WikiSysop: bnz

2022-03-23T18:56:14Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 18:56
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Panonci'''-->'''~~Panonci''' ('''Panoni''', lat. ''Pannonii'') su stanovnici antičke provincije [[Panonija\|Panonije]], nastanjeni s obiju strana rijeke Save. Nije pouzdano utvrđeno je li riječ o jedinstvenom narodu, po nekima [[iliri\|ilirskom]], ili je to skupno ime za više različitih plemena ([[Amantini]], [[Breuci]], [[Oserijati]], [[Kolapijani]], [[Jasi]]) naseljenih u Panoniji. Neki arheolozi drže da su Panonci jedinstven narod i da su potomci nositelja [[brončano doba\|kasnobrončanodobne]] [[kultura polja sa žarama\|kulture polja sa žarama]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46448 Panonci]</ref> Između Save i Drave živjeli su [[Amantini]], uz sam donji tok Save [[Breuci]], dalje uz Savu prema zapadu [[Oserijati]], [[Kolapijani]] kojih ime ima veze s imenom rijeke ''Colapis'', današnje Kupe, oko koje su imali svoja sjedišta. Pleme [[Jasi]] prostiralo se na području između Save i Drave, po prilici na potezu od Varaždina do Daruvara.<ref>Aleksandar Stipčević, ''Iliri - povijest, kultura, život'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 30.</ref>		Panonci''' ('''Panoni''', lat. ''Pannonii'') su stanovnici antičke provincije [[Panonija\|Panonije]], nastanjeni s obiju strana rijeke Save. Nije pouzdano utvrđeno je li riječ o jedinstvenom narodu, po nekima [[iliri\|ilirskom]], ili je to skupno ime za više različitih plemena ([[Amantini]], [[Breuci]], [[Oserijati]], [[Kolapijani]], [[Jasi]]) naseljenih u Panoniji. Neki arheolozi drže da su Panonci jedinstven narod i da su potomci nositelja [[brončano doba\|kasnobrončanodobne]] [[kultura polja sa žarama\|kulture polja sa žarama]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46448 Panonci]</ref> Između Save i Drave živjeli su [[Amantini]], uz sam donji tok Save [[Breuci]], dalje uz Savu prema zapadu [[Oserijati]], [[Kolapijani]] kojih ime ima veze s imenom rijeke ''Colapis'', današnje Kupe, oko koje su imali svoja sjedišta. Pleme [[Jasi]] prostiralo se na području između Save i Drave, po prilici na potezu od Varaždina do Daruvara.<ref>Aleksandar Stipčević, ''Iliri - povijest, kultura, život'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 30.</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T12:51:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Panonci''' ('''Panoni''', lat. ''Pannonii'') su stanovnici antičke provincije [[Panonija|Panonije]], nastanjeni s obiju strana rijeke Save. Nije pouzdano utvrđeno je li riječ o jedinstvenom narodu, po nekima [[iliri|ilirskom]], ili je to skupno ime za više različitih plemena ([[Amantini]], [[Breuci]], [[Oserijati]], [[Kolapijani]], [[Jasi]]) naseljenih u Panoniji. Neki arheolozi drže da su Panonci jedinstven narod i da su potomci nositelja [[brončano doba|kasnobrončanodobne]] [[kultura polja sa žarama|kulture polja sa žarama]].<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46448 Panonci]</ref> Između Save i Drave živjeli su [[Amantini]], uz sam donji tok Save [[Breuci]], dalje uz Savu prema zapadu [[Oserijati]], [[Kolapijani]] kojih ime ima veze s imenom rijeke ''Colapis'', današnje Kupe, oko koje su imali svoja sjedišta. Pleme [[Jasi]] prostiralo se na području između Save i Drave, po prilici na potezu od Varaždina do Daruvara.<ref>Aleksandar Stipčević, ''Iliri - povijest, kultura, život'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 30.</ref>

== Kultura ==
[[Datoteka:Pannonia popolazioni hr.svg|mini|260px|Panonci, prikazani svjetlosmeđom bojom.]]
Sjeverozapadna Hrvatska i srednja Slavonija pripadaju istočnomu halštatskom krugu ([[Martijanec]], [[Jalžabet]], [[Turčišće]]–[[Dvorišće]] u Međimurju te [[Kaptol (općina)|Kaptol]] u Slavoniji).<ref name="nalazišta">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta]</ref> Materijalna kultura željeznoga doba u sjevernoj Hrvatskoj uglavnom je poznata iz grobova – osobitost je pokapanje istaknutih članova zajednice pod velikim grobnim humcima, tj. tumulima – dok se ona jadranske obale, zaleđa i Like nalazi i u utvrđenim naseljima na uzvisinama, tzv. gradinama. U istočnoj Slavoniji i Baranji prepleću se utjecaji iz jugoistočnoga alpskog i srednjega balkanskog prostora ([[daljska kultura]]), a kulturne skupine srednje Slavonije, Podravine i Međimurja ([[skupina Martijanec-Kaptol]]) čvrsto su povezane s halštatskim kulturama Austrije, zapadne Mađarske i jugozapadne Slovačke, ali nisu zanemarivi ni utjecaji središnjega balkanskog prostora, a preko njega i grčke kulture (kacige i knemide iz groba u Kaptolu).<ref name="željezno">Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67684 željezno doba]</ref>

[[Daljska kultura]] je prapovijesna [[arheološka kultura|kultura]] raširena u Baranji, istočnoj Slavoniji, zapadnom Srijemu i južnoj Bačkoj. Glavna su nalazišta: [[Dalj]], [[Batina]], [[Erdut]], [[Vukovar]], [[Šarengrad]]. Izdvojene su dvije faze: starija (X. do VIII. st. pr. Kr.), koja pripada [[brončano doba|kasnobrončanodobnoj]] [[kultura polja sa žarama|kulturi polja sa žarama]], te mlađa (VIII. do III. st. pr. Kr.) koju obilježava transformacija u željeznodobnu kulturu. Tradicija kulture polja sa žarama očuvala se u paljevinskom načinu pokapanja, u oblicima trbušastih keramičkih žara cilindrična vrata i razgrnuta oboda, ukrašenih kaneliranjem, te u zdjelama uvučena kaneliranog oboda. [[željezno doba|Željeznodobnu]] kulturu karakteriziraju keramičke posude ''askosi'' s ručkom u obliku rogate životinjske glave, posude s dvjema visokim ručkama (tzv. kantaros) te brončani, srebrni i zlatni nakit sa stilskim obilježjima balkanske ilirske i grčke kulture.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13777 daljska kultura]</ref> [[Skupina Martijanec-Kaptol]], koja je graničila s skupinom Dalj, obuhvaćala je prostor sjeverozapadne Hrvatske te je kao nasljednica kasnobrončane kulture polja sa žarama nastavila tradiciju spaljivanja pokojnika, što se odrazilo i na izradi žara ili urni u kojima su ostaci pokapani (iznimni primjerici ukrašeni životinjskim ručkama i urezanom dekoracijom). Žumberačka [[kulturna skupina]] nazvana [[Budinjak]], po jednom od lokaliteta, poznata je po dobro istraženim bogato opremljenim grobovima ratnika, a o tome svjedoče izloženi ostaci kaciga, mačeva i ostale ratničke opreme.<ref>Antonija Vranić, [http://www.matica.hr/vijenac/279/Pri%C4%8De%20iz%20davnine/ Ratnici na razmeđu istoka i zapada, Arheološki muzej u Zagrebu, 21. listopada 2004.-31. siječnja 2005.] Vijenac br. 279., 11. studenoga 2004.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
*Saima Lojić, [http://www.academia.edu/6733179/Ilirski_narodi_sa_prostora_Panonije_seminarski_rad_ Ilirski narodi sa prostora Panonije] (seminarski rad), Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014.

[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]

Panonci - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica