<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Paul_Celan</id>
	<title>Paul Celan - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Paul_Celan"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Paul_Celan&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-20T01:59:50Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Paul_Celan&amp;diff=132871&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Paul_Celan&amp;diff=132871&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-16T06:44:42Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Paul Celan&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;﻿&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Paul Celan&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (* [[23. studenog]] [[1920.]] [[Černovci]], tada [[Rumunjska]], sada [[Ukrajina]]; † [[20. travnja]] [[1970.]] [[Pariz]]; bio je pjesnik, prevoditelj i esejist njemačkog jezičnog izraza.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rođen je kao Paul Ančel (Antschel ili Ancel) u obitelji njemačkih [[židov]]a [[cionist]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Životopis ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine 1938. upisuje studij medicine u [[Tours]]u ([[Francuska]]), ali ga ubrzo napušta. Već sljedeće godine vraća se u rodno mjesto (koje će 1940. biti priključeno [[SSSR]]-u) i upisuje studij [[romanistika|romanistike]]. Po ulasku njemačkih trupa u grad 1941. odveden je na prisilni rad na izgradnji puteva. Godinu dana kasnije njegovi su roditelji transportirani u radni [[logor]] [[Mihailovka]]. Otac mu umire od [[tifus]]a, a smrt majke – ubijena pucnjem u zatiljak, biti će kasnije centralni motiv u njegovoj poeziji. Sam Celan biva također zatočenik radnog logora sve do 1943. U oslobođene Černovce, nakon bijega iz logora, vratiti će se 1944. Nakon kratkog studija [[anglistika|anglistike]], zapošljava se 1945. kao [[lektor]] i prevoditelj u jednom izdavačkom poduzeću u [[Bukurešt]]u. Za to vrijeme stupa u kontakt sa [[Rosa Ausländer|Rosom Ausländer]] i objavljuje prve pjesme u časopisu &amp;quot;[[Agora]]&amp;quot;. Istovremeno bavi se prevođenjem [[Franz Kafka|Kafke]].  &lt;br /&gt;
Godine 1947. napušta [[staljinizam|staljinizmom]] pritisnutu [[Rumunjska|Rumunjsku]] i nakon kratkog boravka u [[Beč]]u 1948. (poznanstvo sa [[Ingeborg Bachmann]]) konačno se nastanjuje u [[Pariz]]u. Od tada pjesme piše isključivo na njemačkom jeziku. Studira [[germanistika|germanistiku]] i [[lingvistika|lingvistiku]] i nakon toga radi na [[École Normale Supérieure]] kao [[lektor]] njemačkog jezika. Prevodi [[Rimbaud]]a, [[Aleksandar Blok|Bloka]], [[Osip Mandeljštam|Mandeljštama]], [[Sergej Jesenjin|Jesenjina]], [[Shakespeare]]a i mnoge druge pjesnike na njemački jezik. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U jesen 1969. putuje u [[Izrael]]. 20. travnja 1970. završava život samoubojstvom u [[Pariz]]u, skokom u [[Seina|Seinu]]. &lt;br /&gt;
Nagrađen je književnom nagradom grada [[Bremen]]a 1958., a 1960. [[Georg Büchner|Büchnerovom]] nagradom i 1964. Velikom nagradom za umjetnost [[Sjeverna Rajna-vestfalija|Sjeverne Rajne-Vestfalije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Poetika ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osobito se bavio pitanjima jezika. Pokušao je izvan jezičnih [[konvencije|konvencija]] iznova imenovati neizrecivo, nastup šutnje u jeziku, dopirući do krajnjih granica izrecivog.&lt;br /&gt;
Svoju prvu knjigu objavio je 1948., dakle u doba u kojemu je utjecaj [[Rainer Maria Rilke]]a još trajao, a druga slava [[Gottfried Benn|Gottfrieda Benna]] ponovno započinjala, pa ta dva velikana omeđuju otprilike iz daljine Celanov put.&lt;br /&gt;
Književni rad započinje prijevodima Rilkea i, nešto kasnije, prijevodima srednjovjekovne poezije na rumunjski.&lt;br /&gt;
Osnovna je Celanova figura [[paradoks]]. U svoje [[pjesništvo]]m uveo je »proturiječ« (Gegenwort) kao pravu riječ [[apsurd]]a. U njega su vrlo često riječi suprotne po smislu a slažu se prema zvukovnim [[asocijacije|asocijacijama]].&lt;br /&gt;
Pjesme su mu slike u koje kao da se uvukla vječnost, dakle statične su, obraćaju se i ne pripovijedaju već kazuju, ili bolje: pokazuju. &lt;br /&gt;
Pjesništvo je to s vrlo malo [[glagol]]a, a i ono malo njih izgubilo je svoja vremenska obilježja te stoji u [[infinitiv]]nim oblicima, bilježeći samo neodređenu protežnost. Pjesme su uglavnom pisane u trećem licu. U svojim kasnim pjesmama izrezuje sliku po njezinim obrisima te nam kroz tako nastalu rupu u našem zatvorenom svijetu pokazuje, ili barem daje naslutiti, nešto od beskrajnih i vječnih prostora.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Djela ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Der Sand aus den Urnen (Pijesak iz urna), 1948. &lt;br /&gt;
* Mohn und Gedächtnis (Mak i pamćenje), 1952. &lt;br /&gt;
* Von Schwelle zu Schwelle (Od praga do praga), 1955.&lt;br /&gt;
* Sprachgitter (Rešetka jezika), 1959.&lt;br /&gt;
* Die Niemandsrose (Ničija ruža), 1963.&lt;br /&gt;
* Atemwende (Predah), 1963.&lt;br /&gt;
* Fadensonnen (Bablja sunca), 1968.&lt;br /&gt;
* Lichtzwang (Prisila svjetla), 1970.&lt;br /&gt;
* Schneepaart (Snježna dionica), 1971.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Paul Celan na hrvatskom jeziku ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Poezija, Sarajevo, &amp;quot;Veselin Masleša&amp;quot;, 1989; prevela Truda Stamać&lt;br /&gt;
* Snježna dionica, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1978 ; izabrala i prevela Truda Stamać&lt;br /&gt;
*Crna mostarina, Zagreb, Meandarmedia, 2011 ; izabrala i prevela Truda Stamać&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
[[Kategorija:Njemačka književnost]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>