Pamuk - Povijest promjena

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2026-02-07T03:54:52Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 7. veljača 2026. u 03:54
Redak 27:		Redak 27:
	Nakon pročišćavanja pamučna se vlakna prešaju u bale teške i po 250 kilograma i odvoze u tvornice tekstila, gdje se prerađuju u tkanine. Od cjelokupne svjetske proizvodnje tekstilnih vlakana, više od		Nakon pročišćavanja pamučna se vlakna prešaju u bale teške i po 250 kilograma i odvoze u tvornice tekstila, gdje se prerađuju u tkanine. Od cjelokupne svjetske proizvodnje tekstilnih vlakana, više od
	70% otpada na pamuk. Otporno vlakno pamuka korišteno je u različite svrhe. Najduža i najkvalitetnija vlakna koriste se za [[čipka\|čipke]] i fine [[tkanina\|tkanine]], dok se kraća koriste za izradu [[zavjesa]], [[pokrivač]]a i [[deka]] ili za industrijske proizvode, kao što su [[konac]], [[vrpca\|vrpce]] i [[pamučna vuna]]. Kad se pamuk podvrgne postupku nakon kojeg više ne može propuštati vodu, onda je to gotov materijal, od kojeg se rade [[kišobran]]i i kišni ogrtači.		70% otpada na pamuk. Otporno vlakno pamuka korišteno je u različite svrhe. Najduža i najkvalitetnija vlakna koriste se za [[čipka\|čipke]] i fine [[tkanina\|tkanine]], dok se kraća koriste za izradu [[zavjesa]], [[pokrivač]]a i [[deka]] ili za industrijske proizvode, kao što su [[konac]], [[vrpca\|vrpce]] i [[pamučna vuna]]. Kad se pamuk podvrgne postupku nakon kojeg više ne može propuštati vodu, onda je to gotov materijal, od kojeg se rade [[kišobran]]i i kišni ogrtači.

			== Izvori ==
			{{izvori}}

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

Suradnik10 u (test) 03:54, 7. veljača 2026.

2026-02-07T03:54:34Z

←Starija inačica		Inačica od 7. veljača 2026. u 03:54
Redak 3:		Redak 3:
	[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine.jpeg\|mini\|desno\|berba pamuka u [[Teksas]]u]]		[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine.jpeg\|mini\|desno\|berba pamuka u [[Teksas]]u]]
	[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine auf Feld.jpeg\|mini\|desno\|stroj za branje]]		[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine auf Feld.jpeg\|mini\|desno\|stroj za branje]]
	'''Pamuk''' je mekano [[vlakno]] koje raste oko sjemena biljke ''[[Gossypium]]'', [[grm]]a iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući [[Amerika\|Ameriku]], [[Indija\|Indiju]] i [[Afrika\|Afriku]].		'''Pamuk''' je mekano [[vlakno]] koje raste oko sjemena biljke iz porodice [[sljezovi\|sljezova]] (Malvaceae), iz roda ''[[Gossypium]]'', [[grm]]a iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući [[Amerika\|Ameriku]], [[Indija\|Indiju]] i [[Afrika\|Afriku]]. 39 je vrsta pamučnih biljaka, od kojih se samo iz četiriju vrsta koristi urod radi dobivanja vlakana: [[Gossypium hirsutum]] (preko 90% pamučnoga vlakna na svijetu), [[Gossypium barbadense]], [[Gossypium herbaceum]] i [[Gossypium arboreum]].<ref name=teh>Maja Andrassy: [https://tehnika.lzmk.hr/pamuk-2/ ''pamuk'']. Hrvatska tehnička enciklopedija. Portal hrvatske tehničke baštine. LZMK. Objavljeno: 26. veljače 2020. Ažurirano: 10. lipnja 2022. Pristupljeno 7. veljače 2026.</ref>

			Spada u skupinu [[industrijska biljka\|industrijskih biljaka], iz [[Dodatak:Popis tkaninskih biljaka\|skupine]] [[tkaninska biljka\|tkaninskih]] je biljaka. Pamukom se naziva sirovi proizvod i tkanina, a naziv za biljku na hrvatskom je [[pamučika]] odnosno [[pamukovac]].<ref name=teh/>

	'''Pamuk je sjemensko vlakno''' koje se dobiva iz istoimene biljke iz roda Gossypium, porodica Malvaceae. Od 39 vrsta pamučnih biljaka samo su 4 vrste kultivirane za uzgoj s ciljem dobivanja vlakana. To su: G. hirsutum, G. barbadense, G. herbaceum i G. arboreum. Uzgaja se u Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji i Africi, a u Europi jedino u Grčkoj.		'''Pamuk je sjemensko vlakno''' koje se dobiva iz istoimene biljke iz roda Gossypium, porodica Malvaceae. Od 39 vrsta pamučnih biljaka samo su 4 vrste kultivirane za uzgoj s ciljem dobivanja vlakana. To su: G. hirsutum, G. barbadense, G. herbaceum i G. arboreum. Uzgaja se u Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji i Africi, a u Europi jedino u Grčkoj.

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T13:10:43Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:10
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pamuk'''-->~~{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:CottonPlant.JPG\|mini\|pamuk spreman za berbu]]		[[Datoteka:CottonPlant.JPG\|mini\|pamuk spreman za berbu]]
	[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine.jpeg\|mini\|desno\|berba pamuka u [[Teksas]]u]]		[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine.jpeg\|mini\|desno\|berba pamuka u [[Teksas]]u]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T01:17:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:CottonPlant.JPG|mini|pamuk spreman za berbu]]
[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine.jpeg|mini|desno|berba pamuka u [[Teksas]]u]]
[[Datoteka:Baumwoll-Erntemaschine auf Feld.jpeg|mini|desno|stroj za branje]]
'''Pamuk''' je mekano [[vlakno]] koje raste oko sjemena biljke ''[[Gossypium]]'', [[grm]]a iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući [[Amerika|Ameriku]], [[Indija|Indiju]] i [[Afrika|Afriku]].

'''Pamuk je sjemensko vlakno''' koje se dobiva iz istoimene biljke iz roda Gossypium, porodica Malvaceae. Od 39 vrsta pamučnih biljaka samo su 4 vrste kultivirane za uzgoj s ciljem dobivanja vlakana. To su: G. hirsutum, G. barbadense, G. herbaceum i G. arboreum. Uzgaja se u Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji i Africi, a u Europi jedino u Grčkoj.

Od ostalih sjemenskih vlakana valja spomenuti i jedino kapok i akon, koji se dobivaju iz istoimenih biljaka.

Praktično sav komercijalni pamuk koji se danas uzgaja su varijante američkih vrsta ''[[Gossypium hirsutum]]'' i ''[[Gossypium barbadense]]''. Vlakno se najčešće upreda u niti i koristi za izradu mekanih, prozračnih [[tkanina]] i najčešće je korišteno prirodno vlakno u svijetu danas.

== Ime ==

Hrvatski naziv ''pamuk'' je posuđenica iz [[Turski jezik|turskog]] ''pamuk'', istog značenja. [[Engleski jezik|Engleski]] ''cotton'' i slični [[Španjolski jezik|španjolski]], [[Nizozemski jezik|nizozemski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Talijanski jezik|talijanski]] nazivi su posuđeni iz [[Arapski jezik|arapskog]] ''(al) qutn'' قُطْن, "pamuk".

== Svojstva i povijest ==

Pamuk je po mnogo čemu najvažnije [[vlakno]] za izradbu tkanina. Ponajprije, pamuk je jeftin, savitljiv i lako se može upresti u konac. Ne zahtijeva posebnu njegu, dobro se pere i dugo traje.
Proizvodi od pamuka bili su poznati u [[Indija|Indiji]] i Srednjoj Americi već prije 5000 godina. Kad su prvi puta vidjeli pamuk, [[Europa|Europljani]] su ga opisali kao vlakno slično [[Vuna|vuni]]. Tada je, zbog svoje skupoće, bio dostupan samo bogatim slojevima stanovništva. Kad je [[Kolumbo]] krenuo pronaći put za Indiju, jedan od ciljeva mu je bio da, uz ostale dragocjenosti pronađe i pamuk.

== Proizvodnja pamuka i korištenje tkanine ==

Pamukovo sjeme obraslo vlaknima prosječne je duljine 3 centimetra; odvajanjem sjemena i raznim postupcima prečišćavanja dobiva se vlažna [[tekstil]]na sirovina. Prije nego što je [[Eli Whitney]] izumio stroj za pamuk, čovjeku je bio potreban cijeli dan kada bi izvadio sjemenke iz pola kilograma pamuka.
Nakon pročišćavanja pamučna se vlakna prešaju u bale teške i po 250 kilograma i odvoze u tvornice tekstila, gdje se prerađuju u tkanine. Od cjelokupne svjetske proizvodnje tekstilnih vlakana, više od
70% otpada na pamuk. Otporno vlakno pamuka korišteno je u različite svrhe. Najduža i najkvalitetnija vlakna koriste se za [[čipka|čipke]] i fine [[tkanina|tkanine]], dok se kraća koriste za izradu [[zavjesa]], [[pokrivač]]a i [[deka]] ili za industrijske proizvode, kao što su [[konac]], [[vrpca|vrpce]] i [[pamučna vuna]]. Kad se pamuk podvrgne postupku nakon kojeg više ne može propuštati vodu, onda je to gotov materijal, od kojeg se rade [[kišobran]]i i kišni ogrtači.

== Vanjske poveznice ==

* ''[https://tehnika.lzmk.hr/pamuk-2/ pamuk].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Prirodna vlakna]]
[[Kategorija:Industrijske biljke]]