Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:07:01Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:07
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pasargada'''-->{{coord\|30\|12\|00\|N\|53\|10\|46\|E\|region:IR_type:landmark\|display=title}}		<!--'''Pasargada'''-->{{coord\|30\|12\|00\|N\|53\|10\|46\|E\|region:IR_type:landmark\|display=title}}
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta =Pasargada		\|ime mjesta =Pasargada
	\|slika = CyrustheGreatTomb 22059.jpg		\|slika = CyrustheGreatTomb 22059.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-06T03:44:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{coord|30|12|00|N|53|10|46|E|region:IR_type:landmark|display=title}}
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta =Pasargada
|slika = CyrustheGreatTomb 22059.jpg
|godina = [[2004.]]
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = (i), (ii), (iii) i (iv)
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1106
|država = {{ZD|I|IRN}} Pasargad
{{Lokacijska karta|Iran|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Pasargada|position=bottom
|lat_deg=30|lat_min=12|lat_sec=00|lat_dir=N
|lon_deg=53|lon_min=10|lon_sec=46|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Pasargada u Iranu</small>
}}
'''Pasargada''' ([[perzijski|perz.]] پاسارگاد, [[starogrčki|starogrčki]] Πασαργάδαι), jedan je od glavnih gradova [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] u doba vladavine [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Korišten je kao administrativno središte i odmorište perzijskih vladara [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]], dok [[Darije I. Veliki]] krajem [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] premiješta glavni grad u [[Perzepolis]]. Pasargada je danas važno arheološko nalazište u [[Iran]]u i jedan od sedamnaest [[UNESCO]]-vih spomenika [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] u toj zemlji.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Persia-Cyrus2-World3.png|mini|400px|desno|[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] u doba [[Kir Veliki|Kira Velikog]], s označenim [[Perzepolis]]om i '''Pasargadom''']]
Prema [[elam]]skom [[Klinopis|klinopisu]] pronađenom u Perzepolisu, Pasargada je nazivan ''Batrakataš'' ili ''Pâthragâda'' („[[Perzijski vrt]]“) na [[perzijski|staroperzijskom]] jeziku, dok današnje ime vuče korijene iz [[grčki|grčke]] izvedenice. Smatra se da grčka riječ za [[raj ]] ''paradeisos'' potječe od imena grada Pasargada, koji je bio poznat diljem antičkog svijeta po prelijepim [[Park|vrtovima]].

== Lokacija ==
Grad Pasargada smješten je nedaleko od današnjeg grada [[Širaz]]a, odnosno u provinciji [[Fars]] u današnjem [[Iran]]u<ref name="Pasargada (Livius.org)">[http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html Pasargada (Livius.org)]</ref>. Od [[Perzepolis]]a, koji je izgrađen tridesetak godina poslije, udaljen je svega 43 km.

== Povijest ==

=== Perzijska plemena ===
Područja oko antičkog grada Pasargada vjerojatno su bila naseljena [[Perzija|perzijskim]] plemenima i prije doba Kira Velikog, koji se smatra osnivačem grada. Toj teoriji idu u prilog djela [[Antika|antičkih]] [[Stara Grčka|grčkih]] pisaca koji spominju [[Ahemen]]a i njegovo pleme Pasargada<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/445387/Pasargadae Pasargada (enciklopedija Britannica)]</ref>, no postoji mogućnost kako je Kir grad nazvao prema svom glavnom plemenu, jednom od 10-15 perzijskih plemena iz te regije. Budući da je područje oko grada plodna i planinama zaštićena dolina (15 km dužine i 3 km širine) kroz koju protječe rijeka, lokacija je imala savršene preduvjete za naseljavanje ljudi.

=== Glavni grad Perzije ===

Grad Pasargada je bio prvi [[glavni grad]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Osnovao ga je slavni [[Kir Veliki]], osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]. Povjesničar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]] (''Vidi: [[Opsada pasargadskog brda]] i [[Bitka kod Pasargada]]''), dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana<ref name="Pasargada (Livius.org)"/>. Gradnja je počela [[546. pr. Kr.]] ili kasnije, i ubrzo je postao centrom carstva koje se protezalo većinom današnjeg [[Azija|azijskog]] dijela [[Bliski istok|Bliskog istoka]]; od [[Mala Azija|Male Azije]] na zapadu do [[Indija|Indije]] na istoku. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[Kanat|kanata]]. Grad je kasnije dao nadograditi i Kirov sin [[Kambiz II.]] koji je većinu svog života proveo šireći [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] u [[Afrika|Africi]], posebno [[Drevni Egipat|Egiptu]]. Pasargad je bio glavni grad sve do dolaska [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]] koji je dao sagraditi novi grad koji će se vezivati uz njegovo ime, veličanstveni [[Perzepolis]]<ref name="Pasargada (IranChamber.org)">[http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargada (IranChamber.org)]</ref>. Darije je Pasargadu (zajedno s Perzepolisom i [[Suza (Iran)|Suzom]]) [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]] povezao s [[Lidija|lidijskim]] gradom [[Sard]]om u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].

=== Kirova grobnica ===
[[Datoteka:Pasargadae 2.jpg|300px|mini|desno|Grobnica [[Perzija|perzijskog]] vladara [[Kir Veliki|Kira Velikog]] u Pasargadu]]
Najvažniji dio kompleksa u gradu Pasargadu svakako je grobnica [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Sastoji se od šest velikih stepenica koje vode do glavne grobnice dimenzija 3.17 za 2.11 metara (omjer 1:1.5), te 2.11 m visine. Krov je izgrađen na dvije vode, a ulaz u grobnicu je nizak i tijesan. Iako postoje sumnje kako se radi o grobnici Kira Velikog, [[Stara Grčka|grčki]] povjesničari tvrde kako je [[Aleksandar Makedonski]] vjerovao kako je riječ o grobnici Kira Velikog. Nakon što je opljačkao i uništio Perzepolis, otišao se pokloniti na grob Kiru Velikom u Pasargadu. Navodi se kako je Aleksandar naredio i obnovu grobnice<ref name="Pasargada (Livius.org)"/>, te je kaznio one koji su je pokušali oštetiti. Povjesničar [[Arijan]] u [[2. stoljeće|2. stoljeću]] nove ere piše kako je Aleksandar naredio Aristobulu, jednom od njegovih zapovjednika, da uđe u grobnicu gdje je ovaj našao [[Zlato|zlatni]] krevet, stol s posuđem za piće, zlatni lijes i ornamente s dragim kamenjem koji su sadržavali zapise o grobnici. Nijedan od tih predmeta nije preživio do današnjeg doba, a o značenju teksta iz grobnice se i danas vode rasprave. [[Strabon]] je napisao kako tekst govori:

::''Prolazniče, ja sam Kir, koji je stvorio Perzijsko Carstvo, i koji je bio kraljem Azije.''
::''Ne zavidi mi na ovom spomeniku.''

Drugi oblik istog teksta, zapisan u djelu „Perzija: Besmrtno kraljevstvo“ kaže:

::''Prolazniče, ja sam Kir, koji je stvorio Perzijsko Carstvo, i koji je bio kraljem Azije.''
::''Ne zavidi mi na ovom komadiću zemlje koji prekriva moje tijelo.''

Grobnica Kirovog sina [[Kambiz II.|Kambiza II.]] također je pronađena 2006. godine<ref name="CHN Press - Kambizov grob">[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=6865 CHN Press: ''Discovered Stone Slab Proved to be Gate of Cambyses’ Tomb'']</ref>.

=== Legende ===
Legenda kaže kako je u doba [[islam]]skog osvajanja [[Iran]]a [[Arapi|arapska]] vojska htjela razoriti grobnicu, no kako je tamošnje stanovništvo uvjerilo arapske zapovjednike kako se ne radi o grobnici [[Kir Veliki|Kira Velikog]], već o grobnici majke kralja [[Salomon]]a, što je poštedjelo njeno rušenje. Kao rezultat, natpis na grobnici zamijenjen je citatom iz [[Kuran]]a i grobnica je postala poznata kao ''Qabr-e Madar-e Sulaiman'', odnosno „grobnica Salomonove majke“. Pod tim imenom poznata je i dan danas.

=== Suvremeno doba ===
U današnje vrijeme postoje samo ruševine nekoć veličanstvenog kompleksa u Pasargadu i njegovih vrtova, koje su uništili vrijeme, [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|brojni potresi]] i osvajačka razaranja [[Egejska Makedonija|Makedonaca]], [[Arapi|Arapa]] te posebno [[Mongoli|Mongola]]. Zbog izgradnje brane i umjetnog jezera u blizini Pasargada, posljednjih godina zabilježena je prava navala arheološkog istraživanja okolice pasargadskog kompleksa<ref>[http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9906EEDA1531F934A15752C1A9639C8B63 New York Times: ''A Rush to Excavate Ancient Iranian Sites'']</ref>. Godine [[2007.]] najavljena je nova restauracija Kirove grobnice zbog oštećenja donjeg pojasa koje je prouzročilo djelovanje snijega i kiše<ref name="Payvand - Restoration">[http://www.payvand.com/news/07/apr/1340.html Payvand: ''Restoration of Cyrus' Tomb to be Resumed'']</ref>. Prilikom arheoloških istraživanja tokom zadnjih nekoliko godina, pronađena je i grobnica Kirova brata [[Kambiz II.|Kambiza II.]]<ref name="CHN Press - Kambizov grob"/>, te gotovo 270 metara dug kanal u pasargadskom vrtu<ref name="Payvand - Restoration"/>. Osim arheološkog značaja, Pasargada danas je i popularno [[Turizam|turističko]] odredište u [[Iran]]u.

== Tehnologija ==
[[Datoteka:Pasargadae Swallow-Tail Staples.jpg|desno|mini|250px|Konstruktivne '''spone (kopče)''' između kamenih blokova u '''Pasargadu''' koje datiraju iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća p. n. e.]] najstarije su u povijesti i predstavljaju veliki napredak u [[Antika|antičkoj]] građevinskoj tehnologiji]]
[[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|mini|250px|desno|Kopija reljefa s [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] iz '''Pasargada''' u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]]
Novija istraživanja strukturalne tehnologije u Pasargadu pokazala su kako su [[Perzija|perzijski]] [[inženjer]]i sagradili grad koji je mogao izdržati jake [[potres]]e, čak do 7. stupnja prema [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]]<ref>[http://www.payvand.com/news/05/feb/1133.html Payvand: ''Pasargadae Can Withstand Earthquakes'']</ref>. Temelji graditeljskih zdanja u Pasargadu građeni su tehnologijom izolirane baze temelja, koja se danas koristi pri gradnji modernih osjetljivih objekata poput [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], zbog zaštite od [[Seizmički val|seizmičkih]] aktivnosti.
Značajan doprinos graditeljstvu prestavlja i uporaba konstruktivnih spona (kopči) između kamenih blokova, koje su izgrađene od [[metal]]a. Takav konstruktivni sustav zajedno s izoliranom bazom temelja stvorili su preduvjete za gradnju mnogo većih odnosno viših i tankijih konstruktivnih elemenata, koji su svoj vrhunac doživjeli u Perzepolisu gdje su stupovi bili visoki čak 20 metara što ih čini najvišim i u odnosu na visinu najtanjim stupovima antičkog doba, a rasponi stupova od 8.65 m su također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba.
Značajni doprinos perzijskih inženjera ostvaren je i na području opskrbe vodom tzv. [[kanat]]ima koje su graditelji usijekli duboko u planine i pomoću njih bi dopremali i čuvali svježu vodu. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijećem kontroliranja [[tlak]]a, u pasargadskom vrtu izgrađen je pravocrtni kanal dužine gotovo 1000 m uzduž kojeg su se svakih 15 m nalazile malene [[Fontana|fontane]].

== Umjetnost ==
Srce kompleksa u Pasargadu čini tvrđava ''Tall-i-Takht'' („Prijestolni brežuljak“) koja se nalazi na povišenju u odnosu na okolinu<ref>[http://maps.google.com/?ie=UTF8&om=1&z=18&ll=30.207992,53.185136&spn=0.002638,0.004334&t=k Google Maps - Pasargada]</ref>, te koja gleda na okolne „rajske“ vrtove sa južne strane. Tvrđava se sastoji od dva manja dijela; rezidencijalne palače i dvorane za prijem („Apadana“), karakteristične za [[Iranska arhitektura|perzijsku arhitekturu]]. [[Apadana]] ili dvorana za prijem sastoji se od brojnih stupova i ima pristup s jugoistoka, gdje posjetitelj prvo mora proći kroz vrata a potom prijeći most preko rijeke Pulvar<ref name="Pasargada (IranChamber.org)"/>. Smještaj i oblikovanje kompleksa indiciraju kako je prema kompleksu u Pasargadu oblikovana i kasnije sagrađena [[Akropola (Atena)|atenska Akropola]].
Oblikovanje Kirove grobnice pripisuje se utjecajima [[Mezopotamija|mezopotamskih]] ili [[elam]]skih [[zigurat]]a, no komora ima obilježja [[Urartu]] grobnica iz ranijih vremenskih perioda<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18264 Chambered Tomb in Iran (Megalithic.co.uk, C. Michael Hogan)]</ref>. Očito jest da Kirova grobnica ima potpuno iste dimenzije kao i grobnica [[Alijat II.|Alijata II.]], oca [[Lidija|lidijskog]] kralja [[Krez]]a. Unatoč tome što neki odbacuju te podudarnosti, prema [[Herodot]]ovim zapisima Kir Veliki poštedio je Kreza nakon osvajanja [[Lidija|Lidije]], te je Krez postao članom perzijskog kraljevskog dvora. Glavni ukras na grobnici je [[Rozeta (arhitektura)|rozeta]] na zabatu iznad vrata. U kompleksu su pronađeni brojni reljefi koji prikazuju Kira Velikog i razne životinje.
Općenito, umjetnost i arhitektura u Pasargadu prestavljaju perzijsko miješanje različitih tradicija koje objedinjuje umjetničke elemente [[Elam]]a, [[Babilonija|Babilonije]], [[Asirija|Asirije]], [[Drevni Egipat|Egipta]], te [[Anatolija|Anatolije]].
Pasargada se smatra kolijevkom popularnih „perzijskih vrtova“, koji su uzori modernim [[park]]ovima u zadnjih 2500 godina. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Pasargadski vrt ima kolosalne dimenzije od 2 x 3 km<ref name="Payvand - Restoration"/>, a kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara.

== Moderne kontroverze ==
=== Brana Sivand ===
Veliku zabrinutost za sudbinu Pasargada pokazali su mnogi nakon što je najavljena izgradnja brane Sivand, nazvanu prema obližnjem gradu [[Sivand]]u. Detaljna studija izgradnje brane trajala je preko 10 godina, pa ''Iranska organizacija za kulturno naslijeđe'' nije pokazala zabrinutost zbog moguće poplave okolnih područja.
Smještaj brane između ruševina Perzepolisa i Pasargada zabrinula je mnoge Irance i arheologe diljem svijeta, no stručnjaci koji su sudjelovali u projektu brane Sivand tvrde kako se unaprijed utvrđena obala novog jezera nalazi ispod razine arheoloških nalazišta u Perzepolisu i Pasargadu. Također, stručnjaci se slažu kako brojna arheološka nalazišta u Iranu predstavljaju probleme pri projektiranju i gradnji umjetnih jezera i brana<ref>[http://www.chnpress.com/news/?Section=2&id=6206 CHN Press: ''Sivand Dam Waits for Excavations to be Finished'']</ref>, po čemu je Iran u posljednje vrijeme druga zemlja svijeta, poslije [[Kina|Kine]].
Osim zabrinutosti zbog mogućih poplava, arheolozi su izrazili zabrinutost i zbog povećanja vlažnosti zbog umjetnog jezera, no ministri energetike tvrde kako se to može obeštetiti mogućnošću kontroliranja razine jezera<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=6409 CHN Press: ''Date of Sivand Dam Inundation Not Yet Agreed Upon'']</ref>. Izgradnja brane počela je [[19. travnja]] [[2007.]] godine.

== Popularna kultura ==
* [[Filipini|Filipinski]] [[nogometni klub]] ''Pasargada FC'' kojeg su osnovali [[Iran]]ci, dobio je ime po antičkom gradu Pasargadu.

== Galerija ==

<center>
<gallery>

Datoteka:PasargahAir.jpg|Grobnica [[Kir Veliki|Kira Velikog]] [[2006.]] godine (pod restauracijom)
</gallery>
</center>

== Poveznice ==
* [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
* [[Ahemenidi]]
* [[Kir Veliki]]
* [[Perzijski ustanak]]
* [[Darije I. Veliki]]
* [[Perzepolis]]
* [[Ekbatana]]
* [[Suza (Iran)|Suza]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* [http://www.chnpress.com/news/?Section=2&id=5981 Navodnjavanje brane Sivand odgođeno na šest mjeseci], Cultural Heritage News Agency, 29. studenog 2005., ''15. rujna 2006.''.
* Nazila Fathi, [http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F60C1FFB3E550C748EDDA80994DD404482 Groznica iskopavanja antičkih iranskih nalazišta], ''The New York Times'', November 27, 2005; also accessible in full [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2005/11/27/MNGEJFUORL1.DTL&feed=rss.news here].
* Ali Mousavi, [http://www.iranian.com/History/2005/September/Heritage6/index.html Kir Veliki može počivati u miru: Pasargad i glasine o opasnosti brane Sivand], Iranian.com, 16. rujna 2005.
* [http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=5615 Pasargada nikada neće biti potopljena], Cultural Heritage News Agency, 12. rujna 2005., ''Pristupano 15. rujna 2006.''.
*''Perzija: Arheološki vodič'', autorica: Sylvia A. Matheson
</div>

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.irantooth.com/iranpics/tall_e_takht.htm Fotografije Pasargada]
* [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=1106 Svjetska baština UNESCO-a]
* [http://www.iranchamber.com/history/pasargadae/pasargadae.php Pasargad, Iran Chamber]
* [http://www.persepolis.ir/ Službena stranica Perzepolisa]
* [http://landofaryan.atspace.com/passargad.htm Pasargad]
* Virtualna rekonstrukcija Pasargada: [http://www.persepolis3d.com/control_structures/pasargad.htm persepolis3D]
* [http://www.m-hesse.com/iran/Seiten/persepolis_%26_pasargad.html Galerija fotografija Pasargada i Perzepolisa (2009., njemački jezik)]
* [http://www.history.com/marquee.do?content_type=Marquee_Generic&content_type_id=51242&display_order=1&marquee_id=51188 ''Engineering an Empire: The Persians'', dokumentarni film „The History Channela“]

{{Svjetska baština u Iranu}}

[[Kategorija:Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Iranu]]
[[Kategorija:Drevni iranski gradovi]]
[[Kategorija:Fars]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]]

Pasargada - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica