https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=ParavirtualizacijaParavirtualizacija - Povijest promjena2026-07-20T00:10:32ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Paravirtualizacija&diff=762974&oldid=prevSuradnik10: preuzeto s hr.wikipedije2026-04-24T21:20:47Z<p>preuzeto s hr.wikipedije</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>Visoko učinkovita vrsta virtualizacije hardverskih komponenti računala.<br />
<br />
== Paravirtualizacija ==<br />
U računalstvu, paravirtualizacija ili para-virtualizacija je virtualizacijska tehnika koja predstavlja softversko sučelje za virtualna računala (strojeve) koje je slično, ali ne i identično, osnovnom hardversko-softverskom sučelju.<br />
<br />
Namjera modificiranog sučelja je smanjiti dio vremena izvršenja gosta (virtualnog računala) provedenog u izvođenju operacija koje je znatno teže izvoditi u virtualnom okruženju u usporedbi s nevirtualiziranim okruženjem. Paravirtualizacija pruža posebno definirane 'priključke' koji omogućuju gostu(ima) i domaćinu (hostu/[[hipervizor]]u) da zatraže i potvrde te zadatke, koji bi se inače izvršili u virtualnoj domeni (gdje je izvedba znatno lošija). Uspješna paravirtualizirana platforma može omogućiti da [[hipervizor]] bude jednostavniji (premještanjem izvršavanja kritičnih zadataka s virtualne domene na domenu domaćina odnosno [[hipervizor]]a) i/ili smanjiti ukupnu degradaciju izvedbe strojnog izvršavanja unutar virtualnog računala.<br />
<br />
Razvoj paravirtualizacije za [[Linux]] počeo je 2006. godine, a pokrenule su ga tvrtke: '''''IBM''''', '''''VMware''''', '''''Xen''''' i '''''Red Hat'''''. Tvrtka '''Red Hat''' je 2008. objavila '''''VirtIO'''''<ref>{{cite web |title=VirtIO 1.1 |url=https://docs.oasis-open.org/virtio/virtio/v1.1/virtio-v1.1.html |access-date=10. kolovoza 2022. |website=OASIS-open |publisher=OASIS-open}}</ref> paravirtualizaciju za '''''[[Kernel-based Virtual Machine|KVM]]''''' i Linux, a '''VirtIO''' upravljački programi za '''''Microsoft Windows''''' također su dostupni od tada.<br />
<br />
=== VirtIO ===<br />
VirtIO je standardizirano sučelje koje virtualnim računalima (strojevima) omogućuje pristup pojednostavljenim "virtualnim" uređajima, kao što su blok uređaji, mrežni adapteri i konzole. Pristup uređajima putem VirtIO-a na virtualnom računalu poboljšava performanse u odnosu na tradicionalnije '''emulirane''' uređaje, jer VirtIO uređaji zahtijevaju samo minimalno postavljanje i konfiguraciju potrebnu za slanje i primanje podataka, dok glavno računalo upravlja postavljanjem/konfiguracijom i dohvaćanjem/slanjem podataka te osigurava pristup fizičkom hardveru.<ref>{{cite web |title=VirtIO intro |url=https://wiki.osdev.org/Virtio |access-date=10. kolovoza 2022. |website=OSdev.org |publisher=OSdev.org}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=QEMU/Devices/Virtio - Wikibooks, open books for an open world |url=https://en.wikibooks.org/wiki/QEMU/Devices/Virtio |access-date=2022-11-24 |website=en.wikibooks.org |language=en}}</ref><br />
<br />
Naime kod potpune virtualizacije [[hipervizor]] mora [[Emulator|emulirati]] sav [[Računalna sklopovska podrška|hardver]] virtualnog računala:<br />
<br />
* [[Matična ploča|Matičnu ploču]] sa svojim [[BIOS]]om i emuliranim sklopovljem, čipset i sve djelove matične ploče, kao i centralnog procesora (CPU).<br />
* Diskovnog kontrolera sa svojim [[BIOS]]om i emuliranim sklopovljem te sâmih diskova.<br />
* Mrežne kartice (sučelja) sa svojim [[BIOS]]om i emuliranim sklopovljem.<br />
* [[Grafička kartica|Grafičke kartice]] (sučelja) sa svojim [[BIOS]]om i emuliranim sklopovljem.<br />
* ... svih ostalih kompomenti virtualnog računala, kao da se radi o fizičkom računalu.<br />
<br />
To znači, da se primjerice za mrežnu komunikaciju, od strane '''''[[hipervizor]]a''''' mora emulirati [[mrežna kartica]] (primjerice '''e1000e ['''''za recimo Intel PRO/1000 PCI-E (82563]<ref>{{cite web |title=Intel 82563 |url=https://ark.intel.com/content/www/us/en/ark/products/34461/intel-82563eb-gigabit-ethernet-phy.html |access-date=10. kolovoza 2022. |website=intel.com |publisher=Intel}}</ref> mrežnu karticu''), što znači da se za cijelu mrežnu kartica moraju emulirati sve njene značajke, kao i njen pripadajući [[BIOS]]. Pri tome se veći dio emulacije odrađuje u softveru. Takva emulirana mrežna kartica ubacuje se unutar virtualnog računala, koju on dalje koristi.<br />
<br />
Jasno je da takav rad unosi određena kašnjenja i usporavanja u obradi mrežnih paketa, zbog emulacije hardvera. Ne zaboravimo da je primjerice kod mreža koje imaju propusnost od 1Gbps, ako se koriste najmanji mrežni paketi (64 bajta), potrebno primiti/poslati (obraditi) 1.488.000 paketa u sekundi (1.49 milijuna), što postaje problem i za najsnažnija računala.<br />
<br />
Sada dolazimo do paravirtualizacije i konkretno do '''''VirtIO''''' kao jedne od metoda paravirtualizacije.<ref>{{Citiranje knjige |last=Horvat |first=Hrvoje |url=https://zenodo.org/record/8272117 |title=Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni |date=2023-07-06 |publisher=Hrvoje Horvat |year=2023 |isbn=978-953-59438-9-1 |location=Osijek |pages=1081-1082 |doi=10.5281/zenodo.8119310}}</ref> Naime ako se ona koristi, na primjer za mrežne kartice, tada više nema potrebe za emuliranjem hardvera mrežne kartice. To radi tako da [[hipervizor]] propušta pristup donjem dijelu VirtIO mrežne komponente ('''''back-end''''' dio) i prosljeđuje ga unutar virtualnog računala (taj dio se zove '''''front-end''''' dio). Upravo u '''''front-end''''' dijelu, u virtualnom računalu, se instalira upravljački program (konkretno '''virtio-net''') i takva mrežna kartica se koristi kao normalna mrežna kartica sa svim svojim standardnim mogućnostima.<ref>{{cite web |title=VirtIO intro |url=https://developer.ibm.com/articles/l-virtio/ |access-date=10. kolovoza 2022. |website=IBM.org |publisher=IBM.org}}</ref><br />
<br />
Najčešći ''VirIO'' uređaji u primjeni danas su:<br />
<br />
* '''VirtIO PCI''' - koji predstavlja [[PCI]] sabirnicu za VirtIO uređaje.<br />
* '''VirtIO block''' - koji predstavlja virtualni disk uređaj.<br />
* '''VirtIO net''' - koji predstavlja virtualno mrežno sučelje.<br />
* '''VirtIO balloon''' - koji predstavlja sučelje prema RAM memoriji (to jest njenom korištenju unutar virtualnog računala).<br />
* '''VirtIO QXL/''VirGL GPU''''' - koja predstavlja posebne grafičke kartice (VirtIO).<br />
* '''VirtIO RNG''' - koji predstavlja sučelje prema hardverskom generatoru slučajnih brojeva<br />
* ..<br />
<br />
'''Podrška za VirtIO postoji za sljedeće operativne sustave:'''<br />
<br />
* '''Linux''' - standardno dolazi uz većinu distribucija Linuxa (već u kernelu, ili kao kernel moduli).<br />
* '''Windows''' - instalacijom iz javno dostupne ISO datoteke.<br />
* '''FreeBSD''' - standardno dolazi već u kernelu, ili kao kernel modul.<br />
* ...<br />
<br />
=== Povezani članci ===<br />
<br />
* [[Virtualizacija]]<br />
** [[Kernel-based Virtual Machine|KVM]]<br />
** [[QEMU]]<br />
* [[Proxmox Virtual Environment]]<br />
* [[OpenStack]]<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Virtualizacija]]</div>Suradnik10