WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T13:14:28Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Para'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:Braunkohlekraftwerk.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Vodena para]] iznad [[termoelektrane]] se kondenzira u obliku [[aerosol]]a]]		[[Datoteka:Braunkohlekraftwerk.jpg\|mini\|desno\|300px\|[[Vodena para]] iznad [[termoelektrane]] se kondenzira u obliku [[aerosol]]a]]
	'''Para''' je [[plin]]ovito stanje [[voda\|vode]]. Ona može nastati [[hlapljenje\|hlapljenjem]], [[isparavanje\|isparavanjem]] vode ili [[sublimacija\|sublimacijom]] leda. Čista para je proziran plin. Kod [[Standardni tlak i temperatura\|standardnog tlaka i temperature]], čista para (bez mješanja sa [[zrak]]om, u ravnoteži sa tekućom vodom) zauzima 1 600 puta veći [[obujam]] od tekuće vode, iste mase. U [[Zemljina atmosfera\|atmosferi]], [[parcijalni tlak]] vode je puno niži od 1 [[Standardna atmosfera\|atm]], zato plinovita voda može postojati puno niže od temperature 100 ºC (vidi [[vodena para]] i [[vlažnost zraka]]).		'''Para''' je [[plin]]ovito stanje [[voda\|vode]]. Ona može nastati [[hlapljenje\|hlapljenjem]], [[isparavanje\|isparavanjem]] vode ili [[sublimacija\|sublimacijom]] leda. Čista para je proziran plin. Kod [[Standardni tlak i temperatura\|standardnog tlaka i temperature]], čista para (bez mješanja sa [[zrak]]om, u ravnoteži sa tekućom vodom) zauzima 1 600 puta veći [[obujam]] od tekuće vode, iste mase. U [[Zemljina atmosfera\|atmosferi]], [[parcijalni tlak]] vode je puno niži od 1 [[Standardna atmosfera\|atm]], zato plinovita voda može postojati puno niže od temperature 100 ºC (vidi [[vodena para]] i [[vlažnost zraka]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T03:31:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Braunkohlekraftwerk.jpg|mini|desno|300px|[[Vodena para]] iznad [[termoelektrane]] se kondenzira u obliku [[aerosol]]a]]
'''Para''' je [[plin]]ovito stanje [[voda|vode]]. Ona može nastati [[hlapljenje|hlapljenjem]], [[isparavanje|isparavanjem]] vode ili [[sublimacija|sublimacijom]] leda. Čista para je proziran plin. Kod [[Standardni tlak i temperatura|standardnog tlaka i temperature]], čista para (bez mješanja sa [[zrak]]om, u ravnoteži sa tekućom vodom) zauzima 1 600 puta veći [[obujam]] od tekuće vode, iste mase. U [[Zemljina atmosfera|atmosferi]], [[parcijalni tlak]] vode je puno niži od 1 [[Standardna atmosfera|atm]], zato plinovita voda može postojati puno niže od temperature 100 ºC (vidi [[vodena para]] i [[vlažnost zraka]]).

==Mokra para==
[[Datoteka:Calderas 1.jpg|mini|desno|300px|Izgled postrojenja s kotlovima]]
Tehnička proizvodnja pare u [[Kotao|parnom kotlu]] vrši se [[Izobare|izobarno]] (konstantan [[tlak]]). U posudi je stap koji nepropusno, ali klizno sjeda uz stijenke. Na stapu je uteg, tako da njegova težina uvijek tlači posudu. Tijekom čitavog procesa proizvodnje pare ta se težina ne mijenja, tako da je voda, a kasnije para i voda, i na kraju sama para, uvijek pod konstantnim tlakom. <ref> Singh R. Paul: (2001). "Introduction to Food Engineering", Academic Press </ref>

Proces zagrijavanja vode teče sve dok se ne dostigne neka temperatura, pri kojoj će početi [[isparavanje]]. Ta se temperatura zove '''temperature zasićenja''' ili [[vrelište]], a ovisi jedino o tlaku pod kojim se masa vode nalazi. Kada [[termometar]] pokazuje temperaturu zasićenja, a ljestvica za [[obujam]] pokazuje neznatno povećanje obujma, tada dolazi do stvaranja prvog mjehurića pare i vodu tog stanja zovemo '''vrelom vodom'''.

S porastom tlaka raste i [[toplina]] potrebna da se voda dovede do stanja zasićenja (vrela voda - temperatura zasićenja), a pada potreba toplinske [[energija|energije]] samo za isparavanje. Ta toplina se naziva [[toplina isparivanja]], a to je količina topline potrebna da 1 kg vrele vode potpuno ispari – ''r'' (k[[Džul|J]]/[[kilogram|kg]]) i ona ovisi o tlaku i s njim je obrnuto proporcionalna.

Smjesu vode i pare nazivamo '''mokrom parom'''. 1 kg mokre pare sadrži x kg pare i (1 – x) kg vode. Na primjer, za mokru paru, koja je nastala iz 10 kg vode, isparilo 8 kg vode, onda je x=0,8.

Trenutak kada isparuje i posljednja čestica vode, a temperatura je još uvijek jednaka temperaturi zasićenja, za dani tlak, a obujam se znatno povećao, takvo stanje pare nazivamo '''suhozasićena para'''.
[[Datoteka:Dampfturbine Laeufer01.jpg|mini|desno|300px|Rotor moderne turbine, rabljen u [[elektrana|elektrani]]]]
==Pregrijana para==
Ako i dalje dovodimo toplinu (nakon potpunog isparavanja), para se počinje vladati kao realni plin i takvu paru nazivamo pregrijanom parom. Pregrijana para je para sa temperaturom većom od [[vrelište|vrelišta]], kod istog tlaka. Za pregrijanu paru ili sva voda mora ispariti, ili mokra para treba izaći iz parnog kotla prije pregrijavanja, jer se para ne može pregrijavati u prisustvu tekuće vode. <ref> [http://users.pbf.hr/~djezek/osnove_to/Termodinamika4.pdf] "Vodena para", users.pbf.hr </ref> <ref> [http://www.spiraxsarco.com/resources/steam-engineering-tutorials/steam-engineering-principles-and-heat-transfer/superheated-steam.asp] "Superheated Steam", International site for Spirax Sarco</ref>

==Industrijska primjena==
===Parni stroj i parna turbine===
[[Parni stroj]] koristi povećanje obujma pare da pogoni [[klip stroja]] ili [[Parna turbina|parnu turbinu]], koji zatim obavljaju [[Rad (fizika)|mehanički rad]]. Nakon što pregrijana para obavi rad, onda se [[Parni kondenzator|kondenzira]] i potrebna je samo [[Sisaljka|pumpa]], da bi se voda vratila u parni [[kotao]]. Cijeli proces za idealne uvjete parnog stroja, opisuje [[Rankineov ciklus]].

Parne turbine se često koriste u proizvodnji [[Električna energija|električne energije]]. Kondenzacija pare u vodu, se često dešava kod malog tlaka, u parnim turbinama, čime se povećava [[Stupanj iskorištenja|stupanj termičkog iskorištenja]], ali tu mješavinu pare i vode treba izbjegavati, da ne bi došlo do trošenja (erozije) [[Turbina|turbinskih lopatica]].

Otprilike 86 % električne struje se proizvodi korištenjem pare kao radnog medija, i gotovo svi koriste [[Parna turbina|parne turbine]].

===Spremnik energije===
Kod nekih industrijskih primjena, para se koristi kao spremnik energije, jer voda ima veliku [[Toplina isparivanja|toplinu isparivanja]].
[[Datoteka:Sterilisator offen.jpg|mini|desno|300px|Moderni sterilizator (autoklav)]]
===Kogeneracija===
Kod proizvodnje električne energije, kondenzat pare ili topla voda, umjesto da se odmah vraća u parni kotao, može se koristiti za centralno [[grijanje]] naselja, i tek onda se može vratiti u kotao. Tako se još dalje povećava [[Stupanj iskorištenja|stupanj termičkog iskorištenja]]. Najveći svjetski sistem proizvodnje pare se nalazi u [[Manhattan]]u, para grije 100 000 stanova i za to se koristi 7 [[Kogeneracija|kogeneracijskih elektrana]]. <ref> Carl Bevelhymer: [http://www.gothamgazette.com/article/issueoftheweek/20031110/200/674] "Steam", Gotham Gazette, 2003.</ref>

===Sterilizacija===
[[Autoklav]]i koriste pregrijanu paru pod tlakom za [[Sterilizacija|sterilizaciju]] u labaratorijima i drugim bolničkim odjelima.

===Poljoprivreda===
U poljoprivredi se para može koristiti za sterilizaciju zemljišta, da bi se izbjeglo korištenje štetnih kemijskih [[Pesticidi|pesticida]] i popravilo “zdravlje” zemlje.

===Upotreba u domaćinstvima===
Para se koristi i u domaćinstvima: za kuhanje povrća, pranje parom tepiha i odjeće, za grijanje.
[[Datoteka:Temperature-entropy chart for steam, US units.svg|mini|desno|300px|Temperatura-entropija (T-s) dijagram za paru]]
==Tablice pare==
Tablice pare sa [[termodinamika|termodinamičkim]] podacima se koristi za sistem vode i pare. Osim toga, koriste se i [[fazni dijagram|fazni dijagrami]] za vodu i paru, kao što je [[Psihrometrija|Mollierov dijagram]].

===Dijagrami pare===
Umjesto tablica pare sa termodinamičkim podacima, mogu se koristiti dijagrami pare, za proučavanje termodinamičkih procesa.

==Parna eksplozija==
Kada tekuća voda dolazi u dodir sa vrućim tvarima (na primjer [[lava]] ili otopljeni [[Kovine|metal]]), može se skoro istovremeno burno pretvoriti u paru i to se zove parna eksplozija.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Termodinamika]]

Para - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica