WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T14:11:04Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 14:11
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Park'''-->~~[[Datoteka:Champ de Mars from the Eiffel Tower - July 2006.jpg\|mini\|desno\|250px\|Park Champ de Mars u [[Pariz\|Parizu]]]]		[[Datoteka:Champ de Mars from the Eiffel Tower - July 2006.jpg\|mini\|desno\|250px\|Park Champ de Mars u [[Pariz\|Parizu]]]]
	[[Datoteka:Sydney Royal Botanic Gardens 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|Kraljevski park u [[Sydney\|Sydneyu]]]]		[[Datoteka:Sydney Royal Botanic Gardens 01.jpg\|mini\|desno\|250px\|Kraljevski park u [[Sydney\|Sydneyu]]]]
	[[Datoteka:Queen Elizabeth Park.jpg\|mini\|desno\|250px\|Park kraljice Elizabete u [[Vancouver\|Vancouveru]]]]		[[Datoteka:Queen Elizabeth Park.jpg\|mini\|desno\|250px\|Park kraljice Elizabete u [[Vancouver\|Vancouveru]]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T02:10:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Champ de Mars from the Eiffel Tower - July 2006.jpg|mini|desno|250px|Park Champ de Mars u [[Pariz|Parizu]]]]
[[Datoteka:Sydney Royal Botanic Gardens 01.jpg|mini|desno|250px|Kraljevski park u [[Sydney|Sydneyu]]]]
[[Datoteka:Queen Elizabeth Park.jpg|mini|desno|250px|Park kraljice Elizabete u [[Vancouver|Vancouveru]]]]
[[Datoteka:Rana jesen u čakovečkom parku.jpg|mini|desno|250px|[[Perivoj Zrinskih]] u [[Čakovec|Čakovcu]]]]
'''Park''' je dio [[grad]]a ili [[naselje|naselja]] u kojem se nalazi održavano zelenilo. Parkove često okružuju značajnije zgrade poput [[dvorac|dvoraca]]. Održavanje parkova obično financira gradska uprava ili gradska četvrt na čijoj površini se nalazi park ili vlasnik prilegle zgrade. Funkcija parka je [[estetika|estetska]] ili [[rekreacija|rekreativna]].

Park se najčešće koristi za šetnju, sjedanje, rekreaciju, odmaranje i igru. Tipični park sadrži stabla, žbunje, putove, staze i aleje sa cvijećem. Parkovi često sadrže i vodene površine: jezerca, bazene ili potoke. Mogu sadržavati i razne [[dekoracija|dekorativne]] objekte kao i skulpture ili [[fontana|fontane]].

Gradski parkovi pored ostalog smanjuju zagađenost [[zrak]]a, a za vrijeme velikih vrućina mogu sniziti toplinu u gradovima.

Nekad se veće površine od posebnog ekološog značaja proglašavaju [[nacionalni park|nacionalnim parkovima]], s ciljem očuvanja [[priroda|prirode]], posebno ako se radi o staništi endemskih [[biljke|biljaka]] ili ugroženih [[životinja]].

== Povijest ==

=== Stari vijek ===

Istočnjački [[vrt]] nalazimo kod [[Drevni Egipat|Egipćana]], [[Medijsko Carstvo|Medijaca]], [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]], [[Indija|Indijaca]], [[Babilon|Babilonaca]] i [[Kina|Kineza]].  U [[Asirija|Asiriji]] je vrt izvor blagostanja i vrtlarstvo je plemenito zanimanje i sveti posao. Istočnjački vrt je pravilnog oblika i simetričan izuzmemo li Kineze koji su gradili asimetrične vrtove organskih formi. Ovaj vrt je imao jake zidove na pravokutnoj osnovi, i na ukrižavanju dvije ortogonalne glavne komunikacije (koje formiraju [[križ]] u okviru unutrašnjosti parka), se nalazila [[voda]], imao je hlad od visokog raslinja i u njemu nije bilo cvijeća.

Najznačajniji parkovi u izgradnji vrtne arhitekture iz [[Mezopotamija|Mezopotamije]] su [[Semiramidini viseći vrtovi]] u [[Babilon]]u koje su u [[antika|antičko]] vrijeme bili smatrani za jedno od [[sedam svjetskih čuda]]. Pripisuju se kraljici Semiramidi koja se poistovjećuje sa asirskom kraljicom Šamuramant ([[809. pr. Kr.]] - [[782. pr. Kr.]]) dok je to po drugom mišljenu izgradio za svoju ženu [[Nabukodonosor II.]] ([[605. pr. Kr.]] - [[562. pr. Kr.]]). Ovi vrtovi se do danas ne mogu locirati tako da neki izražavaju sumnju da se radi o legendama. Ovi vrtovi su imali 20 katova i bili su visoki 25 m. Iako najvjerojatnije izraz viseći nije prihvatljiv i nastao je tijekom prevođenja [[Stara Grčka|starogrčkih]] izvora i prije bi odgovarao izraz krovni ili terasasti vrtovi koji su bili na uzdignutim terasama.

Egipatski vrt je u strogim [[geometrija|geometrijskim]] formama u pravolinijskom poretku i prikazan je na mnogim freskama od strane egipatskih slikara u mastabama na primjer. Ograđen je zidom i oslonjen na vodenu površinu rijeke [[Nil]], ima drvorede, bazene sa lotosima, cvijeće koje je oivičeno živicom. Iz doba Egipta ostao nam je jedan mali model parka u grobu egipatskog poglavara. Iz vremena Ramzesa III. poznato je 513 različitih parkova. Vrhunac gradnje vrtova je u doba Novog carstva između 1550. pr. Kr. i 1080. pr. Kr. kada su vladali Tutmozis III. , Akhenaton, Ramzes II. , i [[Tutankhamon]].

Koncept „perzijskog vrta“ pojavljuje se tokom [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]] u glavnom gradu [[Perzijsko carstvo|Perzijskog carstva]]; [[Pasargad]]u, kojeg je dao izgraditi [[Kir Veliki]]. Karakteristika perzijskih vrtova je [[Pravokutnik|pravokutan]] oblik simetrično podijeljen ortogonalnim glavnim komunikacijama na četiri dijela; one formiraju [[križ]] u unutrašnjosti parka i tu se u bazenima i kanalima nalazi [[voda]], dok šetnice imaju hlad od visokog raslinja. Kanali s vodom protezali su se gotovo kilometar u dužinu, dok su se male [[Fontana|fontane]] nalazile svakih 16 metara.

Razvoj kineske vrtne umjetnosti se datira u 3000. pr. Kr. Kineski vrt se u osnovi razlikuje od egipatskih vrtova i vrtova u [[Europa|Europi]] koji su se razvijali sve do doba renesanse i sadrži cio red znakova i simbola i njegov cilj je formiranje harmonije između zemlje, neba, stijena, vode, drveća, puteva i bilja (tzv. sedam stvari u vrtu). Preko vode odnosno potoka prolazi se preko polukružnih [[most|mostića]] koji u odnosu sa viđenim odrazom formiraju pravilan krug koji je kineski simbol za nebo. Kineski vrt se zasniva na prirodnim oblicima i razlikujemo vrt očaranosti, vrt užasa i vrt razonode.

U Grčkoj i [[stari Rim|Rimu]] postojali su javni vrtovi i čuveni su oni [[Hadrijanovi vrtovi|Hadrijanovi]]. Javljaju se i vrtovi koji povezuju vrt i kuću. Ovakvi tipovi zgrada sa vrtovima javljaju se još i danas u suvremenoj arhitekturi. U Grčkoj i Rimu vrtovi su ortogonalno sazdani. Za ukrašavanje vrtova Rimljani su koristili i [[skulptura|skulpture]], a bilo je poznato i potkresavanje šiblja.

=== Srednji vijek ===

Vrtovi u [[Italija|Italiji]] i [[Francuska|Francuskoj]] su pravilni geometrijski vrtovi koji sadrže i voćnjake i aleje, [[bazen|bazene]] za kupanje, volijere i vivarije, kao i druga obilježja, mašte i ideja kojih je bilo jako mnogo i ako ne toliko [[financije|financijskih]] mogućnosti da se te ideje adekvatno realiziraju. Bili su omeđeni zidom pravokutnim u osnovi, u sredini se nalazila fontana, travnjak sa [[cvijeće|cvijećem]] i travom koji je bio oivičen drvećem u vidu pravokutnika, klupe i sve staze bile su prave. To su bile nevelike površine u okviru samostana ili dvorca.

Mavarski vrtovi na [[Iberijski poluotok|Iberijskom poluotoku]] bili su vrtovi čarobnjaštva vode u kojima su se nalazili fontane, vodoskoci, bazeni i ribnjaci. Poznate su čuvene bašte u Alhambri, Grenadi i [[Sevilla|Sevilli]] sa fontanama. Komunikacije su bile ortogonalne i pravolinijske, uklapali su se u zgrade i bili su ograđeni zidovima.

=== [[Renesansa]] ===

Renesansni vrtovi su pravilnih oblika i nisu velikih dimenzija, ograđeni su i kaskadno su denivelirani na ravnoj površini i poduprti su potpornim [[zid|zidovima]]. Poznati su Belvederski vrtovi u [[Vatikan]]u.

=== [[Barok]] ===
[[Datoteka:Park_Nymphenburg.JPG|mini|desno|250px|Barokni park u [[Nymphenburg|Nymphenburgu]]]]

Barokna [[umjetnost]] gradnje vrtova u Italiji nije donjela bitnih promjena i razvija se uglavnom to što se razvijalo u periodima renesanse. Barokni vrt se razvija u dva pravca; jedan je pod utjecajem domorodačke umjetnosti, a drugi pod utjecajem francuske vrtne arhitekture.

Francuski vrtovi su pravilni vrtovi za razliku od nepravilnih engleskih vrtova. Poslije [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] stradali su mnogi [[plemić|plemićki]] vrtovi, ali je Versaille bio pošteđen. [[Luj XIV.]] se povlači u Trianon, dio Versaillea i park životari do vremena kada se otkrivaju kulturna nasljeđa. Osnovni elemenat francuskog vrta je parter i glavna perspektiva. U parteru su glavne površine denivelirane na ravnom terenu ispred dvorca. To su cvjetne površine uobličene dekorativno. Po svom načinu obrade parteri su imali nazive, kao čipkasti parter, vodeni parter i slično. Glavna perspektiva se ostvaruje duž glavne aleje koja kao završetak ima neki objekt, vodenu površinu ili se kao u Versailleu proteže u nedogled. Sporednim perspektivama se naglašavaju interesantni delovi parka. Šetna aleja je pokrivena plafonom od zelenila. Usamljeno drvo se ne javlja i ono je predodređeno za skupno djelovanje. [[Šume]] i šumarci su gradirani po visini i tako se nalaze od partera do visokih šuma. Živica koja se podkresuje u vidu stereometrijskih formi se nalazi u vidu palisada koje zaklanjaju poglede. Skulpture su iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]. Denivelirani teren se savlađuje stepeništima. Oranžerije su pokretne šume u sanducima. Opća koncepcija imala je tendenciju da posjetitelja vodi tako da on mora u sebi da nosi misli o veličanstvenosti prostora i da je gonjen radoznalošću. Uglavnom se ulagalo mnogo truda da se ponovno stvori priroda.

[[Engleska|Engleski]] prirodni vrtovi su zasnovani na približavanju prirodi, tu se ne upotrebljavaju stroge geometrijske forme i simetrije i primanjuju se organske forme. William Shembers je skrenuo pažnju na osobitosti kineskog vrta i stvorio novi pravac u vrtnoj arhitekturi u Europi. Tako i danas postoje dva prilaza u rješavanju vrtne arhitekture; jedan je geometrijski pravilan francuski vrt dok je suprotnost njemu engleski vrt koji se zalaže za primjenu organskih i prirodnih oblika koji imitiraju prirodne raspodjele i nisu geometrirani.

== Moderan park ==
[[Datoteka:Central Park Summer.JPG|mini|desno|250px|''Central Park'' u [[New York|New Yorku]]]]

Zelenilo je sve zanačajnije u ljudskom životu. Neophodan je prisniji dodir sa prirodom i to je [[fiziologija|fiziološka]] potreba koja je promijenila shvaćanja o parkovima i zelenilu u gradu. Zelenilo poboljšava mikroklimu tamo gdje prirodna klima gubi svoj značaj. Zelenilo izaziva [[emocije]] na promatrača i vještina uređivanja gradova zasniva se na ukusu i mjeri. Danas u cijelom svijetu postoje zakoni o zaštiti prirode.

Prirodni rezervat koji je zaštićen od svake promjene u njemu.

Nacionalni park u kojem se dozvoljavaju manje intervencije koje ne narušavaju osnovni karakter predjela.
Rezervati u posebnim prirodnim uvjetima koji se koriste za izgradnju banja, parkova, šuma i dozvoljava se agrikultura i izgradnja naselja.
Ostali predjeli izvan ovih rezervata su slobodni prostori ali se i oni moraju čuvati i njegovati.

[[Datoteka:Vrulje01.jpg|mini|desno|250px|Vrulje u [[Zadar|Zadru]]]]

Suvremeni park mora biti višenamjenski i za razne vrste posjetitelja.

Park je najprivlačniji dio gradskog života i u njemu treba organizirati i neki društveni život. Ulaz u park je obično vrlo naglašen. Park treba svakom pružiti udobnost. Prave staze nisu dobre jer daju uvijek istu perspektivu dok organske krive staze pružaju različite utiske. [[Stepenice]] daju velike kompozicijske mogućnosti. Voda je vrlo važna za park koji mora imati i proplanaka. Poželjno u suvremenim parkovima je raznobojno cvijeće koje cvjeta a mrežom staza se osigurava laki pregled i uvođenje do pojedinih centara. O parkovima i cvijeću se brinu za to nadležni ljudi.

[[Kategorija:Parkovi| ]]
[[Kategorija:Urbanizam]]
[[Kategorija:Zaštićena područja]]
[[Kategorija:Krajobrazna arhitektura]]

Park - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica