https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pars_tuberalisPars tuberalis - Povijest promjena2026-07-16T17:40:43ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pars_tuberalis&diff=294383&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-04T17:20:07Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Pars tuberalis'''-->{{Višestruka slika<br />
| položaj = desno<br />
| smjer = okomiti<br />
| zaglavlje = Hipofiza<br />
| širina = 250<br />
<br />
| slika1 = Pituitary gland histology 2014.jpg<br />
| alt1 = Histologija hipofize<br />
| opis1 = <br />
<br />
| slika2 = Gray1181.png<br />
| alt2 = Hipofiza<br />
| opis2 = Hipofiza<br />
<br />
| slika3 = 1808 The Anterior Pituitary Complex.jpg<br />
| alt3 = Građa prednjeg režnja<br />
| opis3 = Građa prednjeg režnja<br />
<br />
}}<br />
<br />
'''Pars tuberalis''' seu infundibularis, dio [[hipofiza|hipofize]].<br />
<br />
Dio je [[adenohipofiza|adenohipofize]]. U embrionalnoj fazi pars tuberalis razvije se od [[ektoderm]]a [[usna šupljina|usne šupljine]].<ref name=domitran7>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref><br />
<br />
Vrećasta izbočina ektoderma na krovu primitivne usne šupljine [[embrij]]a, tik ispred ždrijelne membrane ([[Rathkeova vreća]]) prethodnik je pars tuberalisa. Raste ka gore. Intenzivnom proliferacijom stanica prednje stijenke Rathkeove vreće, a malo produženje toga režnja raste duž drška hipofize. Njega pri tome obavija čineći pars tuberalis.<ref>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 6 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref><br />
<br />
== Građa ==<br />
Građen je od brojnih krvnih žila (najbolje vaskularizirani dio hipofize) i vlaknastih struktura sličnih vezivnim vlaknima između kojih su brojne izdužene jezgre. Na tom su mjestu i svojstvene stanice [[adenohipofiza|adenohipofize]]. Tuberalni dio je ljevkast i okružuje [[infundibul]] [[neurohipofiza|neurohipofize]]. Među [[kapilara]]ma su i nakupine [[epitel]]nih stanica čiji je oblik najčešće oblika kocke. Jedine su to stanice unutar hipofize u kojima može biti [[glikogen]]a. Do danas nije otkriveno proizvode li stanice tuberalnog dijela uopće ikakve [[hormon]]e.<ref name=domitran9>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 9 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref><br />
<br />
Krvlju ju opskrbljuje [[gornja hipofizna arterija]] (arteria hypophysialis superior, arteria hypophyseos superior), koja je ogranak cerebralnog dijela [[unutarnja karotidna arterija|unutarnje karotidne arterije]].<ref>{{cite journal |vauthors=Gibo H, Hokama M, Kyoshima K, Kobayashi S | title = Arteries to the pituitary | journal = Nippon Rinsho | volume = 51 | issue = 10 | pages = 2550–4 | year = 1993 | pmid = 8254920}}</ref><br />
<br />
Pars nervosa se nastavlja s [[eminencija medijana|eminencijom medijanom]] [[hipotalamus]]a preko drška hipofize. Parvocelularnim neuroni iz hipotalamusa završavaju u eminenciji medijani hipotalamusa.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Hipofiza]]</div>WikiSysop