijedanja: svjedočanstvo životom i poticanje riječju, odbacujući metodu sile i križarskih vojni, što je do tada prakticirano u Bosni. Vrlo je okretan čovjek, ugledni savjetnik bana Stjepana u duhovnim i vremenskim stvarima. Za kratko vrijeme služio se hrvatskim jezikom u propovijedanju i obraćanju, tražeći i od drugih misionara da to učine. Izgrađuje uz pomoć drugih crkve i samostane i dobiva nove misionare. Franjevački red ga štuje kao [[blaženik]]a koji je živio franjevačke i kršćanske kreposti. Štuje se [[28. siječnja]].<ref name="Bosna Srebrena - Semren">[https://web.archive.org/web/20170118074547/http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/povijest-provincije/mucenici-i-svjedoci-franjevacke-bosne/mucenici-i-svjedoci-vjere-iz-srednjovjekovne-povijesti-katolicke-crkve-u-bosni.html Franjevačka provincija sv. Križa Bosne Srebrene] [[Marko Semren]], ''Mučenici i svjedoci vjere iz srednjovjekovne povijesti Katoličke crkve u Bosni '', u: [[Bosna franciscana]], br. 4, str. 114-122 (arhivirano 18. siječnja 2017., pristupljeno 1. studenoga 2018.)</ref><ref>Usp. De fr. Peregrino et Richerio in De vitis Sanctorum Fratrum Minorum Provinciae Saxoniae, u AFH, XVIII (1925), 214; Martyrologium Franciscanum, Romae 1938,33; J. Thuroczy, Chronica Hungarorum ; Fermendzin, Chronicon , 7; Božitković, Kritički ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339 – 1735) , 7; M. Pervan, Fra Peregrin Saksonac, u Dobri Pastir , IV/V, Sarajevo 1955, 150 – 158. </ref><br />
<br />
==Literatura==<br />
*Ive Mažuran, Đakovo i bosansko-đakovačka biskupija, Diakovensia 1/1995.107.<br />
{{izvori}}<br />
{{Bosna Srebrena}}<br />
<br />
{{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}<br />
{{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}}<br />
<br />
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]<br />
[[Kategorija:Splitski nadbiskupi]]<br />
[[Kategorija:Kršćanski mučenici]]<br />
[[Kategorija:Vikari Bosanske vikarije]]</div>WikiSysop