Passacaglia - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:05, 28. listopad 2025.

2025-10-28T02:05:32Z

←Starija inačica		Inačica od 28. listopad 2025. u 02:05
Redak 1:		Redak 1:
	'''Passacaglia ''' (izg. pa:sa ka'lja, tal. < špa. ''pasacalle'', od ''pasar'': hodati i ''calle'': ulica), [[glazbeni oblik]]. Srodan je [[chaconne]]. Tvori ju slijed često [[ostinato\|ostinatnih]] varijacija na [[melodija\|melodijsku]] [[fraza (glazba)\|frazu]] ozbiljnijega karaktera u [[doba (glazba)\|trodobnoj]] [[mjera (glazba)\|mjeri]] s tzv. [[punktirani ritam\|punktiranim ritmom]]. Korijeni sežu u 17. stoljeće i Španjolsku, gdje je nastala kao kratka [[instrumental (glazba)\|instrumentalna]] [[improvizacija]] koju je [[gitarist]] odsvirao među pojedinim [[kitica]]ma skladbe dok je svirao na otvorenoj površini, obično ulici, odakle i potječe "ulica" u imenu. Oblik se je potom proširio u u Francusku i Italiju. Ondje je prvi put dočekala pisani zapis u gitarskim [[tabulatura]]ma. Smatra se da ju je kao zasebni glazbeni oblik inaugurirao skladatelj [[Girolamo Frescobaldi]] [[glazba u 1627.\|1627.]] (''Cento partite sopra passacagli''). Koncem 17. i u 18. stoljeću u većoj se je mjeri proširila dalje po Francuskoj, onda Njemačkoj i drugamo. <ref name=encLZMK/>		'''Passacaglia ''' (izg. pa:sa ka'lja, tal. < špa. ''pasacalle'', od ''pasar'': hodati i ''calle'': ulica), [[glazbeni oblik]]. Srodan je oblik [[chaconne]]. Tvori ju slijed često [[ostinato\|ostinatnih]] varijacija na [[melodija\|melodijsku]] [[fraza (glazba)\|frazu]] ozbiljnijega karaktera u [[doba (glazba)\|trodobnoj]] [[mjera (glazba)\|mjeri]] s tzv. [[punktirani ritam\|punktiranim ritmom]]. Korijeni sežu u 17. stoljeće i Španjolsku, gdje je nastala kao kratka [[instrumental (glazba)\|instrumentalna]] [[improvizacija]] koju je [[gitarist]] odsvirao među pojedinim [[kitica]]ma skladbe dok je svirao na otvorenoj površini, obično ulici, odakle i potječe "ulica" u imenu. Oblik se je potom proširio u u Francusku i Italiju. Ondje je prvi put dočekala pisani zapis u gitarskim [[tabulatura]]ma. Smatra se da ju je kao zasebni glazbeni oblik inaugurirao skladatelj [[Girolamo Frescobaldi]] [[glazba u 1627.\|1627.]] (''Cento partite sopra passacagli''). Koncem 17. i u 18. stoljeću u većoj se je mjeri proširila dalje po Francuskoj, onda Njemačkoj i drugamo. <ref name=encLZMK/>

	Passacaglie su skladali kao [[stavka (glazba)\|stavke]] za glazbala s tipkama ili [[balet]]e i istaknuti skladatelji. U tu skupinu spadaju [[Jean-Baptiste Lully]], [[François Couperin\|François Couperin le Grand]], [[Georg Muffat]], [[Heinrich Ignaz Franz von Biber]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Henry Purcell]] i ini. Slijedeći svoj uzor Bacha, skladatelji kao što su [[Maurice Ravel]], [[Paul Hindemith]], [[Frank Martin]], [[Anton Webern]] i ini nastavili su pisati passacaglie, često po Bachovu uzoru. U Hrvatskoj su se skladanjem passacaglia bavili uz ostale [[Krsto Odak]] i [[Rudolf Matz]].<ref name=encLZMK> passacaglia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.10.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/passacaglia>. </ref>		Passacaglie su skladali kao [[stavka (glazba)\|stavke]] za glazbala s tipkama ili [[balet]]e i istaknuti skladatelji. U tu skupinu spadaju [[Jean-Baptiste Lully]], [[François Couperin\|François Couperin le Grand]], [[Georg Muffat]], [[Heinrich Ignaz Franz von Biber]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Henry Purcell]] i ini. Slijedeći svoj uzor Bacha, skladatelji kao što su [[Maurice Ravel]], [[Paul Hindemith]], [[Frank Martin]], [[Anton Webern]] i ini nastavili su pisati passacaglie, često po Bachovu uzoru. U Hrvatskoj su se skladanjem passacaglia bavili uz ostale [[Krsto Odak]] i [[Rudolf Matz]].<ref name=encLZMK> passacaglia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.10.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/passacaglia>. </ref>

Suradnik10 u (test) 02:04, 28. listopad 2025.

2025-10-28T02:04:28Z

←Starija inačica		Inačica od 28. listopad 2025. u 02:04
Redak 1:		Redak 1:
	'''Passacaglia ''' (izg. pa:sa ka'lja, tal. < špa. ''pasacalle'', od ''pasar'': hodati i ''calle'': ulica), [[glazbeni oblik]]. Srodan je [[chaconne]]. Tvori ju slijed često ostinatnih varijacija na melodijsku frazu ozbiljnijega karaktera u trodobnoj mjeri s tzv. [[punktirani ritam\|punktiranim ritmom]]. Korijeni sežu u 17. stoljeće i Španjolsku, gdje je nastala kao kratka [[instrumental (glazba)\|instrumentalna]] [[improvizacija]] koju je [[gitarist]] odsvirao među pojedinim [[kitica]]ma skladbe dok je svirao na otvorenoj površini, obično ulici, odakle i potječe "ulica" u imenu. Oblik se je potom proširio u u Francusku i Italiju. Ondje je prvi put dočekala pisani zapis u gitarskim [[tabulatura]]ma. Smatra se da ju je kao zasebni glazbeni oblik inaugurirao skladatelj [[Girolamo Frescobaldi]] [[glazba u 1627.\|1627.]] (''Cento partite sopra passacagli''). Koncem 17. i u 18. stoljeću u većoj se je mjeri proširila dalje po Francuskoj, onda Njemačkoj i drugamo. <ref name=encLZMK/>		'''Passacaglia ''' (izg. pa:sa ka'lja, tal. < špa. ''pasacalle'', od ''pasar'': hodati i ''calle'': ulica), [[glazbeni oblik]]. Srodan je [[chaconne]]. Tvori ju slijed često [[ostinato\|ostinatnih]] varijacija na [[melodija\|melodijsku]] [[fraza (glazba)\|frazu]] ozbiljnijega karaktera u [[doba (glazba)\|trodobnoj]] [[mjera (glazba)\|mjeri]] s tzv. [[punktirani ritam\|punktiranim ritmom]]. Korijeni sežu u 17. stoljeće i Španjolsku, gdje je nastala kao kratka [[instrumental (glazba)\|instrumentalna]] [[improvizacija]] koju je [[gitarist]] odsvirao među pojedinim [[kitica]]ma skladbe dok je svirao na otvorenoj površini, obično ulici, odakle i potječe "ulica" u imenu. Oblik se je potom proširio u u Francusku i Italiju. Ondje je prvi put dočekala pisani zapis u gitarskim [[tabulatura]]ma. Smatra se da ju je kao zasebni glazbeni oblik inaugurirao skladatelj [[Girolamo Frescobaldi]] [[glazba u 1627.\|1627.]] (''Cento partite sopra passacagli''). Koncem 17. i u 18. stoljeću u većoj se je mjeri proširila dalje po Francuskoj, onda Njemačkoj i drugamo. <ref name=encLZMK/>

	Passacaglie su skladali kao [[stavka (glazba)\|stavke]] za glazbala s tipkama ili [[balet]]e i istaknuti skladatelji. U tu skupinu spadaju [[Jean-Baptiste Lully]], [[François Couperin\|François Couperin le Grand]], [[Georg Muffat]], [[Heinrich Ignaz Franz von Biber]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Henry Purcell]] i ini. Slijedeći svoj uzor Bacha, skladatelji kao što su [[Maurice Ravel]], [[Paul Hindemith]], [[Frank Martin]], [[Anton Webern]] i ini nastavili su pisati passacaglie, često po Bachovu uzoru. U Hrvatskoj su se skladanjem passacaglia bavili uz ostale [[Krsto Odak]] i [[Rudolf Matz]].<ref name=encLZMK> passacaglia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.10.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/passacaglia>. </ref>		Passacaglie su skladali kao [[stavka (glazba)\|stavke]] za glazbala s tipkama ili [[balet]]e i istaknuti skladatelji. U tu skupinu spadaju [[Jean-Baptiste Lully]], [[François Couperin\|François Couperin le Grand]], [[Georg Muffat]], [[Heinrich Ignaz Franz von Biber]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Henry Purcell]] i ini. Slijedeći svoj uzor Bacha, skladatelji kao što su [[Maurice Ravel]], [[Paul Hindemith]], [[Frank Martin]], [[Anton Webern]] i ini nastavili su pisati passacaglie, često po Bachovu uzoru. U Hrvatskoj su se skladanjem passacaglia bavili uz ostale [[Krsto Odak]] i [[Rudolf Matz]].<ref name=encLZMK> passacaglia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.10.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/passacaglia>. </ref>

Suradnik10 u (test) 01:44, 28. listopad 2025.

2025-10-28T01:44:10Z

←Starija inačica		Inačica od 28. listopad 2025. u 01:44
Redak 2:		Redak 2:

	Passacaglie su skladali kao [[stavka (glazba)\|stavke]] za glazbala s tipkama ili [[balet]]e i istaknuti skladatelji. U tu skupinu spadaju [[Jean-Baptiste Lully]], [[François Couperin\|François Couperin le Grand]], [[Georg Muffat]], [[Heinrich Ignaz Franz von Biber]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Henry Purcell]] i ini. Slijedeći svoj uzor Bacha, skladatelji kao što su [[Maurice Ravel]], [[Paul Hindemith]], [[Frank Martin]], [[Anton Webern]] i ini nastavili su pisati passacaglie, često po Bachovu uzoru. U Hrvatskoj su se skladanjem passacaglia bavili uz ostale [[Krsto Odak]] i [[Rudolf Matz]].<ref name=encLZMK> passacaglia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.10.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/passacaglia>. </ref>		Passacaglie su skladali kao [[stavka (glazba)\|stavke]] za glazbala s tipkama ili [[balet]]e i istaknuti skladatelji. U tu skupinu spadaju [[Jean-Baptiste Lully]], [[François Couperin\|François Couperin le Grand]], [[Georg Muffat]], [[Heinrich Ignaz Franz von Biber]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Henry Purcell]] i ini. Slijedeći svoj uzor Bacha, skladatelji kao što su [[Maurice Ravel]], [[Paul Hindemith]], [[Frank Martin]], [[Anton Webern]] i ini nastavili su pisati passacaglie, često po Bachovu uzoru. U Hrvatskoj su se skladanjem passacaglia bavili uz ostale [[Krsto Odak]] i [[Rudolf Matz]].<ref name=encLZMK> passacaglia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.10.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/passacaglia>. </ref>

			Passacaglia se može pojaviti kao stavka unutar većeg glazbenog djela.<ref>Snježana Miklaušić-Ćeran: [https://www.klasika.hr/index.php?p=article&id=3113 '' Snalažljivost, muzikalnost i spretnost iskusnog violista i dirigenta u dvostrukoj ulozi'']. Klasika.hr. 24. veljače 2023. Pristupljeno 28. listopada 2025.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Passacaglia ''' (izg. pa:sa ka'lja, tal. < špa. ''pasacalle'', od ''pasar'': hodati i ''calle'': ulica), glazbeni oblik. Srodan je chaconne. Tvori ju slijed često ostinatnih varijacija na melodijsku frazu ozbiljnijega karaktera u trodobnoj mjeri s tzv. punktiranim ritmom. Korijeni sežu u 17. stoljeće i Španjolsku, gdje je nastala kao kratka instrumentalna improvizacija koju je git...«.

2025-10-28T01:33:53Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Passacaglia ''' (izg. pa:sa ka'lja, tal. < špa. ''pasacalle'', od ''pasar'': hodati i ''calle'': ulica), glazbeni oblik. Srodan je chaconne. Tvori ju slijed često ostinatnih varijacija na melodijsku frazu ozbiljnijega karaktera u trodobnoj mjeri s tzv. punktiranim ritmom. Korijeni sežu u 17. stoljeće i Španjolsku, gdje je nastala kao kratka instrumentalna improvizacija koju je git...«.

Nova stranica

'''Passacaglia ''' (izg. pa:sa ka'lja, tal. < špa. ''pasacalle'', od ''pasar'': hodati i ''calle'': ulica), [[glazbeni oblik]]. Srodan je [[chaconne]]. Tvori ju slijed često ostinatnih varijacija na melodijsku frazu ozbiljnijega karaktera u trodobnoj mjeri s tzv. [[punktirani ritam|punktiranim ritmom]]. Korijeni sežu u 17. stoljeće i Španjolsku, gdje je nastala kao kratka [[instrumental (glazba)|instrumentalna]] [[improvizacija]] koju je [[gitarist]] odsvirao među pojedinim [[kitica]]ma skladbe dok je svirao na otvorenoj površini, obično ulici, odakle i potječe "ulica" u imenu. Oblik se je potom proširio u u Francusku i Italiju. Ondje je prvi put dočekala pisani zapis u gitarskim [[tabulatura]]ma. Smatra se da ju je kao zasebni glazbeni oblik inaugurirao skladatelj [[Girolamo Frescobaldi]] [[glazba u 1627.|1627.]] (''Cento partite sopra passacagli''). Koncem 17. i u 18. stoljeću u većoj se je mjeri proširila dalje po Francuskoj, onda Njemačkoj i drugamo. <ref name=encLZMK/>

Passacaglie su skladali kao [[stavka (glazba)|stavke]] za glazbala s tipkama ili [[balet]]e i istaknuti skladatelji. U tu skupinu spadaju [[Jean-Baptiste Lully]], [[François Couperin|François Couperin le Grand]], [[Georg Muffat]], [[Heinrich Ignaz Franz von Biber]], [[Johann Sebastian Bach]], [[Georg Friedrich Händel]], [[Henry Purcell]] i ini. Slijedeći svoj uzor Bacha, skladatelji kao što su [[Maurice Ravel]], [[Paul Hindemith]], [[Frank Martin]], [[Anton Webern]] i ini nastavili su pisati passacaglie, često po Bachovu uzoru. U Hrvatskoj su se skladanjem passacaglia bavili uz ostale [[Krsto Odak]] i [[Rudolf Matz]].<ref name=encLZMK> passacaglia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 28.10.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/passacaglia>. </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Glazbena teorija]]
[[Kategorija:Klasična glazba]]
[[Kategorija:Glazbeni oblici]]