https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=ParnasovstvoParnasovstvo - Povijest promjena2026-07-18T22:39:35ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Parnasovstvo&diff=210170&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-09T04:58:00Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Parnasovstvo'''-->'''Parnasovstvo''' je dobilo ime po [[Parnas|Parnasu]], mitološkom brijegu muza, čime pjesnici ovog stila ističu svoju povezanost sa antikom. Vremenski prethodi simbolizmu, ali strogo uzevši , parnasovstvo i nije moderna stilska orijentacija. Međutim, neki su simbolisti počinjali kao parnasovci, a u jugoslovenskoj i hrvatskoj književnosti, parnasovstvo je bilo važna odlika pjesnika iz tog vremena moderne. Sredinom prošlog vijeka, paralelno sa realizmom i nešto prije prije prvih [[Simbolizam|simbolista]], grupa francuskih pjesnika surađivala je na zajedničkim zbirkama pjesama, objavljenim 1866., 1869. i 1876. pod nazivom Suvremeni Parnas ("Le Parnasse contemporain"). Ovi pjesnici, Theofil Rothe, Theodore de Banville, [[Leconte de Lisle]], Sully Prudon i dr., vide u umjetnosti cilj svoga postojanja, ona im je smisao života i čini čišću i uzvišeniju stvarnost.<br />
<br />
Oni su veliki protivnici svake utilitarnosti poezije. Zalažu se da poezija bude bezlična, objektivna, hladna, uzvišena i veliki značaj daju savršenstvu forme. Iz vanjskog svijeta, kao dekor za svoje pjesme , zanimaju ih : antičko doba i teme iz povijesti i mitologije, kao i egzotična priroda. Mada su se razlikovali jedni od drugih u ciljevima, ipak ih je spajala težnja za jasnim i čistim formama.<br />
<br />
== Odlike ==<br />
<br />
Škola predstavlja reakciju protiv romantičarskog sentimentalizma i realističke utilitarnosti. Parnasovci su slijedili doktrinu <br />
[[Larpurlartizam|larpurlartizma]], koju su promovirali [[Charles Baudelaire]] i [[Théophile Gautier]]. Izraz ove poezije je depersonaliziran i hladan, njeguje se kult forme (nasuprot sadržaju), teži se ka odvajanju umjetnosti od socijalnih problema i politike. Jedini cilj umjetnosti je njegovanje lijepog. Gautier u svojoj programskoj pjesmi „Umjetnost“ (1857) lijepo u pjesmi shvaća kao savršenstvo forme. Stoga se kao prvi cilj stavlja usavršavanje pjesničkoga zanata po ugledu na likovne umjetnosti. Zahvaljujući eksperimentiranju s formom, posebice sa stihom i metrom, parnasovci su zaslužni za uvođenje novih pjesničkih oblika, a ponajviše za afirmaciju soneta.<br />
<br />
U sadržajnome smislu u početku su se koristili temama iz suvremenog života (pejsažne, mitološke i povijesne), a poslije su počeli svoju inspiraciju pronalaziti u [[Mitologija|mitologiji]], [[Epika|epovima]], sagama egzotičnih zemalja i prošlih civilizacija, posebno Indije i stare Grčke.<br />
<br />
Snažno su utjecali i na simboliste Mallarmea i Verlainea koji su i sami započeli književni rad kao parnasovci.<br />
<br />
Pjesništvo parnasovaca teži čistoj umjetnosti radi nje same. Pjesništvo je, kao što je prethodno već rečeno, oslobođeno osjećajnosti i pjesnikove subjektivnosti pa se od pjesnika zahtijeva da sastavlja objektivne pjesme te njeguje klasičnu besprijekornost stiha i izraza.<br />
<br />
=== Izvori ===<br />
*https://archive.is/20140121202828/matura13.wordpress.com/2013/05/02/parnasovci-parnasovstvo/<br />
*http://www.znanje.org/i/i19/99iv05/99iv0516/dekadencija.htm<br />
<br />
<br />
{{Zapadnaumjetnost}}<br />
<br />
[[Kategorija:Umjetnički pravci]]<br />
[[Kategorija:Književna povijest]]</div>WikiSysop