Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:02:46Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:02
Redak 53:		Redak 53:

	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Nacionalni park Cilento i Vallo di Diano]] s arheološkim lokacijama Paestum i [[Velia]], i [[Samostan u Paduli\|samostanom u Paduli]]		\|ime mjesta = [[Nacionalni park Cilento i Vallo di Diano]] s arheološkim lokacijama Paestum i [[Velia]], i [[Samostan u Paduli\|samostanom u Paduli]]
	\|slika = Paestum BW 2013-05-17 13-58-28.jpg		\|slika = Paestum BW 2013-05-17 13-58-28.jpg

WikiSysop: bnz

2022-04-10T23:07:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2022. u 23:07
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Paestum'''-->~~{\| class="infobox bordered" cellpadding="4" style="font-size: 100%; width: 20em;"		{\| class="infobox bordered" cellpadding="4" style="font-size: 100%; width: 20em;"
	\|- align="center" style="font-size: medium; color:white; background-color:#0000FF; padding:2px;" \|		\|- align="center" style="font-size: medium; color:white; background-color:#0000FF; padding:2px;" \|
	\| colspan="5" \| '''Paestum'''		\| colspan="5" \| '''Paestum'''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T11:01:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 11:01
Redak 102:		Redak 102:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Paestum}}~~
	* [http://www.webvisionitaly.com/category.php?id=10&ref_genre=&ref_item=201 Video posjet Paestuma]		* [http://www.webvisionitaly.com/category.php?id=10&ref_genre=&ref_item=201 Video posjet Paestuma]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-14T01:31:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{| class="infobox bordered" cellpadding="4" style="font-size: 100%; width: 20em;"
|- align="center" style="font-size: medium; color:white; background-color:#0000FF; padding:2px;" |
| colspan="5" | '''Paestum'''
|-
| align="center" colspan="2" style="background-color: white;" |
[[Datoteka:Paestum BW 2013-05-17 14-18-19.jpg|300px|Pogled na Atenin hram]]
|-
| align="center" colspan="2" style="background-color: white;" |

|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Država]]: || [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|]] [[Italija]]
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Talijanske regije|Regija]]: || [[Datoteka:Flag of Campania.svg|20px|]] [[Campania]]
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Talijanske pokrajine|Pokrajina]]: || [[Pokrajina Salerno|Salerno]]
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Općina]]: || [[Slika:Prignano Cilento Scudo.jpg|20px]] [[Cilento]]
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Stanovništvo]]: || 981
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Zemljopisne koordinate|Koordinate]]: || {{coord|40|25|12|N|15|00|20|E|region:SM_type:city}}
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Vremenska zona]]: || [[Srednjoeuropsko vrijeme|CET]], [[UTC]]+1
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Nadmorska visina]]: || 6 metara
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Poštanski broj]]: || 84047
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| [[Pozivni broj]]: || (+39) 0828
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| Stanovnici: || pestani / poseidonati / posidonici
|- align="left" style="vertical-align: left;"
|| Službena stranica || [http://www.museopaestum.beniculturali.it/ www.museopaestum.beniculturali.it]
|}
'''Paestum''' je [[latinski|latinsko]] ime [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimskog]] grada u [[Italija|talijanskoj]] regiji [[Campania]], te je kao spomenik povijesti i kulture zaštićen i dio je [[UNESCO]]-ve svjetske baštine [[Nacionalni park Cilento i Vallo di Diano|Nacionalnog parka Cilento]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/842 ]</ref>.

==Položaj==
[[Datoteka:Paestum old station.jpg|mini|lijevo|250px|Stara željeznička postaja.]]
Paestum se nalazi sjeverno od grada [[Cilento]] (oko 85 km od obale [[Tirensko more|Tirenskog mora]] i grada [[Napulj]]a) u pokrajini [[Salerno]], i pripada općini [[Capaccio]], službenog naziva Capaccio-Paestum. Paestum se nalazi na putu koji povezuje gradove [[Agropoli]] i [[Battipaglia]], a njegovo stanovništvo se većinom nalazi u četvrtima oko drevnog grada: Santa Venere (na jugu, u blizini [[Licinella]]), Andreoli (sjeverno) i Torre di Paestum (zapadno uz more). Grad također ima i željezničku postaju na [[Kalabrija|Kalabrijskoj]] željezničkoj pruzi Napulj-Salerno.
[[Datoteka:PaestumItalien.jpg|mini|lijevo|200px|Rekonstrukcija negdašnjeg antičkog izgleda Paestuma.]]

==Povijest==

[[Datoteka:Sommer, Giorgio (1834-1914) - n. 2066 - Pesto - Tempio di Nettuno.jpg|mini|200px|Izgled hramova u 19. stoljeću.]]
Paestum su osnovali koncem [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>Najstarija grčka lončarija potječe iz oko 600. pr Kr., prema Grecovoj knjizi "Qualche riflessioni ancora sulle origini di Poseidionia ''DialArch'' '''1''' (1979.) str. 53.-54.</ref>kolonizatori iz [[Grčka|grčkog]] grada [[Sibaris]]a, i izvorno se zvao '''Poseidonia.''' Osim nekoliko arheoloških ostataka, malo se zna o prvim stoljećima paestuma. Poznato je da se grad širio izgradnjom ulica, hramova i drugih objekata. Kovanje novca, arhitektura i modelirane votivne figure iz 6. i 5. stoljeća pr. Kr. navode na zaključak da se održavala bliska veza s gradom [[Metaponto]]m. Grad je prvi put spomenut u analima kada su, prema [[Strabo]]u, grad osvojili [[Lukanci]]. Iz arheoloških nalaza može se zaključiti kako su ove dvije kulture, Grčka i Oskanska, naučile surađivati i prosprerirati zajedno. Stanovnici grčko-talijanskog Poseidonia su stali na stranu [[Pir iz Epira|Pira]] u njegovom ratu protiv [[Rimska Republika|Rimske Republike]], te je nakon njihovog poraza 273. pr. Kr., grad pripao Rimljanima koji su ga prozvali Paestum.

[[Datoteka:Map_of_Paestum_1732.JPG|mini|lijevo|200px|Karta Paestuma iz 1732. god. ([[Costantino Gatta]])]]
Tijekom [[Hanibal]]ove invazije grad je ostao vjeran Rimu zbog čega je dobio mnoge benificije poput slobode kovanja vlastitog novca. Grad je nastavio napredovati za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], no između 4. i 7. stoljeća osjetno je propao. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je napušten, vjerojatno zbog promjena u odvodnim kanalima što je cijelo područje pretvorilo u [[malarija|malarijom]] zagađenu močvaru. Njegove veličanstvene ruševine su zapazili tek u 18. stoljeću nakon otkrića drugih rimskih gradova ([[Pompeji]] i [[Herkulanej]]). Područje je potom isušeno i započela su arheološka iskapanja.

Dana [[9. rujna]], [[1943.]] godine, Paestum je bio mjesto iskrcavanja 36. pješačke divizije [[Kopnena vojska SAD-a|Nacionale garde vojske SAD-a]] tijekom [[Saveznici|savezničke]] [[Operacija Lavina|invazije na Italiju]]. [[Njemačka|Njemačke]] su odolijevale invaziji i uslijedile su snažne borbe u okolici grada koje su trajale devet dana nakon čega su se Nijemci povukli prema sjeveru.

Moderni grad Paestum, koji se nalazi sjeverno uz arheološku lokaciju je popularno ljetno odmaralište s dugim pješčanim plažama.

==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Nacionalni park Cilento i Vallo di Diano]] s arheološkim lokacijama Paestum i [[Velia]], i [[Samostan u Paduli|samostanom u Paduli]]
|slika = Paestum BW 2013-05-17 13-58-28.jpg
|godina = [[1998.]] (22. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/842
|država = {{ZD+X/I|ITA}}
 
{{Lokacijska karta|Italija|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Paestum|position=left
|lat_deg=40|lat_min=25|lat_sec=12|lat_dir=N
|lon_deg=15|lon_min=00|lon_sec=20|lon_dir=E
}}Lokacija Paestuma u Italiji
}}
Grad se prostire na oko 120 hektara, od čega je istraženo oko 25 ha, dok je ostalih 95 ha privatno vlasništvo. Grad je okružen s 4,750 metara dugim gradskim zidinama (visine do 15 metara i oko 5-7 metara debljine) koje još uvijek stoje. Uz zidine se nalaze 24 kvadratična i okrugla tornja, od negdašnjih 28. Četiri tornja su srušena u 18. stoljeću kada se gradila cesta koja je arheološku lokaciju prepolovila na pola. Glavne znamenitosti grada su tri [[Dorski red|dorska]] grčka hrama iz prve polovice 6. stoljeća posvećeni grčkim božicama [[Hera|Heri]] i [[Atena|Ateni]]<ref>Oni su u 18. stoljeću krivo protumačeni kao kršćanske [[bazilika|bazilike]] ili hramovi rimskih božanstava [[Neptun]]a i [[Ceres]].</ref>

===Herin (Venerin) hram===
[[Datoteka:Paestum BW 2013-05-17 15-08-53.jpg|mini|lijevo|Herin hram]]
'''Herin hram u Paestumu''' je izgrađen oko 550. pr. Kr. i najstariji je grčki hram u Paestumu. Nakon što su ga arheolozi u 18. stoljeću greškom prozvali rimskom bazilikom, pronađeni su natpisi koji su otkrili da je u njemu štovana božica [[Hera]]. Kasnije je otkopan i još stariji Herin [[oltar]] (''temenos'') ispred hrama, što je bio običaj grčkog štovanja; tako su vjernici mogli prinijeti žrtvu svojoj božici a da ne ulaze u svetu [[Naos|celu]].

Iza sjevernog zida hrama, na lokaciji ''Santa Venera'', pronađene su malene votivne figure od [[terakota|terakote]] u obliku uspravnih ženskih figura (prva polovica 6. st. pr. Kr.) obučenih u ''polos'', svečani veo anadolijskih i sirijskih božica. Slične takve neobične figure, neuobičajene za Sredozemlje, su pronađene u drugim svetištima u Paestumu tijekom iskapanja 1980ih godina<ref>Rebecca Miller Ammerman, "Gole božice: Skupina arhajskih figura iz Paestuma", ''Američki arheološki magazin br. 95.'' , travanj 1991., str. 203.-230.</ref>Prikaz golig ženskih figura je bio stran Grcima prije [[Praksitel]]ove slavne [[Knidska Afrodita|Knidske Afrodite]] iz 4. stoljeća, što navodi da su ove figure imale veze s feničanskom božicom [[Astarte]] i Ciparskom Afroditom<ref>Prema riječima Rebecce Miller Ammerman: "Na mjestima gdje su Grci i Feničani dolazili u dodir događa se poistovjećivanje dvaju sličnih božanstava."</ref>. Za vrijeme rimske vladavine, u hramu se štovala božica [[Venera (mitologija)|Venera]].

===Herin (Posejdonov) hram===

Obližnji, drugi '''Herin hram''', koji je izgrađen oko 450. pr. Kr., je također pogrešno smatran za rimski [[Posejdon]]ov hram (što se zadržalo u nekoj literaturi). Na njegovoj istočnoj strani vidljivi su ostaci dva oltara, jednog većeg i jednog manjeg. Manji su dodali Rimljani kada su veći morali presjeći kako bi izgradili cestu za rimski [[forum]]. Također je moguće da je hram izvorno bio posvećen božanskim supružnicima, dakle i Heri i [[Zeus]]u; na što navode neki darovi pronađeni kod većeg oltara.

===Hram Atene (Ceres)===

Na najvišem mjestu u gradu, pomalo udaljen od drugih hramova, nalazi se '''Atenin hram''' iz oko 500. pr. Kr. Za njega su također pogrešno mislili kako je hram rimske božice Ceres. Njegova arhitektura pripada prijelaznom razdoblju iz dorskog u jonski stil. Tri srednjovjekovne kršćanske grobnice u njenom podu su dokaz da se hram jedno vrijeme koristio kao kršćanska [[crkva]].

Sva tri grčka hrama su posljednjih godina obnavljana i popravljana. Posjetiteljima je dozvoljeno da priđu blizu, ali ne i da uđu u hram.

===Rimski spomenici===

==Bilješke==
{{izvori}}

==Izvori==
*A.C. Carpiceci and L. Pennino, ''Paestum and Velia'', Matonti, Salerno, 1995
* R. Ross Holloway. ''[http://www.ajaonline.org/pdfs/110.3/AJA1103_Holloway.pdf The Tomb of the Diver]'', in ''[[American Journal of Archaeology]]'', Vol. 110, n. 3, July 2006 (pp. 365–388)

== Poveznice==
*[[Umjetnost stare Grčke]]
*[[Grčki hram]]

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Paestum}}
* [http://www.webvisionitaly.com/category.php?id=10&ref_genre=&ref_item=201 Video posjet Paestuma]

{{Svjetska baština u Italiji}}

[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Italiji]]
[[Kategorija:Rimski gradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]

Paestum - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica