WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T08:21:01Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 08:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Patrologija'''-->[[~~File~~:Giusto di Gand (Joos van Wassenhove), sant'agostino.jpg\|thumb\|[[Sveti Augustin]]]]		<!--'''Patrologija'''-->[[Datoteka:Giusto di Gand (Joos van Wassenhove), sant'agostino.jpg\|thumb\|[[Sveti Augustin]]]]
	'''Patrologijom''' ili '''patristikom''' obično nazivamo prvo razdoblje povijesti [[kršćanstvo\|kršćanske]] literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca. Ograničuje li se samo na izlaganje života i djelatnost crkvenih pisaca, govorimo o patrologiji u užem smislu, i u tome je smislu istovjetna sa ''starocrkvenom povijesti književnosti''.		'''Patrologijom''' ili '''patristikom''' obično nazivamo prvo razdoblje povijesti [[kršćanstvo\|kršćanske]] literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca. Ograničuje li se samo na izlaganje života i djelatnost crkvenih pisaca, govorimo o patrologiji u užem smislu, i u tome je smislu istovjetna sa ''starocrkvenom povijesti književnosti''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T04:54:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Giusto di Gand (Joos van Wassenhove), sant'agostino.jpg|thumb|[[Sveti Augustin]]]]
'''Patrologijom''' ili '''patristikom''' obično nazivamo prvo razdoblje povijesti [[kršćanstvo|kršćanske]] literature, a definira se kao nauka o životu i književnoj djelatnosti starih crkvenih pisaca. Ograničuje li se samo na izlaganje života i djelatnost crkvenih pisaca, govorimo o patrologiji u užem smislu, i u tome je smislu istovjetna sa ''starocrkvenom povijesti književnosti''.

==Ime==
Pojam dolazi od grčkih riječi: πατέρ što znači "otac", a riječ λόγος znači "riječ", "nauk". Zato pojam patrologije možemo prevesti kao ''nauk o ocima'', pri čemu se misli isključivo na [[Crkveni oci|crkvene oce]]. [[Crkva]] je u starini, sve do 4. st. ovaj pojam primjenjivala isključivo na biskupe, koji su bili oci pojedine mjesne Crkve, a time i oci svakog vjernika rođena na [[Duhovnost|duhovni život]] u Crkvi. Od 5. st. ovaj pojam se pridaje i svećenicima ([[sveti Jeronim|Jeronim]]) i đakonima ([[Efrem]]).
Za naslov ''crkvenog oca'' potrebno je:
- svetost života
- pravovjerni nauk
- drevnost (starina)
- Crkveno odobrenje

Četiri velika latinska crkvena oca:
*sv. [[Ambrozije]]
*sv. [[Sveti Augustin|Augustin]]
*sv. [[sveti Jeronim|Jeronim]]
*sv. [[Grgur I.|Grgur Veliki]]

Četiri velika grčka crkvena oca:
*sv. [[Bazilije Veliki]]
*sv. [[Grgur Nazijanski]]
*sv. [[Ivan Zlatousti]]
*sv. [[Atanazije Aleksandrijski]]

==Povijest patrologije==
Riječ ''patrologija'' prvi je upotrijebio protestant [[Johann Gerhard]], koji je izdao svoju “Patrologiju“ u [[Jena|Jeni]] god. [[1653.]] Međutim počeci patrološke znanosti su puno stariji. Njezinim začetnikom možemo smatrati [[Euzebije Cezarejski|Euzebija Cezarejskog]] (umro [[339.]]) koji je u svojoj ''Crkvenoj povijesti opisao kršćanske pisce, pravovjerne i heretike, te tako postao izvanredno važan za povijest straokršćanske književnosti prije svog vremena.

Međutim ocem patrologije se smatra [[sv. Jeronim]] sa svojim djelom „''De viris illustribus sive cathalogus de scriptoribus ecclesiasticis''“, u kojem je opisao 135 pisaca. To njegovo djelo su mnogi kasnije nadopunjavali s novijim autorima.

==Izdanja i zbirke patrologije==
Od najvećih zbirki možemo izdvojiti:
* 17. i 18. st. - kritička izdanja francuskih [[benediktinci|benediktinaca]] sv. Maura;
* 19. st.- J.P. [[Migne]] (+1875), 400 volumena: ''Patrologiae cursus completus'', grčki niz (PG) i latinski niz (PL);
* od 1866.: ''Corpus Scriptorum Ecclesiasticorum Latinorum'' (CSEL): Latinski i grčki niz Bečke i Berlinske akademije. Izdavanje u tijeku, a do sada objavljeno 90 volumena;
* od 1903.: ''Corpus Scriptorum Christianorum Orientalium'' (CSCO), izdavano u Parisu, [[Louvain]]u i Washingtonu. Do sada objavljeno 400 volumena, a izdavanje u tijeku;
* od 1953.: ''Corpus Christianorum'' (CC) u izdanju benediktinaca opatije Svetog Petra iz [[Steenbrugge]]a (Belgija), a sastavljen je od tri niza: latinski, grčki i istočni, dopunjena sa srednjovjekovnim djelima (''continuatio medievalis''). Izdavanje je u tijeku, a do sada je objavljeno 160 volumen, a predviđeno je izdavanje 175 volumena 2348 djela ili ulomaka;
* od 1942.: francusko izdanje Sources chrétiennes (SC), ed. du Cerf, dvojezični tekstovi. Do sada objavljeno 260 volumena.

===Zbirke prijevoda na hrvatski jezik===
*''Izbor iz starokršćanske književnosti'', antologijska zbirka koju su priredili K. Rac – Fr. Lesman, Zagreb 1917.
*''Izazov starih'' [[florilegij]] otačkih tekstova s aktualizirajućim komentarom; priredio T.J.Šagi – Bunić, KS, Zagreb 1972.
*Prijevodi s opširnim uvodima izabranih dijela Bazilija, Atanazija, Tertulijana, Grgura iz Nise, Origena, Ambrozija. Ciprijana i Augustina u izdanju “Službe Božje“ iz Splita, “Symposiona“ iz Splita i KS iz Zagreba priredio je M. Mandac.

==Izvori==
;Literatura
* [[Juraj Pavić]], [[Tomislav Zdenko Tenšek]], ''Patrologija'', [[Kršćanska sadašnjost]], Zagreb, 1993.
* [[Tomislav Janko Šagi-Bunić]], ''Povijest kršćanske literatura'', [[Kršćanska sadašnjost]], Zagreb, 1976.

== Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
*[http://www.patrologija.com Patrologija]
*[http://www.patrologija.ch Latinska, grčka, sirijska, gruzijska i armenska patrologija]
*[http://www.documentacatholicaomnia.eu/20_30_0100-0160-_Iustinus,_Sanctus.html Opera Omnia dal Migne Patrologia Graeca con indici analitici e traduzioni (EN, IT, PT)]
*[http://www.newadvent.org/fathers/ Spisi Crkvenih Otaca (na engleskom)]
*[http://www.documentacatholicaomnia.eu/25_10_MPL.html Migne Patrologia Latina] i *[http://www.documentacatholicaomnia.eu/25_20_25-_Rerum_Conspectus_Pro_Auctoribus_Ordinatus.html Migne Patrologia Greca]

[[Kategorija:Patristika| ]]
[[Kategorija:Helenističko-rimska filozofija]]
[[Kategorija:Srednjovjekovna filozofija]]
[[Kategorija:Teologija]]

Patrologija - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica