https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pars_nervosaPars nervosa - Povijest promjena2026-07-15T22:50:35ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pars_nervosa&diff=294382&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-04T17:19:57Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Pars nervosa'''-->{{Višestruka slika<br />
| položaj = desno<br />
| smjer = okomiti<br />
| zaglavlje = Hipofiza<br />
| širina = 250<br />
<br />
| slika1 = Pituitary gland histology 2014.jpg<br />
| alt1 = Histologija hipofize<br />
| opis1 =<br />
<br />
| slika2 = Gray1181.png<br />
| alt2 = Hipofiza<br />
| opis2 = Hipofiza<br />
}}<br />
<br />
'''Pars nervosa''' (Pars nervosa glandulae pituitariae, pars nervosa hypophyseos), dio [[hipofiza|hipofize]].<br />
<br />
U embrionalnom razvitku neurohipofiza nastaje od [[neuroektoderm]]a. Nastaje kao izbočina dna [[diencefalon]]a (infundibul) koji raste ka dolje poput drška koji ostaje povezan s mozgom.<ref name=domitran>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 6 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref><br />
<br />
== Građa ==<br />
Sastoji se od [[akson]]a [[hipotalamus|hipotalamičkih]] [[neuron]]a. Svojstveno ovim aksonima su vrlo brojna po cijeloj dužini u kojima se nalaze neurosekretna zrnca. Nakupine [[velike neurosekretne stanice|neurosekretnih zrnaca]] tzv. [[Herringova tjelešca]] nalaze se na krajevima aksona. Tu su i razgranate glija-stanice tzv. [[pituicit]]i. Nema žljezdanih stanica. Hormoni koji se oslobađaju u pars nervosa su [[oksitocin]] (OT) i [[antidiuretički hormon]] (ADH).<ref name=domitran9>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 9 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref><br />
<br />
[[Držak hipofize]] i pars nervosa tvore [[neurohipofiza|neurohipofizu]]. Ona se u embrionalnoj fazi razvija od [[neuroektoderm]]a [[usna šupljina|usne šupljine]].<ref>[http://www-staro.vef.unizg.hr/dolphins/radovi/pdf/domitran%20diplomski%202007.pdf Veterinarski fakultet u Zagrebu] Goran Domitran: ''Usporedne osobitosti građe hipofize u konja, psa, dobrog dupina i plavobijelog dupina'', Zagreb, 2007., str. 7 (pristupljeno 28. travnja 2019.)</ref><br />
<br />
Krvlju ju opskrbljuje arterija koja potječu od [[unutarnja karotidna arterija|unutarnje karotidne arterije]]. S ventralne strane, desna i lijeva ventralna [[donja hipofizna arterija|hipofizna arterija]] (arteria hypophysialis inferior) opskrbljuju neurohipofizu te malim dijelom držak.<ref name=domitran/><br />
<br />
Pars nervosa čini glavninu stražnjeg režnja hipofize. Skladištem je [[oksitocin]]a i [[vazopresin]]a. Ponekad se ovo smatra istoznačnicom sa stražnjim režnjem, što je pogrješno.<ref>(eng.) [http://www.bu.edu/histology/p/14004loa.htm Histology image:14004loa] from Vaughan, Deborah (2002). A Learning System in Histology: CD-ROM and Guide. [[Oxford University Press]]. {{ISBN|978-0195151732}}.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Hipofiza]]</div>WikiSysop