WikiSysop: bnz

2022-04-14T00:27:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14. travanj 2022. u 00:27
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Paleolozi'''-->~~{{Infookvir dinastija		{{Infookvir dinastija
	\|ime =Paleolog		\|ime =Paleolog
	\|grb =Palaeologoi eagle.jpg		\|grb =Palaeologoi eagle.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-24T00:34:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir dinastija
|ime =Paleolog
|grb =Palaeologoi eagle.jpg
|veličina_slike =200px
|opis_slike =Grb dinastije Paleolog
|država =[[Bizantsko Carstvo]]
|podrijetlo =[[Grci]]
|kuća =
|linije =[[Paleolog-Montferrat]]<br>• Paleolog-Oriundi (nezakoniti)
|naslovi =bizantski car
|osnutak =[[11. stoljeće]]
|osnivač =Nikefor Paleolog (prvi poznati)
|svrgnuće =[[1453.]]
|izumrli =[[1533.]]
|zadnji vladar =[[Konstantin XI. Paleolog|Konstantin XI.]]
|rodonačelnik =
|napomena =
}}
'''Dinastija Paleolog''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Παλαιολογος'', mn. ''Παλαιολογοι'', [[Latinski jezik|lat.]] ''Paleologus''), bizantska velikaška obitelj i posljednja [[car]]ska [[dinastija]] koja je vladala od [[1258.]] do propasti [[Bizant|Bizantskog Carstva]] [[1453.]] godine.

== Povijest dinastije ==

=== Velikaška obitelj do stjecanja carske krune ===

Paleolozi su bili dijelom [[Anadolija|maloazijskog]] vojnog plemstva.<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 212.</ref> Prvi poznati pripadnik te velikaške obitelji bio je ''Nikefor'', vojskovođa cara [[Mihael VII. Duka|Mihaela VII.]] (1071.–1078.). Uspon obitelji Paleolog počeo je za vladavine [[Dinastija Komnen|Komnena]], kada su članovi obitelji počeli stjecati visoke vojne funkcije i povezali se ženidbenim vezama s najistaknutijim bizantskim obiteljima. Tako je Aleksije Paleolog oženio Irenu, kći cara [[Aleksije III. Angel|Aleksija III. Angela]] (1195.-1203.), dok je njegov sin [[Andronik Paleolog (megas domestikos)|Andronik]] oženio unuku [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantskog cara]] [[Andronik I. Komnen|Andronika I. Komnena]] (1183.-1185.), a car [[Teodor I. Laskaris]] povjerio mu je vojno ustrojavanje [[Nicejsko Carstvo|Nicejskog Carstva]]. Nakon [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] i zauzeća [[Istanbul|Carigrada]] [[1204.]] godine, Andronik je pronašao utočište na dvoru [[Dodatak:Popis nicejskih careva|nicejskog cara]] [[Ivan III. Duka Vatac|Ivana III. Duke]] (1222.-1254.), koji mu je također povjerio važne civilne i vojne dužnosti.<ref name="Povijest, sv. VI, str. 116">Povijest, sv. VI, str. 116.</ref> Andronikov sin [[Mihael VIII. Paleolog|Mihael]] bio je namjesnik u Melniku i Seru. Nakon smrti nicejskog cara [[Teodor II. Duka Laskaris|Teodora II. Laskarisa]] [[1258.]] godine, Mihael se nametnuo kao [[regent]] njegovog maloljetnog sina [[Ivan IV. Duka Laskaris|Ivana IV.]], da bi se [[1258.]] godine okrunio za cara.

=== Uspon na carsko prijestolje ===

Godine [[1261.]] Mihael VIII. je oslobodio [[Istanbul|Carigrad]] od [[Latinsko Carstvo|zapadnjaka]] i obnovio Bizantsko Carstvo.<ref name="Povijest, sv. VI, str. 116"/> Premda, obnovljeno Carstvo više nije imalo snagu i bilo je svedeno na malo područje, Paleolozi su se uspjeli održati na tronu sljedećih dvjesto godina.

Mihaelov sin i nasljednik na carskom prijestolju, [[Andronik II. Paleolog|Andronik II.]] (1282.-1328.) nije uspio sačuvat snagu obnovljenog Carstva koje je za njegove vladavine počelo naglo slabiti. Zbog slabljenja bizantske mornarice, porasla je opasnost od [[Mlečani|Mlečana]] i [[Genova|Đenovešana]], a porastao je i pritisak mladog i potentnog [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] na granice Bizanta. Suočivši se s brojnim prijetnjama, Andronik II. je odlučio primiriti [[Srbi|Srbe]] na sjeveru te je dao svoju kći Simonidu za ženu srpskom kralju Milutinu i predao mu dio teritorija kao miraz. Godine [[1328.]] svrgnuo ga je s prijestolja unuk [[Andronik III. Paleolog|Andronik III.]] (1328.-1341.) koji je zajedno s [[Ivan VI. Kantakuzen|Ivanom Kantakuzenom]] obnovio bizantsku flotu i proveo sudske reforme. Na [[Balkan]]u je uspio postići neke vojne uspjehe protiv srpskog kralja [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Dušana]], ali nije uspio spriječiti pritisak [[Osmanlije|Osmanlija]] na [[Mala Azija|maloazijske]] posjede.
[[Slika:Byzantine imperial flag, 14th century, square.svg|200px|lijevo|mini|Bizantska carska zastava pod Paleolozima]]
Za vladavine Andronikova sina, cara [[Ivan V. Paleolog|Ivana V.]], Bizant je bio razdiran građanskim ratovima, vjerskim sukobima i prodorom [[Turci|Turaka Osmanlija]] na područje Balkana. U vrijeme maloljetnosti novoga cara, došlo je do sukoba između Paleologa i [[Kantakuzeni|Kantakuzena]] pod vodstvom Ivana Kantakuzena oko borbe za vlast nad državom. U taj sukob umiješali su se na jednoj od dviju strana srpski kralj Stefan Dušan, Turci, [[Bugari]] i [[Seldžuci]]. Sve to slabilo je snagu države, a sukob je dodatno pogoršavala i borba za vlast među samim članovima carske dinastije. Najžešći sukob bio je između cara Ivana V. i njegova starijeg sina [[Andronik IV. Paleolog|Andronika IV.]], u kojem je na strani oca, sudjelovao Andronikov mlađi brat [[Manuel II. Paleolog]]. Godine [[1385.]] umro je Andronik IV., ali njegov sukob s Ivanom V. nastavio je Andronikov sin [[Ivan VII. Paleolog]] koji je uspio zbaciti s prijestolja svog djeda, kojem je opet priskočio u pomoć sin Manuel II. i vratio ga na prijestolje.

U vrijeme vladavine cara Manuela II. (1391.-1425.), Osmanlije su ostvarivale sve veću kontrolu nad Balkanom i vršile blokadu Carigrada. Pritisak je popustio tek nakon osmanskog poraza u bici kod Ankare [[1402.]] godine, u kojoj su [[Mongoli]] teško porazila [[Bajazid I.|Bajazida I.]] Osmanski pritisak na Carigrad nastavljen je [[1422.]] godine kada je [[Murat II.]] bezuspješno pokušao zauzeti bizantsku prijestolnicu.

Godine [[1425.]] Manuel II. je odstupio s prijestolja i otišao u [[samostan]], a vlast je preuzeo njegov stariji sin [[Ivan VIII. Paleolog|Ivan VIII.]] (1425.-1448.), za kojeg je Bizant proživljavao svoje posljednje dane. Od nekoć velikog i moćnog Carstva, ostao je samo glavni grad Carigrad s okolnim područjem i dislocirani posjedi na teritoriju [[Grčka|Grčke]], osobito [[Morejska Despotovina]]. Kao i njegov otac, i Ivan VIII. je uzaludno tražio pomoć na Zapadu za obranu od Turaka. Nakon smrti, naslijedio ga je mlađi brat, posljednji vladar iz dinastije i ujedno zadnji bizantski car [[Konstantin XI. Paleolog|Konstantin XI.]] (1449.-1453.) koji je poginuo tijekom [[Osmanlije|osmanske]] [[Pad Carigrada|opsade Carigrada]].<ref name="ReferenceA"/>

=== Paleolozi nakon gubitka carske krune ===

Nakon što je [[sultan]] [[Mehmed II. Osvajač]] izvršio opsadu Carigrada tijekom koje je poginuo posljednji bizantski car Konstantin XI. i osvojio ga uništivši Bizantsko Carstvo, Paleolozi su još uvijek gospodarili [[Peloponez|Morejom]], na kojoj su vladali [[Demetrije Paleolog|Demetrije]] i njegov brat [[Toma Paleolog|Toma]], posljednji od sinova cara Manuela II. Godine [[1460.]] izbio je sukob između braće, zbog kojeg su intervenirali Turci i zauzeli posljednje neovisno uporište Paleologa. Toma je prebjegao u zapadnu [[Europa|Europu]] i pronašao utočište u [[Italija|Italiji]]. Kako bi dobio pomoć prešao je na [[rimokatoličanstvo]]. Do smrti se smatrao naslovnim carem Bizanta. Ta prava prešla su na njegova sina [[Andrija Paleolog|Andriju]] († 1502.) koji je umro bez potomaka, čime je izumrla carska linija Paleologa.

== Dinastija Paleolog-Montferrat ==

Nakon što je [[1305.]] godine umro posljednji montferratski markiz iz dinastije Aleramovaca, Ivan I. (1292.-1305.), vlast u markgrofoviji nasljedio je njegov nećak, Teodor od Montferrata, sin bizantskog cara Andronika II. Paleologa i Irene Montferratske, kćeri montferratskog markiza Vilima VII. († 1292.). Time je ta talijanska markgrofovija prešla pod vlast mlađe linije dinastije Paleologa.

Paleolozi su vladali Montferratom sve do [[1533.]] godine kada su izumrli u muškoj lozi. Ipak, obitelj se nastavila preko nezakonitog sina Ivana Jurja, posljednjeg markiza od Montferrara, Flaminija, koji je utemeljio lozu Paleologo-Oriundi koja, navodno, i danas postoji.

== Popis vladara iz dinastije Paleologa ==
* [[Mihael VIII. Paleolog|Mihael VIII.]] (1261.-1282.)
* [[Andronik II. Paleolog|Andronik II.]] (1282.-1328.)
** [[Mihael IX. Paleolog|Mihael IX.]] (suvladar; 1395.-1320.)
* [[Andronik III. Paleolog|Andronik III.]] (1328.-1341.)
* [[Ivan V. Paleolog|Ivan V.]] (1341.-1376.); (1379.-1390.); (1390.-1391.)
* [[Andronik IV. Paleolog|Andronik IV.]] (1376.-1379.)
* [[Ivan VII. Paleolog|Ivan VII.]] (1390.); (1399.-1402.)
** [[Andronik V. Paleolog|Andronik V.]] (suvladar; 1400.-1402.)
* [[Manuel II. Paleolog|Manuel II.]] (1391.-1425.)
* [[Ivan VIII. Paleolog|Ivan VIII.]] (1425.-1448.)
* [[Konstantin XI. Paleolog|Konstantin XI.]] (1448.-1453.)

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XV, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-15-8}}
* ''Povijest, sv. VI, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-300-040-4}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46234 Paleolozi - Hrvatska enciklopedija]

{{GLAVNIRASPORED:Paleolog, Dinastija}}
[[Kategorija:Bizant]]
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Paleolozi]]

Paleolozi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica