Pantanal - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{pt}}' u '{{por oznaka}}'

2025-06-02T01:20:45Z

Zamjena teksta - '{{pt}}' u '{{por oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 01:20
Redak 29:		Redak 29:
	Vegetacija je u rasponu od suhih [[savana]] (''[[cerrado]]'') središnjeg Brazila do polulistopadnih šuma na jugoistoku patanala, te uz veličanstven broj sezonskih biljaka kao što su mnogobrojne [[vodene biljke]].		Vegetacija je u rasponu od suhih [[savana]] (''[[cerrado]]'') središnjeg Brazila do polulistopadnih šuma na jugoistoku patanala, te uz veličanstven broj sezonskih biljaka kao što su mnogobrojne [[vodene biljke]].

	Pantanal je dom mnogobrojnih životinjskih vrsta: 650 vrsta [[ptica]], 400 vrsta [[riba]], 480 vrsta [[reptili\|reptila]] i 80 vrsta [[sisavci\|sisavaca]] (kao što su ugrožene vrste: [[jaguar]], [[močvarni jelen]] ''(Blastocerus dichotomus)'', [[divovski mravojed]] ''(Myrmecophaga tridactyla'') i [[divovska vidra]]<ref>[http://www.pantanalms.tur.br/ Panatanal - Sanctuário Ecológico] {{pt}} Posjećeno 8. veljače 2012.</ref>. Ovo područje je najvažnije gnijezdilište mnogih močvarnih ptica kao što su [[žabiru]], [[čaplja]], [[ibis]] i [[patka]], koje ga obitavaju u nepreglednim jatima. [[Papige]] su također jako zastupljene s oko 26 vrsta, poput najveće papige ([[Hijacintna ara]]) koje ima oko 3.000 primjeraka. Uništavanjem prirodnog okoliša i izlovom papiga kako bi bile kućni ljubimci ova vrsta je postala [[kritično ugrožena vrsta]].		Pantanal je dom mnogobrojnih životinjskih vrsta: 650 vrsta [[ptica]], 400 vrsta [[riba]], 480 vrsta [[reptili\|reptila]] i 80 vrsta [[sisavci\|sisavaca]] (kao što su ugrožene vrste: [[jaguar]], [[močvarni jelen]] ''(Blastocerus dichotomus)'', [[divovski mravojed]] ''(Myrmecophaga tridactyla'') i [[divovska vidra]]<ref>[http://www.pantanalms.tur.br/ Panatanal - Sanctuário Ecológico] {{por oznaka}} Posjećeno 8. veljače 2012.</ref>. Ovo područje je najvažnije gnijezdilište mnogih močvarnih ptica kao što su [[žabiru]], [[čaplja]], [[ibis]] i [[patka]], koje ga obitavaju u nepreglednim jatima. [[Papige]] su također jako zastupljene s oko 26 vrsta, poput najveće papige ([[Hijacintna ara]]) koje ima oko 3.000 primjeraka. Uništavanjem prirodnog okoliša i izlovom papiga kako bi bile kućni ljubimci ova vrsta je postala [[kritično ugrožena vrsta]].

	Danas je pantanal gotovo 99% u privatnom vlasništvu, poglavito ''fazende'' (stočarski rančevi; njih oko 2.500), i u njemu nema niti jednog grada<ref>[http://www.ladatco.com/PAN-GATE.htm Pantanal Brazil's undiscovered wilderness]</ref>. U šest rezervata obitava oko 1.000 pripadnika, nekad jako raširenog i uspješnog naroda [[Boróro]].		Danas je pantanal gotovo 99% u privatnom vlasništvu, poglavito ''fazende'' (stočarski rančevi; njih oko 2.500), i u njemu nema niti jednog grada<ref>[http://www.ladatco.com/PAN-GATE.htm Pantanal Brazil's undiscovered wilderness]</ref>. U šest rezervata obitava oko 1.000 pripadnika, nekad jako raširenog i uspješnog naroda [[Boróro]].

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T12:54:21Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 12:54
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pantanal'''-->~~{{UNESCO – svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Zaštićeno područje Pantanal		\|ime mjesta = Zaštićeno područje Pantanal
	\|slika = Pantanal, south-central South America 5170.jpg		\|slika = Pantanal, south-central South America 5170.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:06:54Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:06
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pantanal'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Pantanal'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Zaštićeno područje Pantanal		\|ime mjesta = Zaštićeno područje Pantanal
	\|slika = Pantanal, south-central South America 5170.jpg		\|slika = Pantanal, south-central South America 5170.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T23:35:51Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 23:35
Redak 20:		Redak 20:
	'''Pantanal''' (od [[portugalski\|pt.]] ''pântano'' što znači "[[močvara]]") je najveće [[tropi\|tropsko]] [[vlažno područje]] na svijetu, smješteno na tromeđi [[Brazil]]a (62%), [[bolivija\|Bolivije]] (20%) i [[Paragvaj]]a (18%). Ova golema [[aluvijalna dolina]] se prostire unutar brazilske države [[Mato Grosso do Sul]], a zauzima površinu između 140.000 do 195.000 km². Naime, svake godine mijenja se njegova veličina jer 80% pantanala bude potopljeno tijekom kišne sezone. U Pantanalu postoji nekoliko podregionalnih [[ekosustav]]a, svaki sa svojim različitim [[hidrologija\|hidrološkim]], [[geologija\|geološkim]] i [[ekologija\|ekološkim]] odlikama: riječni tokovi, šumske galerije, vlažna tla i jezera, sezonski poplavljeni travnjaci i kopnene šume<ref>Michael E. McClain, ''[http://books.google.co.nz/books?id=Ae1OJ-vyKSkC&printsec=frontcover&dq=pantanal The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands]'', 2002., International Association of Hydrological Sciences. {{ISBN\|1901502023}}.</ref>.		'''Pantanal''' (od [[portugalski\|pt.]] ''pântano'' što znači "[[močvara]]") je najveće [[tropi\|tropsko]] [[vlažno područje]] na svijetu, smješteno na tromeđi [[Brazil]]a (62%), [[bolivija\|Bolivije]] (20%) i [[Paragvaj]]a (18%). Ova golema [[aluvijalna dolina]] se prostire unutar brazilske države [[Mato Grosso do Sul]], a zauzima površinu između 140.000 do 195.000 km². Naime, svake godine mijenja se njegova veličina jer 80% pantanala bude potopljeno tijekom kišne sezone. U Pantanalu postoji nekoliko podregionalnih [[ekosustav]]a, svaki sa svojim različitim [[hidrologija\|hidrološkim]], [[geologija\|geološkim]] i [[ekologija\|ekološkim]] odlikama: riječni tokovi, šumske galerije, vlažna tla i jezera, sezonski poplavljeni travnjaci i kopnene šume<ref>Michael E. McClain, ''[http://books.google.co.nz/books?id=Ae1OJ-vyKSkC&printsec=frontcover&dq=pantanal The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands]'', 2002., International Association of Hydrological Sciences. {{ISBN\|1901502023}}.</ref>.

	Zbog toga su četiri združena zaštićena područja, ukupne površine 18.782 km² (1,3% brazilskog pantanala), upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2000. godine kao "najveći svjetski slatkovodni ekosustav koji buja raznovršnošću živog svijeta<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url=http://whc.unesco.org/en/news/184 \|title=World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=5. veljače 2012}}</ref>.		Zbog toga su četiri združena zaštićena područja, ukupne površine 18.782 km² (1,3% brazilskog pantanala), upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2000. godine kao "najveći svjetski slatkovodni ekosustav koji buja raznovršnošću živog svijeta<ref>{{Citiranje weba \|url=http://whc.unesco.org/en/news/184 \|title=World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=5. veljače 2012}}</ref>.

	==Odlike==		==Odlike==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T03:54:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 03:54
Redak 20:		Redak 20:
	'''Pantanal''' (od [[portugalski\|pt.]] ''pântano'' što znači "[[močvara]]") je najveće [[tropi\|tropsko]] [[vlažno područje]] na svijetu, smješteno na tromeđi [[Brazil]]a (62%), [[bolivija\|Bolivije]] (20%) i [[Paragvaj]]a (18%). Ova golema [[aluvijalna dolina]] se prostire unutar brazilske države [[Mato Grosso do Sul]], a zauzima površinu između 140.000 do 195.000 km². Naime, svake godine mijenja se njegova veličina jer 80% pantanala bude potopljeno tijekom kišne sezone. U Pantanalu postoji nekoliko podregionalnih [[ekosustav]]a, svaki sa svojim različitim [[hidrologija\|hidrološkim]], [[geologija\|geološkim]] i [[ekologija\|ekološkim]] odlikama: riječni tokovi, šumske galerije, vlažna tla i jezera, sezonski poplavljeni travnjaci i kopnene šume<ref>Michael E. McClain, ''[http://books.google.co.nz/books?id=Ae1OJ-vyKSkC&printsec=frontcover&dq=pantanal The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands]'', 2002., International Association of Hydrological Sciences. {{ISBN\|1901502023}}.</ref>.		'''Pantanal''' (od [[portugalski\|pt.]] ''pântano'' što znači "[[močvara]]") je najveće [[tropi\|tropsko]] [[vlažno područje]] na svijetu, smješteno na tromeđi [[Brazil]]a (62%), [[bolivija\|Bolivije]] (20%) i [[Paragvaj]]a (18%). Ova golema [[aluvijalna dolina]] se prostire unutar brazilske države [[Mato Grosso do Sul]], a zauzima površinu između 140.000 do 195.000 km². Naime, svake godine mijenja se njegova veličina jer 80% pantanala bude potopljeno tijekom kišne sezone. U Pantanalu postoji nekoliko podregionalnih [[ekosustav]]a, svaki sa svojim različitim [[hidrologija\|hidrološkim]], [[geologija\|geološkim]] i [[ekologija\|ekološkim]] odlikama: riječni tokovi, šumske galerije, vlažna tla i jezera, sezonski poplavljeni travnjaci i kopnene šume<ref>Michael E. McClain, ''[http://books.google.co.nz/books?id=Ae1OJ-vyKSkC&printsec=frontcover&dq=pantanal The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands]'', 2002., International Association of Hydrological Sciences. {{ISBN\|1901502023}}.</ref>.

	Zbog toga su četiri združena zaštićena područja, ukupne površine 18.782 km² (1,3% brazilskog pantanala), upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2000. godine kao "najveći svjetski slatkovodni ekosustav koji buja raznovršnošću živog svijeta<ref>{{~~cite~~ web \|url=http://whc.unesco.org/en/news/184 \|title=World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=5. veljače 2012}}</ref>.		Zbog toga su četiri združena zaštićena područja, ukupne površine 18.782 km² (1,3% brazilskog pantanala), upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2000. godine kao "najveći svjetski slatkovodni ekosustav koji buja raznovršnošću živog svijeta<ref>{{Citiraj web \|url=http://whc.unesco.org/en/news/184 \|title=World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=5. veljače 2012}}</ref>.

	==Odlike==		==Odlike==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T11:18:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Zaštićeno područje Pantanal
|slika = Pantanal, south-central South America 5170.jpg
|godina = [[2000.]] (24. zasjedanje)
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii, ix, x
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/999
|država = {{ZD+X/B|BRA}}
 
{{Lokacijska karta|Brazil|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Pantanal|position=right
|lat_deg=18|lat_min=00|lat_sec=00|lat_dir=S
|lon_deg=56|lon_min=30|lon_sec=0|lon_dir=W
}}Lokacija Pantanala u Brazilu
}}
[[Datoteka:Pantanal 55.76W 15.40S.jpg|mini|lijevo|180px|<center>Istaknuto područje Pantanala u Južnoj Americi]]
[[Datoteka:Pantanal SPOT 1227.jpg|mini|lijevo|180px|<center>Satelitska snimka Pantanala iz 2002. god.]]
'''Pantanal''' (od [[portugalski|pt.]] ''pântano'' što znači "[[močvara]]") je najveće [[tropi|tropsko]] [[vlažno područje]] na svijetu, smješteno na tromeđi [[Brazil]]a (62%), [[bolivija|Bolivije]] (20%) i [[Paragvaj]]a (18%). Ova golema [[aluvijalna dolina]] se prostire unutar brazilske države [[Mato Grosso do Sul]], a zauzima površinu između 140.000 do 195.000 km². Naime, svake godine mijenja se njegova veličina jer 80% pantanala bude potopljeno tijekom kišne sezone. U Pantanalu postoji nekoliko podregionalnih [[ekosustav]]a, svaki sa svojim različitim [[hidrologija|hidrološkim]], [[geologija|geološkim]] i [[ekologija|ekološkim]] odlikama: riječni tokovi, šumske galerije, vlažna tla i jezera, sezonski poplavljeni travnjaci i kopnene šume<ref>Michael E. McClain, ''[http://books.google.co.nz/books?id=Ae1OJ-vyKSkC&printsec=frontcover&dq=pantanal The Ecohydrology of South American Rivers and Wetlands]'', 2002., International Association of Hydrological Sciences. {{ISBN|1901502023}}.</ref>.

Zbog toga su četiri združena zaštićena područja, ukupne površine 18.782 km² (1,3% brazilskog pantanala), upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2000. godine kao "najveći svjetski slatkovodni ekosustav koji buja raznovršnošću živog svijeta<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/184 |title=World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=5. veljače 2012}}</ref>.

==Odlike==

[[Datoteka:PordosolnoPantanal.jpg|mini|<center>Zalazak sunca u pantanalu]]
Pantanal je okružen planinskim gorjem i dolinama, te je relativno ravan s malim razlikama u visinama (od 80–150 m nadmorske visine) od sjevera prema istoku i istoka prema zapadu. U Pantanalu su gornji tokovi najvažnijih rijeka ovog područja, [[Cuiabá]] i [[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]], koje svojim redovitim poplavama prekrivaju stotine četvornih kilometara područja prije otjecanja nizvodno preko Paragvaja prema [[Atlantik]]u. Pored složene mreže nadzemnih voda tu se nalazi i podjednako kompleksna mreža podzemnih voda. Ove poplave njeguju izvanrednu [[bioraznolikost]] živog svijeta.

Vegetacija je u rasponu od suhih [[savana]] (''[[cerrado]]'') središnjeg Brazila do polulistopadnih šuma na jugoistoku patanala, te uz veličanstven broj sezonskih biljaka kao što su mnogobrojne [[vodene biljke]].

Pantanal je dom mnogobrojnih životinjskih vrsta: 650 vrsta [[ptica]], 400 vrsta [[riba]], 480 vrsta [[reptili|reptila]] i 80 vrsta [[sisavci|sisavaca]] (kao što su ugrožene vrste: [[jaguar]], [[močvarni jelen]] ''(Blastocerus dichotomus)'', [[divovski mravojed]] ''(Myrmecophaga tridactyla'') i [[divovska vidra]]<ref>[http://www.pantanalms.tur.br/ Panatanal - Sanctuário Ecológico] {{pt}} Posjećeno 8. veljače 2012.</ref>. Ovo područje je najvažnije gnijezdilište mnogih močvarnih ptica kao što su [[žabiru]], [[čaplja]], [[ibis]] i [[patka]], koje ga obitavaju u nepreglednim jatima. [[Papige]] su također jako zastupljene s oko 26 vrsta, poput najveće papige ([[Hijacintna ara]]) koje ima oko 3.000 primjeraka. Uništavanjem prirodnog okoliša i izlovom papiga kako bi bile kućni ljubimci ova vrsta je postala [[kritično ugrožena vrsta]].

Danas je pantanal gotovo 99% u privatnom vlasništvu, poglavito ''fazende'' (stočarski rančevi; njih oko 2.500), i u njemu nema niti jednog grada<ref>[http://www.ladatco.com/PAN-GATE.htm Pantanal Brazil's undiscovered wilderness]</ref>. U šest rezervata obitava oko 1.000 pripadnika, nekad jako raširenog i uspješnog naroda [[Boróro]].

<gallery>
Datoteka:Pantanal.jpg|<center>Pantanal
Datoteka:PICT0030-Brücke Pantanal (R.Graf).jpg|<center>Most u pantanalu
Datoteka:Anodorhynchus hyacinthinus wild.jpg|<center>[[Hijacintna ara]] u Pantanalu
Datoteka:Ph-animals-jaburu-1.jpg|<center>[[Žabiru]] ''mycteria''
Datoteka:Aerea.jpg|Hotel SESC Porto Cercado
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vajske poveznice ==
*[http://www.pantanal.org/Mainpant.htm Pantanal]

{{Svjetska baština u Brazilu}}

{{kat?}}

[[Kategorija:Zemljopis Brazila]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu]]