WikiSysop: bnz

2022-03-23T18:51:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 18:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Panamint'''-->'''~~Panamint''' (Koso, Coso, Kosho, Shikaviyam, Sikaium, Shikaich, Kaich, Kwüts, Timbisha, Tümbisha, Tümpisa), najzapadnija grupa središnje grane [[Numic]] ili Plateau Šošona, nastanjenih između [[Kalifornija\|kalifornijske]] Sierre i [[Nevada\|Nevade]], uključujući planine Coso, Argus, Panamint i Funeral. Populacija ovih Indijanaca navodno nije prelazila nikad više od 150 duša. U novije vrijeme poznati su kao Timbisha Shoshone a ([[2000.]]) od čega neki na rezervatu Lone Pine.		Panamint''' (Koso, Coso, Kosho, Shikaviyam, Sikaium, Shikaich, Kaich, Kwüts, Timbisha, Tümbisha, Tümpisa), najzapadnija grupa središnje grane [[Numic]] ili Plateau Šošona, nastanjenih između [[Kalifornija\|kalifornijske]] Sierre i [[Nevada\|Nevade]], uključujući planine Coso, Argus, Panamint i Funeral. Populacija ovih Indijanaca navodno nije prelazila nikad više od 150 duša. U novije vrijeme poznati su kao Timbisha Shoshone a ([[2000.]]) od čega neki na rezervatu Lone Pine.

	== Ime ==		== Ime ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T01:11:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Panamint''' (Koso, Coso, Kosho, Shikaviyam, Sikaium, Shikaich, Kaich, Kwüts, Timbisha, Tümbisha, Tümpisa), najzapadnija grupa središnje grane [[Numic]] ili Plateau Šošona, nastanjenih između [[Kalifornija|kalifornijske]] Sierre i [[Nevada|Nevade]], uključujući planine Coso, Argus, Panamint i Funeral. Populacija ovih Indijanaca navodno nije prelazila nikad više od 150 duša. U novije vrijeme poznati su kao Timbisha Shoshone a ([[2000.]]) od čega neki na rezervatu Lone Pine.

== Ime ==
Značenja naziva Koso i Panamint nisu poznata. Gatschet (Wheeler Survey, p. 411, 1879) ih naziva Ke-at.

== Jezik ==
Jezik panamint srodan je sa [[Shoshonean|šošonskim]] (jezikom šošona u užem smislu) i [[Comanche]] Indijanaca i pripada porodici [[uto-aztecan]] i ima 20 govornika (1998; John E. McLaughlin).

== Povijest ==
Koso Indijanci dio su skupine pravih Šošona, koji prema antropologu i povjesničaru [[Larry T. B. Sunderland]]u, mogu predstavljati populacije proizišle iz lovačko-sakupljačke [[Cochise kultura|Cochise kulture]] čija je postojbina bila jugozapadni [[Novi Meksiko]], jugoistočna [[Arizona]] i sjeverni [[Meksiko]], nastala prije nekih 10,000 godina a koja završava oko 500 pr. Kr. [[Juto-astečki (jezična porodica)|Juto-astečka]] plemena dolaze u svoj novi dom duž golemog jezera [[Lahontan]] koje je pokrivalo ogromni dio sjeverne [[Nevada|Nevade]] i susjednih država. Lahontan se počeo isušivati prije između 9000 i 7000 godina, kao posljedica [[globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]] koje je dovelo do završetka posljednjeg ledenog doba. Samo su preci [[Numic]] (numičkih ) naroda ostali u ovom kraju. Oni što su otišli postali su [[Asteci]]ma, [[Hopi]]ma, [[Pima]]ma, [[Serrano, Shoshonean|Serranima]], [[Cahuilla]]ma i drugim plemenima.
Prije nekih 3000 godina doći će do procesa cijepanja među Numic narodima i nastanka središnje grane numičkih govornika među kojima se javljaju [[Zapadni Šošoni]], [[Sjeverni Šošoni]], [[Komanči]] i Panaminti, ovi posljednji preci su današnjih takozvanih Timbisha Šošona. Panaminti u [[Death Valley]] dolaze unutar posljednjeg milenija.
Kulturi Velikog bazena kojoj većina antropologa pripisuje plemena Zapadnih Šošona zajedno sa [[Pajuti]]ma i [[Sjeverni Pajuti|Sjevernim Pajutima]] nomadski sakupljači hrane, dvije iznimke su [[San Juan Pajuti]] koji su farmeri i Panamint Šošoni koji su polusjedilački lovci/sakupljači, više nalik plemenima klasične [[Kalifornija|Kalifornije]].
Klasična kalifornijska polusjedilačka plemena posjeduje zimska naselja, a odlaze na lovačka putovanja od proljeća do jeseni, a tom prilikom sakupljaju i materijal za izradu svojih [[alat]]ki. Treba napomenuti i da podrugljivi naziv 'diggers' ili 'kopači' dolazi iz prerijskog znakovnog jezika kojim ovi lovci na bizone označavju plemena Velikog bazena kojima je [[kopačica]] glavni alat u nalaženju [[hrane]], a što su [[Crow Indijanci|Crow]] Indijanci demonstrirali Lewisu i Clarku.
Godine 1849. preostalo je oko 150 Panaminta koji su živjeli u četiri malena zimska sela u dolini Death Valley, od čega ih je 1891 ostalo manje od 100. Američki kongres 1866. ratificira ugovor u Ruby Valleyu, po kojemu se sklapa prijateljstvo Zapadnim Šošona sa SAD-om, istovremeno uzevši sebi za pravo prolaska kroz njihov teritorij. A [[1933.]] Dolinu smrti proglašava Nacionalni spomenikom. Pleme tada živi u tri sela u [[Grapevine Canyon]]u, [[Wildrose Canyon]]u i [[Furnace Creek]]u. Za pleme će se tri puta utemeljivati rezervati, 1933, 1983. kada su federalno priznatii promijenili ime u Timbisha Shoshoni i 1998.

== Etnografija ==
Panaminti ili Timbisha Šošoni, prema njihovim predajama Dolinu smrti naseljavaju od pamtivjeka, gdje ih je, kaže Pauline Esteves, pripadnica plemena Panamint, naselio stvaralac [[Appü]], a tu svoju zemlju Indijanci su nazivali ‘''tüpippüh''’ ili 'our Homeland', ''' ''naša domovina'' '''. Riječ ‘timbisha’, kaže nadalje Pauline, označava crvenu boju okera, kojom su svoja lica bojali stari Panamint Indijanci, a sakupljali su je u planinama Black Mountains, nedaleko od Furnace Creeka.
Panaminti imaju u svojoj kulturi imaju mnoge crte kulturnog područja Velikog bazena, to je sakupljanje, njihove priče i ceremonije. Ali oni spadaju i u najvještije izrađivače [[košara]] među američkim Indijancima. One su vodonepropusne, različitog su oblika i namjena im je različita.
Većinu svoga vremena provode u sakupljanju hrane, kao što su razno sjeme, orahe, i veoma značajni meskvit /mesquite/-'grah', veoma bogat [[kalcij]]em, [[magnezij]]em, [[kalij]]em, [[željezo]]m, [[cink]]om, [[proteini]]ma i [[lizin]]om. Velike količine ovakve hrane Indijanci će pohraniti za zimski period. zimu provode na području Death Valleya. To je doba kad storiteleri mlađem naraštaju prenose stare priče, [[povijest]] plemena, i uče ih zakonima, religiji, [[pjesma]]ma i plemenskim tradicijama.

== Literatura ==
*Monteleone, S. A. and A.Woody, Changing Light on the Cosos. In American Indian Rock Art, Volume 25, edited by Steven M. Freers, pp. 57-68. American Rock Art Research Association. 1999.
*Slater, E., Panamint Shoshone Basketry: An American Art Form. Morongo Valley, California: Sagebrush Press. 2000.
*Garfinkel, A. P., “Coso” Style Pictographs of the Southern Sierra Nevada. Journal of California Anthropology 5(1):94-101. 1978

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hiddenhistory.com/page3/swsts/calif-1.HTM#Koso Swanton]
*[http://www.fourdir.com/prehistory_and_history_of_the_ti.htm Prehistory and History of the Timbisha Shoshone]
*[http://www.nps.gov/deva/parkmgmt/upload/TribeOverview.pdf Timbisha Shoshone Tribe of Death Valley]
*[http://www.fourdir.com/koso.htm Koso]
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=PAR PANAMINT: a language of USA]

[[Kategorija:Shoshonean]]
[[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]]
[[Kategorija:Indijanci Velikog Bazena]]
[[Kategorija:Indijanska plemena]]

Panamint - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica