https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PaleografijaPaleografija - Povijest promjena2026-07-17T14:40:53ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Paleografija&diff=480651&oldid=prevWikiSysop: bnz2022-04-14T00:25:53Z<p>bnz</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 14. travanj 2022. u 00:25</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;"><!--'''Paleografija'''--></del>{{Infookvir znanost</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>{{Infookvir znanost</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>| ime = Paleografija</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>| ime = Paleografija</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>| slika = Vinodol.jpg</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>| slika = Vinodol.jpg</div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://enciklopedija.cc/index.php?title=Paleografija&diff=32565&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-18T12:15:56Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Paleografija'''-->{{Infookvir znanost<br />
| ime = Paleografija<br />
| slika = Vinodol.jpg<br />
| veličina = 300px<br />
| opis slike = [[Rukopis|Rukopisi]] poput [[Glagoljica|glagoljskog]] ''[[Vinodolski zakonik|Vinodolskog zakona]]'' predmet su proučavanja paleografije.<br />
| znanstvena_grana = '''[[Pomoćne povijesne znanosti]]'''<br />
| znanstveno_polje = '''[[Historija|Povijest]]'''<br />
| znanstveno_područje = '''[[Humanističke znanosti]]'''<br />
}}<br />
'''Paleografija''' (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno pisanje) je [[Pomoćne povijesne znanosti|pomoćna povijesna znanost]] koja se bavi proučavanjem razvoja [[pismo|pisma]] kroz [[povijest]], te praksa čitanja i [[dešifriranje|dešifriranja]] starih rukopisa s ciljem da omogući ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa. <br />
<br />
Polazeći od činjenice da se pismo razvija i da je izvjesni tip pisma karakterističan za određeno područje i određeno vrijeme, paleografi se služe komparativnom metodom, tj. uspoređuju sličnosti i razlike oblika i duktusa u pismu nedatiranog spomenika stim istim elementima u pismu datiranog spomenika koji je tipičan za određeno razdoblje ili određeno područje, Paleografija također istražuje tahigrafske sisteme, [[skraćenice]] ili [[abrevijature]], [[Dijakritički znaci|dijakritičke znakove]], [[Brojevi|brojeve]], instrumente i materije upotrebljavane pri pisanju, te konačno obilježja rada pojedinih pisarskih poslovnica (skriptorija). <br />
<br />
==Povijesni osvrt==<br />
Paleografska istraživanja počinju u XVII st., diktirana potrebama moderne kritičke historije. Poticaj za to dala je publikacija bolandiste [[Daniel van Papebroch|Daniela van Papebrocha]], koji je utvrdio neautentičnost nekih povelja iz merovinškog i karolinškog razdoblja u posjedu benediktinskog samostana St. Denis kraj [[Pariz]]a. U vezi s time nastalo je monumentalno djelo francuskog benediktinca [[Jean Mabillon]]a (1632-1707) ''De re diplomatica libri VI'' (1681.) u kojem je učinjen prvi pokušaj klasifikacije tipova latinskog pisma i po kojemu se Mabillon smatra osnivačem latinske paleografije. <br />
<br />
God. 1708. [[Bernard de Montfaucon]] izlaže proces razvitka grčkog pisma u djelu ''Palaeographia graeca sive de ortu et progressu litterarum''.Time je dao novoj znanosti ime paleografija. <br />
<br />
Novu fazu u paleografskim istraživanjima predstavlja rad [[Francesco Scipione, marchese di Maffei|F. S. Maffeia]] (1675-1755) obavljen na bogatom rukopisnom materijalu kaptolske biblioteke u Veroni. Ali puni razvoj postiže p. tek u XIX st., obogaćena novim metodama i potpomognuta suvremenim tehničkim pronalascima (npr. fotografije), Tada se osnivaju i posebni paleografski zavodi i škole - ''École des chartes u Parizu'', 1821. <br />
Među paleografima novijeg vremena ističu se [[Léopold Victor Delisle|V. Delisle]], [[Ernesto Schiaparelli|E. Schiaparelli]], [[Cesare Paoli]], E. A: Loewe, W. M. Lindsay, [[Wilhelm Wattenbach|W. Wattenbach]], [[Ludwig Traube (palaeograf)|L. Traube]], P. Lehman, [[Theodor von Sickel|T. Sickel]].<br />
<br />
Mnogi natpisi i bogata skriptorijska ostavština s područja južnoslavenskih zemalja, sadržana u rukopisima i poveljama koje su napisane u raznim tipovima [[Latinica|latinice]], [[glagoljica|glagoljice]] i [[ćirilica|ćirilice]], veoma su rano potakli rad naših historiografa. Djela Trogiranina [[Ivan Lučić|Ivana Luciusa-Lučića]] (1604-1679) ''Inscriptiones Dalmatiae'' i ''Memorie istoriche di Tragurio'' odaju temeljitog paleografa i epigrafičara - još prije Mabillona.<br />
<br />
U slavenskim zemljama paleografska su istraživanja velikim dijelom potaknuta razvitkom slavistike - od kraja XVIII st. Ruski paleografi [[Aleksej Ivanovič Sobolevski]], <br />
P. A. Lavrov i [[Evfimij Fjodorovič Karski]] dali su značajne radove za ćiriličku u paleografiju, dok je Čeh [[Josef Vais]] dao iscrpnu glagoljsku paleografiju. U drugoj polovici XIX stoljeća ističu se kod nas kao paleografi: [[Franjo Rački]], [[Ivan Kukuljević-Sakcinski]] i [[Vatroslav Jagić]]; zatim [[Vjekoslav Klaić]], [[Emilij Laszowski]], [[Ferdo Šišić]] i dr. <br />
<br />
==Literatura==<br />
* [[Zvonimir Kulundžić]], ''Knjiga o knjizi'', NIP, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb, 1957.<br />
<br />
==Vanjske poveznice==<br />
;Mrežna mjesta<br />
* [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=46230 paleografija], ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]''<br />
<br />
{{mrva-pismo}}<br />
<br />
[[Kategorija:Povijesna znanost]]</div>WikiSysop