WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T11:24:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 11:24
Redak 30:		Redak 30:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Patents}}~~

	[[Kategorija: Pravo intelektualnog vlasništva]]		[[Kategorija: Pravo intelektualnog vlasništva]]
	[[Kategorija:Tehnika]]		[[Kategorija:Tehnika]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T04:52:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Patent''' je [[isprava]] kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog [[izum]]a. Izum koji ima sve karakteristike patentibilnosti prolazi kroz proces prijave i priznanja patenta, te dobiva patentnu zaštitu. Patent osigurava [[vlasnik]]u isključivo pravo na izradu, korištenje, stavljanje u promet ili [[prodaja|prodaju]] izuma zaštićenog patentom.

Patent predstavlja vlasništvo čiju uporabu vlasnik može dopustiti drugim osobama na određeno vrijeme davanjem [[licenca|licencije]], ili ga u potpunosti prenijeti na druge osobe. Drugim riječima, patentni sustav predstavlja neku vrstu razmjene u kojoj izumitelj pristaje otkriti [[društvo|društvu]] pojedinosti svog izuma na korist čitavog društva i u svrhu [[tehnologija|tehnološkog]] i [[gospodarstvo|gospodarskog]] razvitka i napretka, a u zamjenu za pravo isključivog raspolaganja tijekom određenog razdoblja.

== Povijest i razvoj patenta ==
Najstariji oblici zaštite patenata datiraju još u vrijeme [[Stara Grčka|grčkih]] gradova-država. Događali su se slučajevi u kojima bi osoba zaslužna za otkriće recepta za [[jelo]] dobivala osigurano ekskluzivno pravo na iskorištavanja tog recepta godinu dana, a slično se postupalo i u nekim gradovima [[antika|antičkog]] [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Isto tako, i židovski [[Talmud]] u otprilike isto vrijeme osuđuje nešto zvano "Gnevat ha daat" ili krađa [[ideja]]. Patent kao isprava biva izdan po prvi put u [[Venecija|Veneciji]] 1474.

U Engleskoj je propis znan pod nazivom ''Statute of Monopolies'' iz 1623. godine bio je prvi propis koji je regulirao zaštitu izumitelja. Do donošenja ovog propisa, engleska bi kruna odluku o zaštiti pojedinih dobara donosila od slučaja do slučaja upotrebljavajući posebna "patentna pisma". Patentna pisma sadržavala su [[kralj]]ev nalog da se nosiocu omogući držanje [[monopol]]a na tržišnu eksploataciju određenog izuma, odnosno u širem smislu svake vrste robe. Prvo takvo dao je kralj [[Henrik VI]]. 1449. godine jednom flamanskom obrtniku – staklaru. U godinama koje su uslijedile ovakva vrsta zaštite često je zloupotrebljavana. Patentna pisma dobivale su samo osobe od kraljevog povjerenja, kao i one koje su bile spremne platiti.

''Statute of monopolies'' je bio prvi patentni zakon u [[povijest]]i i određivao je uvjete pod kojima su se mogli izdavati patenti za nove izume. Uz kasnije dorade i izmjene ''Statute of Monopolies'' bio je u upotrebi sve do kraja [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kao dio britanskog common law sustava, a izvršio je i velik utjecaj na druga srodna [[zakonodavstvo|zakonodavstva]], pogotovo ona u okviru [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a. Prvi patent dodijeljen u [[SAD]]-u datira još iz 1790-te godine. Nova američka federacija vrlo je rano oformila Patentnu komisiju. Kasnije je tu komisiju zamijenio današnji Patentni ured, odnosno United States Patent Office ili USPTO.

[[Hrvatska]] je imala uspostavljen sustav zaštite intelektualnog vlasništva još u vrijeme [[Austro-ugarska monarhija|Austro-ugarske monarhije]]. Tako je na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]] još 1853. godine na snagu stupio [[car]]ski patent o zaštiti [[književnost|književnog]] i [[umjetnost|umjetničkog]] vlasništva, a na području kontinentalne Hrvatske vrijedio je ugarsko-hrvatski Zakon o autorskom pravu iz 1884. godine. Samostalna zaštita intelektualnog vlasništva trebala je pričekati nastanak samostalne Hrvatske, pa je današnji [[Državni zavod za intelektualno vlasništvo]] osnovan [[31. prosinca]] [[1991.]] Zavod je najprije djelovao pod imenom Republički zavod za industrijsko vlasništvo, zatim kao Državni zavod za patente, a od 1996. godine u nadležnost Zavoda ulaze i autorsko pravo i srodna prava. Nakon ovog objedinjavanja nadležnosti nad čitavim poljem industrijskog vlasništva Zavod dobiva današnje ime.

== Prijava patenta ==
=== Postupak za priznanje patenta u Republici Hrvatskoj ===
Postupak za priznanje patenta sastoji se od nekoliko faza u kojima se ispituju pojedini elementi prijave patenta. Postupak započinje podnošenjem prijave, a nakon postupka njezinog formalnog ispitivanja slijedi objava prijave u službenom glasilu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Objavljena prijava patenta postaje dostupna javnosti, čime ulazi u stanje tehnike, a svaka zainteresirana osoba ima pravo uvida u tekst prijave. Nakon objave prijave postupak se nastavlja samo pod uvjetom da podnositelj podnese jedan od zahtjeva za ispitivanje uvjeta za priznanje patenta. Ako u propisanom roku ne bude podnesen jedan od navedenih zahtjeva, i uplaćena odgovarajuća [[pristojba]] i naknada troškova postupka, prijava patenta smatrat će se povučenom, a Državni zavod za intelektualno vlasništvo će obustaviti postupak za priznanje patenta.

Nakon podnošenja jednog od navedenih zahtjeva za ispitivanje, Zavod provodi odgovarajući daljnji postupak ispitivanja sadržaja patentne prijave. Postupak može rezultirati ili priznavanjem patenta za predloženi izum, ako su zadovoljeni propisani uvjeti, odnosno odbijanjem zahtjeva za priznanje patenta, ako ti uvjeti nisu zadovoljeni. Važno je napomenuti da prije donošenja konačne odluke o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta prijavitelj ima priliku eventualnim izmjenama patentnih zahtjeva ili podnošenjem dodatnih [[argumenti|argumenata]] ishoditi povoljan rezultat postupka.

=== Međunarodna prijava patenta ===

Međunarodna prijava patenta može se izvršiti na dva načina: prijavom patenta Međunarodnom uredu u [[Ženeva|Ženevi]] (a prijava se isto tako može izvršiti i na Odsjeku za međunarodne prijave pri [[DZIV]]-u), ili prijavom patenta kod [[Europski zavod za patente|Europskog zavoda za patente]]. Od 1998. godine zaštita izuma u inozemstvu znatno je jednostavnija jer je od tada Republika Hrvatska postala članica Ugovora o suradnji na području patenata - Patent Cooperation Treaty (PCT). Naime, taj Ugovor omogućuje da se u roku od 12 mjeseci od datuma podnošenja prve prijave u Republici Hrvatskoj može podnijeti međunarodna prijava patenta, kojom se istovremeno započinje postupak zaštite izuma patentom u odabranom broju država, uz razumne početne troškove.

Europski zavod za patente nije ustanova [[EU|Europske unije]], već je institucionalno i financijski neovisna organizacija te se namiruje od pristojbi koje plaća svatko tko ispuni zahtjev za novi patent. Osigurava patentno pravo u 37 [[Europa|europskih]] zemalja. Cilj Europskog zavoda za patente jest podupirati inovaciju, konkurentnost i ekonomski napredak za dobro svih stanovnika Europe.

=== Vidi još ===
* [[Inovacija#Patent|Patent]]
* [[Izum]]
* [[Inovacija]]

== Poveznice ==
{{Commonscat|Patents}}

[[Kategorija: Pravo intelektualnog vlasništva]]
[[Kategorija:Tehnika]]

Patent - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica