Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:20:49Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:20
Redak 125:		Redak 125:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commons\|Padova}}~~
	*http://www.padovanet.it/ Padova		*http://www.padovanet.it/ Padova
	*http://www.sitiunesco.it/index.phtml?id=657 Botanički vrt na [[UNESCO]]vim stranicama		*http://www.sitiunesco.it/index.phtml?id=657 Botanički vrt na [[UNESCO]]vim stranicama

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T03:01:30Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 03:01
Redak 44:		Redak 44:
	==Znamenitosti==		==Znamenitosti==
	[[Slika:Sant'Antonio (Padua) - Facade.jpg\|mini\|lijevo\|300px\|<center>[[Bazilika svetog Antuna u Padovi]]]]		[[Slika:Sant'Antonio (Padua) - Facade.jpg\|mini\|lijevo\|300px\|<center>[[Bazilika svetog Antuna u Padovi]]]]
	{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Botanički vrt (''Orto Botanico'') u Padovi		\|ime mjesta = Botanički vrt (''Orto Botanico'') u Padovi
	\|slika = OrtoBotPadova Incrocio viali.jpg		\|slika = OrtoBotPadova Incrocio viali.jpg

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

2025-04-06T14:18:20Z

Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 14:18
Redak 1:		Redak 1:
	{{~~Talijanska~~ općina		{{Infookvir talijanska općina
	\|ime = Padova <br/>Pàdoa		\|ime = Padova <br/>Pàdoa
	\|izvorno ime=		\|izvorno ime=

WikiSysop: bnz

2022-04-10T23:01:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2022. u 23:01
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Padova'''-->~~{{Talijanska općina		{{Talijanska općina
	\|ime = Padova <br/>Pàdoa		\|ime = Padova <br/>Pàdoa
	\|izvorno ime=		\|izvorno ime=

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T03:55:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Talijanska općina
|ime = Padova Pàdoa
|izvorno ime=
|regija= Veneto
|pokrajina = Padova
|slika grba = Map of comune of Padua (province of Padua, region Veneto, Italy).svg
|karta =Padova mappa.png
|kratica regije= VEN
|kratica pokrajine = PD
|širina-stupnjevi = 45
|širina-minute= 24
|širina-sekunde= 23
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi = 11
|dužina-minute= 52
|dužina-sekunde= 40
|dužina-oznaka= E
|mappaX = 131
|mappaY = 59
|visina = 12
|površina = 92,85
|stanovništvo = 213.623
|godina popisa = 31. srpnja 2012.
|gustoća stanovništva = 2.300,73
|poštanski broj = 35121-35143
|pozivni broj = 049
|istat = 028060
|zaštitnik = [[Sveti Proskodije]], [[Sveta Justina Padovanska]], [[Sveti Antun Padovanski]], [[Sveti Danijel Padovanski]]
|stranica= [http://www.comune.padova.it Padova]
}}
'''Padova''' ([[venecijanski]] '''Pàdoa''', [[latinski]]: '''Patavium''' ) je grad i istoimena općina u regiji [[Veneto]], na sjeveru [[Italija|Italije]]. Glavni grad pokrajine Padova, te gospodarsko i komunikacijsko središte područja. Grad s [[Venecija|Venecijom]] čini metropolsko područje Padova-Venecija koje ima oko 1.600.000 stanovnika.
Padova se nalazi na rijeci [[Bacchiglione]], 40 km zapadno od Venecije i 29 km jugoistočno od [[Vicenza|Vicenze]]. Rijeka Brenta, koja je nekoć tekla kroz grad, još uvijek dodiruje sjeverne četvrti. Njegova glavna privredna grana je poljoprivreda na prostranim poljima ''Pianura Veneta''. U gradu se nalazi renomirano, gotovo 800 godina staro, [[Sveučilište]] (''Universita 'di Padova''), između ostalog poznato po tome što je na njemu predavao i [[Galileo Galilei]].
[[Datoteka:Padua - Prato della Valle.jpg|mini|lijevo|250px|<center>''Prato della Valle'']]

==Povijest==
[[Datoteka:Padova antica.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Pogled iz zraka na padovu s istaknutim rimskim cestama (bijelo), tijekom rijeke (plavo), te rimskim (žuto) i srednjovjekovnim zidinama (crveno)]]
Padovu su osnovali [[Veneti]], talijansko pleme, od kojih su je preoteli [[Gali]]. Kasnije su je osvojili [[Rimljani]], u 2. st. pr. Kr., i prozvali ga ''Patavium''.
Početkom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] strateški položaj donio je Padovi nekoliko burnih stoljeća vladavine barbarskih plemena ([[Goti]], [[Vizigoti]], [[Langobardi]], [[Ugri]]). Poslije toga grad pada pod utjecaj bavarskih vladara, a zapravo stiče neovisnost. Uskoro grad postoje jedna od sjevernotalijanskih gradova-državica. U ovo vrijeme Padova se brzo razvija, a gradom vladaju velikaške obitelji [[Este]] i [[De Romano]]. Međutim, sukobi oko vladanja gradom dovode do pada Padove pod vlast [[Mletačka republika|Mletačke republike]] na početku 15. st., čija ostaje do kraja 18. st.

Kada je [[Napoleon]] 1797. god. ukinuo Mletačku republiku, mirom u Campoformiju, započinje vrijeme naglih povijesnih promjena. Tijekom Napoleonovih ratova Padova je bila dijelom njegove [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], da bi potom bila dijelom Lombardo-Venecije, vazalne države [[Habsburzi|Habsburške monarhije]]. Godine 1866., Padova i okolica su pridruženi novoosnovanoj Kraljevini Italiji. Ovako burno 19. st. dovelo je do propadanja grada i smanjenja broja stanovnika.

Tijekom 20. st. Padova je pretrpjela značajna razaranja u svjetskim ratovima. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sjeverno od grada vodile su se teške borbe. Po povratku u domovinu, prvi čehoslovački predsjednik [[Tomáš Garrigue Masaryk]] također je posjetio Padovu, gdje je upoznao kralja Viktora Emanuela III. i 16. u prosincu 1918 je izveo paradu [[Čehoslovačke legije]] u Italiji.<ref> (cs) PRECLÍK, Vratislav. Masaryk a legie (TGM and legions), váz. kniha, 219 p., first issue vydalo nakladatelství Paris Karviná, Žižkova 2379 (734 01 Karviná-Mizerov, Czech Republic) ve spolupráci s Masarykovým demokratickým hnutím (In association with the Masaryk democratic movement in Prague), 2019, ISBN 978-80-87173-47-3, pages 167-9, 186 - 7</ref> U [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]] grad je bio teško oštećen u savezničkom bombardiranju. Međutim, druga polovica stoljeća je obilježena brzim privrednim rastom i naglom urbanizacijom grada. Novi uzlet grad doživljava od 1950ih godina s razvojem industrije na širem gradskom području, tako da grad postaje jedan od najrazvijenijih gradova u Italiji.

==Znamenitosti==
[[Slika:Sant'Antonio (Padua) - Facade.jpg|mini|lijevo|300px|<center>[[Bazilika svetog Antuna u Padovi]]]]
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Botanički vrt (''Orto Botanico'') u Padovi
|slika = OrtoBotPadova Incrocio viali.jpg
|godina = [[1997.]] (21. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii,
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/824
|država = {{ZD+X/I|ITA}}
}}
[[Datoteka:Scrovegni.JPG|mini|250px|<center>[[Kapela Arena]] iznutra]]
Grad je slikovito mjesto s gustom mrežom ulica koje se arkadama otvaraju u velike gradske trgove, i s mnogim mostovima preko različitih ogranaka rijeke Bacchiglione, koja je nekada okruživala drevne gradske zidine poput jarka. Prato della Valle je 90,000 m2 veliki eliptični trg u čijem središtu je vrt sa 78 skulptura slavnih građana Padove, okružen jarkom (Andrea Memmo).

U Padovi se nalazi i prekrasna [[Bazilika svetog Antuna u Padovi|Bazilika svetog Ante]] (''Il Santo''), u kojoj se nalaze njegove relikvije te njegov grob. Od relikvija je u cijelosti sačuvan samo jezik, no može se vidjeti i njegova čeljust, itd. Sačuvan je i njegov plašt, ali ne u potpunosti. [[Bazilika]] (1230.-14. st.) je [[Brod (arhitektura)|trobrodna]] (navodno arhitekt [[Nicola Pisano]]) sa sedam kupola od kojih su dvije piramidalne, i predivnim [[deambulatorij]]em (Sansovino i Falconetto). Unatoč općem mišljenju [[Sveti Antun Padovanski|sv. Ante Padovanski]] nije zaštitnik Padove nego [[Portugal]]a gdje je i rođen. U Padovu je došao pred kraj života gdje je umro i gdje mu je sagrađena bazilika.

Ispred bazilike se nalazi fantastična konjanička skulptura mletačkog generala Gattamelatte koju je izveo [[Donatello]] 1453. god., prva brončana konjanička skulptura nakon antike.

[[Kapela Arena]] (''Cappella degli Scrovegni'') je oslikana freskama [[Giotto|Giotta]] koje prikazuju [[Isus]]ov život i važno su remek-djelo talijanskog [[Gotičko slikarstvo|gotičkog slikarstva]] trecentta.

''Palazzo della Ragione'' je srednjovjekovna gradska vijećnica čija velika dvorana na katu ima najveći krov bez stupova u Europi (81,5 x 27 m). Zidovi velike dvorane su iznutra oslikani alegorijskim freskama (Nicolo' Miretto i Stefano da Ferrara) iz 15. st.Započeta je 1172. a dovršena 1219. god. s fasadom na tri kata potpuno ispunjena [[arkada]]ma, s drevnom tržnicom u prizemlju i terasom na trećem katu.

Na trgu ''Piazza dei Signori'' nalazi se više znamenitih građevina: loža ''Gran Guardia'', Kapetanska palača mletačkih upravitelja (''Palazzo del Capitanio''), [[Michelangelo]]va renesansna [[katedrala]] i romanička [[krstionica]].

Sveučilište u Padovi je osnovano 1222. god. i na njemu je 1678. god. diplomirala prva žena u Europi, Elena Lucrezia Cornaro Piscopia. Sveučilišni botanički vrt (''Orto Botanico di Padova'') iz 1545. god. je najstariji u Europi, a od 1997. god. upisan je na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Osnovan je kao vrt biljaka potrebnih medicinskom fakultetu i još uvijek posjeduje važnu kolekciju rijetkih biljaka.

<gallery>
Slika:OrtoBotPadova acquatiche.jpg|<center>Botanički vrt u Padovi
Abbazia di Santa Giustina2.jpg|<center>''Prato della Valle'' i Bazilika sv. Justine (''Abbazia di Santa Giustina'')
Slika:Gattamelata.jpg|<center>[[Donatello]]v spomenik Gattamelati, [[kondotjer]]u Padove
|<center>Sat-kula na trgu ''Piazza degli Signori''
Exterior of Palazzo della Ragione (Padua).jpg|''Palazzo della Ragione''
Padova-SantuarioSanLeopoldoMandic.jpg|thumb|250px|Svetište Sv. Leopolda Mandića u Padovi
</gallery>

==Promet==

Padova je prometno povezana s tri [[autoput]]a (A4 [[Brescia]]-Padova, A4 Padova-[[Venecija]] i A13 [[Bologna]]-Padova), a njen željeznički kolodvor je jedan od najvećih u Italiji s preko 450 vlakova dnevno. brzi vlakovi voze svaki dan za [[Milano]], [[Rim]], Bolognu, [[Firenca|Firencu]] i Veneciju. Zrakoplovna luka ''Aeroporto civile di Padova "Gino Allegri"'' je zatvorena, a najbliža luka za zrakoplove, ali i brodove, je u Veneciji.

== Šport ==

U Padovi djeluje više sportskih klubova kao što je nogometni Calcio Padova koji nakon 16 godina igranja u talijanskoj [[Serie A|seriji A]] (1929.-1962., i 1995.-1996.) danas igra u [[Serie B]]. Klub Petrarca Padova, član [[Rugby Union]] lige, osvojio je 11 državnih prvenstava (1970.-87.). Tu su i odbojkaški klub Pallavolo Padova, ali i košarkaški, veslački, biciklistički, konjički i plivački klubovi.

==Slavni stanovnici==
{|
| width="18%" valign="top" |
* [[Livije]]
* [[Sveti Antun Padovanski]]
* [[Giotto]]
* [[Fra Filippo Lippi]]
* [[Donatello]]
* [[Andrea Mantegna]]
* [[Andrea Palladio]]
* [[Galileo Galilei]]
* [[Nikola Kopernik]]
| width="18%" valign="top" |
* [[Torquato Tasso]]
* [[Joseph Justus Scaliger]]
* [[Giovani Battista Belzoni]]
* [[Antonio Canova]]
* [[Viktor Emanuel III.]]
* [[Francesco Toldo]]
* [[Alessandro Del Piero]]
* [[Ricardo Patrese]]
* [[Alex Zanadri]]
|}
== Gradovi prijatelji ==
{|
| width="18%" valign="top" |
* [[Datoteka:Flag of France.svg|30px]] [[Nancy]], [[Francuska]] (1964.)
* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px]] [[Freiburg]], [[Njemačka]], (1967.)
* [[Datoteka:Flag of the United States.svg|30px]] [[Boston]], [[SAD]] (1983.)
* [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|30px]] [[Handan]], [[Kina]] (1988.)
* [[Datoteka:Flag of Romania.svg|30px]] [[Iaşi]], [[Rumunjska]] (1995.)
| width="18%" valign="top" |
* [[Datoteka:Flag of Mozambique.svg|30px]] [[Beira]], [[Mozambik]] (1995.)
* [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|30px]] [[Coimbra]], [[Portugal]] (1998.)
* [[Datoteka:Flag of Italy.svg|30px]] [[Cagliari]], [[Italija]] (2002.)
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]] [[Zadar]], [[Hrvatska]] (2003.)
|}

== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Padova}}
*http://www.padovanet.it/ Padova
*http://www.sitiunesco.it/index.phtml?id=657 Botanički vrt na [[UNESCO]]vim stranicama

{{Svjetska baština u Italiji}}
{{Mrva-grad-italija}}

[[Kategorija:Gradovi u Venetu]]

Padova - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Talijanska općina' u '{{Infookvir talijanska općina'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica