Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:16:42Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:16
Redak 111:		Redak 111:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|pope}}~~
	* [http://www.vatican.va/ www.vatican.va] - službene vatikanske stranice		* [http://www.vatican.va/ www.vatican.va] - službene vatikanske stranice

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T13:12:31Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Papa'''-->~~{{preusmjerava\|Pape}}		{{preusmjerava\|Pape}}

	[[Datoteka:Pope_Francis_in_March_2013.jpg\|mini\|150px\|Papa [[Franjo]]]]		[[Datoteka:Pope_Francis_in_March_2013.jpg\|mini\|150px\|Papa [[Franjo]]]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

2025-04-18T01:14:42Z

Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 01:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Papa'''-->{{~~redirect~~\|Pape}}		<!--'''Papa'''-->{{preusmjerava\|Pape}}

	[[Datoteka:Pope_Francis_in_March_2013.jpg\|mini\|150px\|Papa [[Franjo]]]]		[[Datoteka:Pope_Francis_in_March_2013.jpg\|mini\|150px\|Papa [[Franjo]]]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T14:02:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 14:02
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Papa'''-->{{redirect\|Pape}}		<!--'''Papa'''-->{{redirect\|Pape}}
	~~{{izdvojeni članak\|travanj 2007.}}~~
	[[Datoteka:Pope_Francis_in_March_2013.jpg\|mini\|150px\|Papa [[Franjo]]]]		[[Datoteka:Pope_Francis_in_March_2013.jpg\|mini\|150px\|Papa [[Franjo]]]]
	'''Papa''' ([[latinski jezik\|lat.]] otac, tata) naziv je za poglavara [[Katolička crkva\|Katoličke Crkve]] (također: '''Sveti Otac'''), kao i službeni naziv oba [[Aleksandrija\|aleksadrijska]] patrijarha (poglavara [[Koptska Crkva\|Koptske Crkve]] i [[Koptska katolička Crkva\|Koptske katoličke Crkve]]).		'''Papa''' ([[latinski jezik\|lat.]] otac, tata) naziv je za poglavara [[Katolička crkva\|Katoličke Crkve]] (također: '''Sveti Otac'''), kao i službeni naziv oba [[Aleksandrija\|aleksadrijska]] patrijarha (poglavara [[Koptska Crkva\|Koptske Crkve]] i [[Koptska katolička Crkva\|Koptske katoličke Crkve]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T04:58:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{redirect|Pape}}
{{izdvojeni članak|travanj 2007.}}
[[Datoteka:Pope_Francis_in_March_2013.jpg|mini|150px|Papa [[Franjo]]]]
'''Papa''' ([[latinski jezik|lat.]] otac, tata) naziv je za poglavara [[Katolička crkva|Katoličke Crkve]] (također: '''Sveti Otac'''), kao i službeni naziv oba [[Aleksandrija|aleksadrijska]] patrijarha (poglavara [[Koptska Crkva|Koptske Crkve]] i [[Koptska katolička Crkva|Koptske katoličke Crkve]]).

Ovaj članak obrađuje pojam pape kao poglavara Katoličke Crkve i [[Sveta Stolica|Svete Stolice]], subjekta crkvene jurisdikcije i poglavara suverene države [[Vatikan]]a, najmanje države na svijetu.

Vrijeme koje papa provede na čelu Crkve naziva se '''[[pontifikat]]om''', a njegovo prijestolje '''Apostolska Stolica''' (lat. ''Cathedra Petri''). Od [[1871.]] godine, papinska [[Apostolska palača]] nalazi se na [[Trg sv. Petra|Trgu sv. Petra]] uz [[crkva sv. Petra|vatikansku baziliku]], dok je papinska katedrala [[Bazilika Sv. Ivana Lateranskog]].

== Povijest ==

Sam se naziv papa izvorno rabio na Istoku i njime su se označavali [[episkop (rana Crkva)|episkop]]i, [[iguman]]i pa čak i obični [[svećenik|svećenici]]. Do 3. stoljeća to je uobičajeni naslov za [[biskup]]e, a od 5. stoljeća počasni naziv rimskog [[biskup]]a. Prema katoličkoj i tradicijama nekih drugih kršćanskih Crkava, papa je nasljednik [[apostol]]a [[sveti Petar|Petra]], koji je bio prvi rimski biskup i najvjerojatnije [[67]]. godine umro mučeničkom smrću u [[Rim]]u.

U [[Prva Klementova poslanica Korinćanima|Prvoj poslanici]] rimskog biskupa [[Klement I.|Klementa]] iz [[98.]] godine [[Korint|Korinćanima]] rimski biskup zahtijeva vraćanje odbjeglih [[prezbiter]]a, a u vezi s mučeničkom smrću Petra i [[sveti Pavao|Pavla]] u Rimu.

U povijesti Rimokatoličke crkve samo ime ''papa'' se pojavljuje na nadgrobnom spomeniku [[Marcelin]]a (†[[304.]]) a prvi se "papom" službeno naziva rimski biskup [[Siricije]] ([[385.]] – [[399.]]), dok sam naziv "papa" za sve rimske biskupe uvodi papa [[Grgur I.|Grgur I. Veliki]] ([[590.]] – [[604.]]). Osim što rimski biskupi nose naziv papa, u povijesti je poznato više naslova rimskog biskupa. Pa se tako, primjerice, papa Grgur I. Veliki nazvao ''Servus servorum Dei'' ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Sluga slugu Božjih''). Danas se rabi i naziv ''Summus Pontifex'' (Vrhovni svećenik), što je nekoć bio naziv i za [[biskup]]e.

Do vremena pape Grgura I. Velikog, rimski se biskupi označavaju naslovom [[Pontifex Maximus]], koji je uveo papa [[Lav I.|Lav I. Veliki]] ([[440.]] – [[461.]]), a čije ime potječe iz razdoblja rane [[Rimska Republika|Rimske Republike]]. Naslov Pontifexa Maximusa, vrhovnog svećenika, nosili su [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski carevi]] sve do vremena suosnivača jedinstvene Crkve cara [[Gracijan]]a ([[375.]]), koji se pod utjecajem [[sveti Ambrozije|sv. Ambrozija Milanskog]], tijekom [[arijanstvo|arijanskog sukoba]], odbija nazvati Pontifexom Maximusom.

U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] bilo je razdoblja kad je istovremeno postojalo više papā, jer je u isto vrijeme uz [[kanonsko pravo|kanonski]] izabranog papu postojao i [[protupapa]]. Razlog tome bila je podjela unutar samog [[Kardinalski zbor|Kardinalskog zbora]] ili samovolja rimskih careva ili rimskih vlastelinskih obitelji. Događalo se tako da su istovremeno dvojica ili trojica prelata tvrdili da su pape.

Bilo je više papa koji su bili prognani iz Rima i umrli u progonstvu. Pape su napustili [[Rim]] i obitavali u [[Avignon]]u u [[Francuska|Francuskoj]] od [[1305.]] do [[1377.]] godine.

== Zanimljivosti ==

Tijekom pontifikata 265 papa bilo je i nekih zanimljivosti, pa je tako, primjerice, papa [[Silverije]] ([[536.]] – [[537.]]) bio sin pape [[Hormizda|Hormizde]] ([[514.]] – [[523.]]), a dvojica rođene braće naslijedili su jedan drugog na Apostolskoj stolici. O nekim papama, posebice onima iz prvih stoljeća, zna se vrlo malo ili ništa (npr. o papi [[Urban I.|Urbanu I.]] ([[222.]] – [[230.]]). Vrijeme trajanja pontifikata papa također je vrlo različito. Najkraći pontifikat imao je [[Stjepan (II.)]], koji je [[752.]] godine izabran za papu, ali je poslije tri dana umro bez biskupskoga ređenja te se ne nalazi na popisu papa. Posljednji papa s kratkim pontifikatom (samo 33 dana) bio je papa [[Ivan Pavao I.]], prethodnik [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II]]. Za [[sveti Petar|svetog Petra]] obično se drži da je upravljao Crkvom 37 godina, a papa Ivan Pavao II. više od 26 godina.

Biti biskupom Rima bila je vrlo zahtjevna uloga, o čemu govori i slučaj pape [[Formoz]]a ([[891.]] – [[896.]]), koji je tijekom svojeg pontifikata stekao veliki broj neprijatelja, pa su nakon njegove smrti bili iskopani njegovi posmrtni ostaci i bilo mu je suđeno za brojne grijehe koje je počinio. Proglašen je krivim i odsječena su mu tri prsta i zakopan je u običan grob. Međutim, ubrzo je bio ponovno otkopan i bačen u rijeku [[Tiber]].

U povijesti pontifikata bilo je mnogo interesantnih ljudi. Tako je, primjerice papa [[Celestin V.]] ([[1294.]]), krsnog imena Pietro del Morrone, bio pustinjak poznat po svojoj pomoći siromašnima. Bio je toliko skroman da je čak i živio u maloj špilji. Kardinali izbornici bili su toliko ganuti tom njegovom žrtvom da su ga dugo vremena nagovarali da se prihvati papinstva, što je na kraju i učinio ali je kao papa proživio samo 6 mjeseci. Za razliku od njega Španjolac, papa [[Aleksandar VI.]], svjetovnog imena Rodrigo de Borgia bio je bogati vinogradar koji je kupio prijestolje, a od Apostolske stolice napravio unosan posao. Živio je poročno i, prema nekim izvorima, imao čak devetero djece. Najpoznatiji su od njih kći [[Lucrezia Borgia|Lucrezia]] i sin [[Cesare Borgia|Cesare]]. Po njegovoj smrti, tijelo je bilo danima nepokopano. Još jedan među poznatijim papama bio je i [[Lav X.]] ([[1513.]] – [[1521.]]), koji je ekskomunicirao [[Martin Luther|Martina Luthera]], dozvolo [[indulgencija|indulgenciju]] (prodaju oprosta), a navodno je i rekao: »Bog nam je dao Svetu stolicu, stoga uživajmo u njoj!«.

Jedan od kurioziteta u povijesti papa je i takozvano [[proročanstvo papa|proročanstvo]] [[Sveti Malahije|Svetog Malahija]] po kojem će posljednji papa nositi ime Petar II. To se proročanstvo nije ostvarilo s obzirom da se isti trebao izabrati na [[konklava 2013.|konklavi 2013.]]

== Službeni naslovi ==

* Biskup Rima,
* Vikar [[Isus Krist|Isusa Krista]],
* Nasljednik prvaka apostola,
* Summus Pontifex, vrhovni poglavar cijele Crkve
* Zapadni patrijarh (papa [[Benedikt XVI.]] ne upotrebljava više ovaj naslov),
* Primas Italije,
* Nadbiskup i metropolit rimske crkvene pokrajine
* Suveren države Vatikan,
* Servus Servorum Dei (''Sluga slugu Božjih'')

== Papinska obilježja i simboli ==

[[Datoteka:Pio Nono Tiara.JPG|mini|100px]]

* Papinska '''tijara''' ili ''Triregnum'' – stilizirana biskupska kapa, okrunjena trima krunama. Posljednja trojica papa odbila su biti krunjena, nego su na svečanoj inauguraciji (ustoličenju) nosili običnu biskupsku kapu - [[mitra (kapa)|mitru]]. Krunu je prodao po savjetu saborskih otaca papa [[Pavao VI]]. i od tog novca izgradio naselje za beskućnike u predgrađu Rima. Za razliku od [[kardinal]]a, papa nema kardinalski štap, nego se služi palicom koja završava Raspelom (potječe iz 13. stoljeća).

* '''Ključevi Carstva Nebeskog''' – slika dva ukrštena ključa, zlatnog i srebrnog, spojenih crvenih konopcem (prema Mateju 16:19, Kristova izjava o Petrovom autoritetu:

{{citat2|Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano na nebesima;<br> a što god odriješiš na zemlji, bit će odriješeno na nebesima.}}

Simbolizira dvije nadležnosti Crkve, nad Zemljom i Nebom. Srebrni ključ simbolizira moć vezivanja i razvezivanja na Zemlji, a zlatni na Nebu.

* '''[[Papinski prsten]]''' (''Ribarev prsten'') ([[latinski jezik|lat.]] ''anulus piscatoris'') – zlatni prsten sa slikom svetog Petra u čamcu, koji baca mrežu, s imenom pape koji ga nosi. Prsten se prvi put spominje [[1265.]] godine u pismu pape [[Klement IV.|Klementa IV.]] svom nećaku, gdje se govori da su pape običavale ovjeravati javne obrasce s oko vrata obješenom papinskom bulom, a osobna pisma »žigom Ribara«. Prsten na ruku novoizabranog pape stavlja, a po smrti i skida dekan Kardinalskog zbora, koji ga razbija čekićem, što označava i svršetak pontifikata umrlog pape.

* '''[[Palij]]''' - je bijela vunena vrpca koja se stavlja novoizabranom papi prilikom ustoličenja. Na njoj se nalaze dva crveno izvezena križa, a predstavlja težinu službe koju na sebe preuzima novoizabrani papa.

[[Datoteka:Insigne Francisci.svg|desno|mini|150px|Grb pape Franje (2013.-)]]

* '''[[Umbracullum]]''' – '''baldahin''', ([[talijanski jezik|tal.]]: svod od tkanine ili platna nad prijestoljem, posteljom, nosiljkom i sl., ''Rječnik Hrvatskog jezika'', [[Vladimir Anić|V. Anić]]), ukrašen crvenim i zlatnim prugama. Prvi ga je rabio papa [[Aleksandar VI]]. Do tada ga je nosio čovjek koji je stajao iza pape i uvijek je bio označen grbom dekana Kardinalskog zbora i starim grbom papinske države. Danas se to obilježje više ne upotrebljava, ali se još uvijek nalazi unutar bazilike, desno od oltara.

* '''[[Papinski grb]]''' – prikazuje već objašnjene ključeve iznad kojih se nalazi oslikani štit nad kojim je postavljena srebrna tijara s tri zlatne krune i crvenim trakama (infulama) koje vise sa zadnje strane štita. (Grb pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI]] napušta tradiciju prikazivanja trijare s tri krune, nego iznad štita ima mitru s tri vodoravne zlatne pruge).

* '''[[Sedia gestatoria]]''' – papinska nosiljka, koju je nosilo dvanaset muškaraca u crvenim odorama. Upotrebljavala se u procesiji nakon izbora novog pape. Novoizabranog papu su u toj nosiljci prenosili od [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]] do crkve svetog Petra, gdje se održavalo krunjenje novog pape. Ovu tradiciju ukinuo je papa Ivan Pavao I.

== Izbor novog pape ==
{{glavni|Konklava}}

Vijeće [[kardinal]]a koje se sastaje radi izbora [[papa|pape]] naziva se '''konklava'''. Pojam označava i zatvorene prostorije u kojima se vrši taj izbor. Riječ dolazi od latinskog ''conclave'' - soba koja se može zaključati.

Za razliku od svih ostalih papa, prvog papu, svetog Petra, izabrao je sam [[Isus Krist|Isus Krist]] da predvodi crkvu. Prema nekim zapisima, prvi su pape, sve do pape [[Bonifacije II.|Bonifacija II.]] ([[530.]] – [[532.]]), birali sami svoje nasljednike. Kada je rimski car [[Konstantin I. Veliki]] priznao kršćanstvo kao glavnu religiju [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], i carevi se počinju miješati u izbor pape. Papa Grgur I. Veliki poznat je po gregorijanskim koralima koje je sačuvao u zbirci "Antifonarij", a također je poznat po pokušaju atentata na njega koji je umalo izveo [[Kasilije]], uz kojeg vežemo Dalijski pir.

Papa [[Bonifacije III.]] ([[607.]]) uvodi pravilo da se izbornici smiju sastati za izbor novog pape tek tri dana nakon pokopa starog pape. A na [[Biskupska sinoda|sinodu]] [[769.]] godine je izglasano da papa može biti samo svećenik ili đakon, a ljudima izvan svećenstva je zabranjeno sudjelovanje u izboru. To pravilo je uzrokovalo veliko negodovanje pa je papa [[Nikola I., papa|Nikola I. Veliki]] ([[857.]] – [[867.]]) [[862.]] godine vratio pravo sudjelovanja na izboru rimskim vlastelinima.

Za najveću promjenu u načinu izbora pape tog razdoblja zaslužan je papa [[Nikola II., papa|Nikola II.]] ([[1058.]] – [[1061.]]), koji je odredio da se prilikom izbora novog pape kardinali moraju najprije odlučiti o mogući kandidatima. On je odlučio i da se izbori mogu održati bilo gdje, ako to nije moguće u Rimu.

Na 10. ekumenskom sinodu [[1139.]] godine, za cjelokupan izbor pape ovlašteni su isključivo kardinali, a tijekom pontifikata pape [[Aleksandar III., papa|Aleksandra III.]] je odlučeno da se novi papa bira dvotrećinskom većinom.

Tijekom raznih i mnogobrojnih pontifikata u povijesti Crkve, bilo je u izboru pape mnogo promjena pravila izbora. Međutim, posljednja pravila je dopunio i dogradio papa Ivan Pavao II. U važećoj Konstituciji »'''Universi dominici gregis'''« iz [[1996.]] godine pravo izbora pape pripada Kardinalskom zboru, izuzimajući one kardinale koji na dan smrti pape navršavaju 80. godinu.

== Politička uloga ==

Iako napredna kristijanizacija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] u 4. stoljeću nije omogućila biskupima posjedovanje vlasti nad državom, postupno slabljenje carske moći tijekom 5. stoljeća kristalizira papu kao višeg carskog zvaničnika u Rimu, dok biskupi sve više počinju određivati javni život u drugim gradovima zapadnog Rimskog Carstva. Ta pojava miješanja pape u političke događaje, najbolje je povijesno pokazana sudjelovanjem pape [[Lav I.|Lava I. Velikog]] u ratu protiv hunskog vođe [[Atila|Atile]] [[452.]] godine u njegovom osvajačkom pohodu na Italiju. S vremenom utjecaj pape na svjetovni život raste i [[756.]] godine nakon drugog [[Franačko-langobardski ratovi|franačko-langobardskog rata]] franački vladar [[Pipin Mali]] daje papi područja koja je osvojio langobardski vladar Aistufl, što čini osnovu za stvaranje buduće [[Papinska država|Papinske države]]. U cilju jačanja svog političkog položaja, papa [[Lav III.]] kruni [[Karlo Veliki|Karla Velikog ]] za rimskog cara, što vodi ka stvaranju budućeg [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Otada pape krune sve vladare Svetog rimskog Carstva, sve do cara [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]. Kasnije je papa [[Pio VII.]] prisustvovao [[Napoleon]]ovoj krunidbi, kada se car sam okrunio. Tijekom talijanskog [[Risorgimento|Risorgimenta]] [[11. rujna]] [[1870.]] godine, Papinska država, nakon povlačenja francuskih postrojbi iz Rima zbog [[Francusko-pruski rat|francusko-pruskog rata]], zajedno s Rimom ulazi u ujedinjenu [[Italija|Italiju]]. Papa ostaje u [[Vatikan]]u i njegov položaj je zakonski određen u svibnju [[1871.]] godine, čime Vatikan, bazilika sv. Ivana Lateranskog i papinska ljetna rezidencija [[Castel Gandolfo]] ostaju u posjedu pape i u kojim mu je zajamčen suverenitet. Papa [[Pio IX.]], kao i njegovi nasljednici na Apostolskoj stolici, [[Lav VIII.]] i [[Pio X.]],u želji za ponovnom uspostavom moćne Papinske države, odbijaju priznati novu ujedinjenu Italiju, a Pio IX. sam sebe naziva »''zatočenikom u Vatikanu''«. [[Prvi vatikanski koncil|Prvim vatikanskim koncilom]] iz [[18. srpnja]] [[1870.]] godine odlukom o »[[Nepogriješivost pape|nepogriješivosti]]« pape raste crkvena i politička moć pape, ali teritorijalne želje ostaju neostvarene.

Govoreći o političkoj ulozi pape, kroz povijest pape su na različite načine i oblike gradile svoju ulogu u političkom životu tijekom svojeg pontifikata. Tako su pape renesansnog razdoblja, kao što je papa [[Aleksandar VI.]], čovjek neprimjerne i neumjerene želje za uspjehom, a usto i političar (cilj opravdava sredstvo) i papa [[Julije II.]], odličan zapovjednik i državnik, svoju političku ulogu najviše gradili kao [[kršćanski vladar]]i, koji su osim svoje crkvene moći, posjedovali i svjetovnu moć. Pape, kao što su [[Grgur VII.]] i [[Aleksandar III., papa|Aleksandar III.]], su pak svoju političku moć i ovlasti zasnivali na svojem utjecaju kao duhovni poglavari (Supremus Pontifex) Svetog rimskog Carstva. Svoju moć osobito su pokazali tijekom [[Papinska inkvizicija|papinske inkvizicije]].

Neki od najpoznatijih primjera papinskog političkog utjecaja tijekom povijesti ogledaju se u odlukama kao što su:
* Bula ''[[Laudabiliter]]'' iz [[1155.]] godine - daje se blagoslov engleskom kralju [[Henrik II., kralj Engleske|Henriku II.]] za napad na [[Irska|Irsku]],
* Bula ''[[Inter Caeteras]]'' iz [[1493.]] godine – [[sporazum iz Tordesillasa]], kojim se vrši podjela novog svijeta između [[Španjolska|Španjolaca]] i [[Portugal]]aca,
* Bula ''[[Regnans in Excelsis]]'' iz [[1570.]] godine – odluka pape [[Pio V.|Pija V.]] koja izopćuje englesku kraljicu [[Elizabeta I.|Elizabetu I.]], ali i njenje nasljednike, iz Crkve. Tom odlukom se dala i opravdanost svakog napada na englesku vlast.
* Bula ''[[Inter Gravissimas]]'' iz [[1582.]] godine – odluka pape [[Grgur XIII.|Grgura XIII.]] o uvođenju [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog]] kalendara za računanje vremena

== Stav o papi u drugim Crkvama ==
=== Pravoslavlje ===
[[Pravoslavlje|Pravoslavne crkve]] papi priznaju prvenstvo u časti, između prvih pet starih crkvenih sjedišta ([[Rim]], [[Carigrad]], [[Aleksandrija]], [[Antiohija]], [[Jeruzalem]]), no ne priznaju mu pravo zadiranja u disciplinska pitanja unutar pojedinih mjesnih crkava. Isto tako, ove crkve ne prihvaćaju dogmu o papinoj nezabludivosti.

=== Protestantske crkve ===

Također ne priznaju papinu nezabludivost u pitanjima vjere, primat, niti ga smatraju Kristovim namjesnikom na zemlji.

Neke manje protestantske crkve ga čak smatraju [[Antikrist]]om. [[Ian Paisley]], pastor [[Prezbeterijanska crkva|Prezbeterijanske crkve]] i zastupnik u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], javno ga je 1988. napao u Europskom parlamentu. Slična stajališta o papi su imali i [[Martin Luther]], [[John Frith]], [[Jan Hus]], [[Lord Cobham]], [[John Knox]], [[Nicholas Ridley]], [[Thomas Cranmer]] kao i [[Jean Calvin]], te prva osoba koja je prevela Bibliju na Engleski jezik [[John Wycliffe]].

== Unutarnje poveznice ==
* [[Popis papa]]
* [[Hijerarhija Katoličke crkve]]
* lat. ''[[Habemus papam]]''

== Vanjske poveznice ==
{{commons|pope}}
* [http://www.vatican.va/ www.vatican.va] - službene vatikanske stranice

{{pape}}
[[Kategorija:Crkvene službe]]
[[Kategorija:Pape|*]]
[[Kategorija:Vatikan]]
[[Kategorija:Titule]]
[[Kategorija:Sveta Stolica]]

Papa - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{redirect|' u '{{preusmjerava|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica