https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PastrugaPastruga - Povijest promjena2026-08-06T16:17:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pastruga&diff=188214&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-04T03:36:38Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Pastruga'''-->{{Taksokvir <br />
| boja = pink<br />
| naziv = Pastruga<br />
| status = {{StatusKritično}}<br />
| slika = Acipenser stellatus.jpg<br />
| slika_širina = 250 px<br />
| slika_opis = Pastruga<br />
| regnum = [[Životinje|Animalia]]<br />
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]<br />
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]<br />
| classis = [[Zrakoperke|Actinopterygii]]<br />
| ordo = [[Štitonoše|Acipenseriformes]]<br />
| familia = [[Jesetre|Acipenseridae]]<br />
| subfamilia = [[Acipenserinae]]<br />
| genus = ''[[Acipenser]]''<br />
| species = '''''A. stellatus'''''<br />
| dvoimeno = Acipenser stellatus<br />
| dvoimeno_autorstvo = [[Peter Simon Pallas|Pallas]], [[1771.]]<br />
| sinonimi = ''Accipenser seuruga''<br/>''Acipenser helops''<br/>''Acipenser ratzeburgii''<br/>''Acipenser stellatus donensis''<br/>''Acipenser stellatus danubialis''<br/>''Acipenser stellatus illyricus''<br/><br />
}}<br />
'''Pastruga''' (lat. ''Acipenser stellatus''), poznata i kao '''dunavska jesetra''' ili '''zvjezdan''', jedna je od najrjeđih i prehrambeno najvažnijih riba [[rod (taksonomija)|roda]] [[Acipenser]].<br />
Važna je za proizvodnju [[kavijar]]a, a meso se smatra delikatesom u okolici [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]].<br />
<br />
==Rasprostranjenost==<br />
Pastruga živi u [[Crno more|Crnom moru]], [[Azovsko more|Azovskom moru]], [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]], rijekama [[Volga|Volgi]], [[Dunav]]u, [[Don]]u, [[Ural (rijeka)|Uralu]], [[Terek]]u, [[Sulak]]u i [[Kura|Kuri]]. Ponekad zaluta u [[Egejsko more|Egejsko]] i [[Jadransko more]].<ref name="IUCN">http://www.iucnredlist.org/details/229/0</ref><br />
<br />
U Dunavu se ne pojavljuje uzvodnije od [[Srbija|Srbije]] jer [[Hidroelektrana Đerdap]] predstavlja nepremostivu prepreku za njene migracije. Prije izgradnje HE Đerdap, pastruga je nastavala i donji tok rijeka [[Sava|Save]] i [[Drava|Drave]].<ref name="Crvena knjiga">Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 45-46</ref><br />
<br />
==Opis vrste==<br />
Pastruga naraste do najviše 220 [[centimetar|cm]]. Tijelo joj je izduženo, a glava prekrivena koštanim pločama. Leđa su joj crna, sa svjetlijim bokovima i bijelim trbuhom. Rilo je dugačko, izduženo i blago uzdignuto.<br />
<br />
Prehrana joj se sastoji uglavnom od [[riba|ribe]], [[mekušci|mekušaca]], [[rakovi|rakova]] i [[ličinka|ličinki]] [[kukac]]a.<br />
<br />
Tijekom dana obitava u površinskim slojevima vode, a po noći u dubljim dijelovima. Migratorna je vrsta, pa prezimljuje u slanim vodama, a na [[proljeće]] migrira nazad u slatke vode na mrijest (''anadromna'' vrsta).<br />
<br />
Mužjaci spolnu zrelost dosegnu s četiri godine, a ženke sa sedam. Parenje traje od svibnja do srpnja, nakon čega ženka izbacuje 20.000 - 350.000 jaja. Životni vijek pastruge je oko 25 godina.<ref name="Crvena knjiga"/><br />
<br />
==Ugroženost i zaštita==<br />
Porast komercijalnog ribolova tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] uzrokovao je drastično smanjenje brojnosti pastruge. Drugi element koji ugrožava opstanak vrste je regulacija vodotoka kroz [[melioracija|melioraciju]], kanalizaciju vodotoka i izgradnju velikih [[hidroelektrana]] bez tzv. "ribljih staza".<ref name="Crvena knjiga"/><br />
<br />
Najbolji prikaz lošeg stanja je pad ukupnog ulova. [[1992.]] godine ukupni ulov bio je 2.730 [[tona]], dok je [[2004.]] godine bio jedva 38 tona (pad od 98%), a trend pada brojnosti se nastavlja. Kako bi se vrsta zaštitila od izumiranja, osniva se sve više ribogojilišta, ali rezultati uzgajanja još nisu u potpunosti poznati.<ref name="IUCN"/><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Jesetre]]</div>WikiSysop