WikiSysop: bnz

2022-04-10T22:51:32Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2022. u 22:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pad Bastille'''-->~~[[Datoteka:Bastille - Project Gutenberg eText 16962.jpg\|mini\|250px\|Plan Bastille]]		[[Datoteka:Bastille - Project Gutenberg eText 16962.jpg\|mini\|250px\|Plan Bastille]]
	Taj događaj [[Francuzi]] obilježavaju kao [[Francuski državni praznik\|državni praznik]] sjećajući se [[14. srpnja]] [[1789.]] kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u [[Pariz\|pariškom]] predgrađu Saint Antoine. Poremećena ravnoteža između gospodarskih prilika i političkih ustanova bila je osnovni uzrok velikog narodnog nezadovoljstva u [[Francuska\|Francuskoj]] potkraj [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] za vladavine kralja [[Luj XVI., kralj Francuske\|Louisa XVI.]] Želja režima da napuni državnu blagajnu novčanim oporezivanjem svih posjeda naišla je na otpor parlamenta i plemstva. Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz [[Pariz]]a, no tada se otpor protudvora proširio na cijelu zemlju. Pokoleban i prestrašen takvim odgovorom, kralj je vratio parlament u [[Pariz]]. Tim gnjevom plemstva stvoren je početni udarac za rušenje kraljevske vlasti. Ustanci su nicali na sve strane. Događaju se i sukobi između plemstva i građana jer narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napada transporte žita i vlastelinske spremnice hrane. Novi val nezadovoljstva počinje [[5. svibnja]] [[1789.]] kada kralj otvara zasjedanje [[Generalni staleži\|Generalnih staleža]] u [[Dvorac Versailles\|Versaillesu]]. Poslanici zahtijevaju donošenje novog ustava i [[17. lipnja]] proglašavaju [[Narodna skupština\|Narodnu skupštinu]], što kralj pod pritiskom odobrava, ali istodobno potajno poziva vojna pojačanja. Kao odgovor na to pariška općina organizira nacionalnu gardu i 14. srpnja [[1789.]] narod provaljuje u oružarnu Doma invalida, naoružava se puškama i topovima, te kreće na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti. Bastille, glomazna četverokatna građevina s osam kula povezanih debelim zidovima služila je od [[14. stoljeće\|14. stoljeća]] kao zatvor. Za [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu\|kardinala Richelieua]] postala je omrznuta državna tamnica u kojoj su se žrtve bez optužbe i suđenja zatvarale, mučile i ubijale. Tako su tijekom puna dva stoljeća stradali protivnici [[apsolutizam\|apsolutističke]] vladavine i dvora. Zbog toga je dan pada Bastille – 14. srpnja proglašen najvećim francuskim narodnim blagdanom. Na mjestu nekadašnje tamnice iznikla je u naše vrijeme velebna operna palača istoga imena.		Taj događaj [[Francuzi]] obilježavaju kao [[Francuski državni praznik\|državni praznik]] sjećajući se [[14. srpnja]] [[1789.]] kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u [[Pariz\|pariškom]] predgrađu Saint Antoine. Poremećena ravnoteža između gospodarskih prilika i političkih ustanova bila je osnovni uzrok velikog narodnog nezadovoljstva u [[Francuska\|Francuskoj]] potkraj [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] za vladavine kralja [[Luj XVI., kralj Francuske\|Louisa XVI.]] Želja režima da napuni državnu blagajnu novčanim oporezivanjem svih posjeda naišla je na otpor parlamenta i plemstva. Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz [[Pariz]]a, no tada se otpor protudvora proširio na cijelu zemlju. Pokoleban i prestrašen takvim odgovorom, kralj je vratio parlament u [[Pariz]]. Tim gnjevom plemstva stvoren je početni udarac za rušenje kraljevske vlasti. Ustanci su nicali na sve strane. Događaju se i sukobi između plemstva i građana jer narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napada transporte žita i vlastelinske spremnice hrane. Novi val nezadovoljstva počinje [[5. svibnja]] [[1789.]] kada kralj otvara zasjedanje [[Generalni staleži\|Generalnih staleža]] u [[Dvorac Versailles\|Versaillesu]]. Poslanici zahtijevaju donošenje novog ustava i [[17. lipnja]] proglašavaju [[Narodna skupština\|Narodnu skupštinu]], što kralj pod pritiskom odobrava, ali istodobno potajno poziva vojna pojačanja. Kao odgovor na to pariška općina organizira nacionalnu gardu i 14. srpnja [[1789.]] narod provaljuje u oružarnu Doma invalida, naoružava se puškama i topovima, te kreće na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti. Bastille, glomazna četverokatna građevina s osam kula povezanih debelim zidovima služila je od [[14. stoljeće\|14. stoljeća]] kao zatvor. Za [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu\|kardinala Richelieua]] postala je omrznuta državna tamnica u kojoj su se žrtve bez optužbe i suđenja zatvarale, mučile i ubijale. Tako su tijekom puna dva stoljeća stradali protivnici [[apsolutizam\|apsolutističke]] vladavine i dvora. Zbog toga je dan pada Bastille – 14. srpnja proglašen najvećim francuskim narodnim blagdanom. Na mjestu nekadašnje tamnice iznikla je u naše vrijeme velebna operna palača istoga imena.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:39:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Bastille - Project Gutenberg eText 16962.jpg|mini|250px|Plan Bastille]]
Taj događaj [[Francuzi]] obilježavaju kao [[Francuski državni praznik|državni praznik]] sjećajući se [[14. srpnja]] [[1789.]] kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u [[Pariz|pariškom]] predgrađu Saint Antoine. Poremećena ravnoteža između gospodarskih prilika i političkih ustanova bila je osnovni uzrok velikog narodnog nezadovoljstva u [[Francuska|Francuskoj]] potkraj [[18. stoljeće|18. stoljeća]] za vladavine kralja [[Luj XVI., kralj Francuske|Louisa XVI.]] Želja režima da napuni državnu blagajnu novčanim oporezivanjem svih posjeda naišla je na otpor parlamenta i plemstva. Louis XVI. prognao je nepokorni parlament iz [[Pariz]]a, no tada se otpor protudvora proširio na cijelu zemlju. Pokoleban i prestrašen takvim odgovorom, kralj je vratio parlament u [[Pariz]]. Tim gnjevom plemstva stvoren je početni udarac za rušenje kraljevske vlasti. Ustanci su nicali na sve strane. Događaju se i sukobi između plemstva i građana jer narod uslijed nestašice kruha i nezaposlenosti napada transporte žita i vlastelinske spremnice hrane. Novi val nezadovoljstva počinje [[5. svibnja]] [[1789.]] kada kralj otvara zasjedanje [[Generalni staleži|Generalnih staleža]] u [[Dvorac Versailles|Versaillesu]]. Poslanici zahtijevaju donošenje novog ustava i [[17. lipnja]] proglašavaju [[Narodna skupština|Narodnu skupštinu]], što kralj pod pritiskom odobrava, ali istodobno potajno poziva vojna pojačanja. Kao odgovor na to pariška općina organizira nacionalnu gardu i 14. srpnja [[1789.]] narod provaljuje u oružarnu Doma invalida, naoružava se puškama i topovima, te kreće na zloglasnu tamnicu Bastillu, simbol kraljevske samovlasti. Bastille, glomazna četverokatna građevina s osam kula povezanih debelim zidovima služila je od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] kao zatvor. Za [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu|kardinala Richelieua]] postala je omrznuta državna tamnica u kojoj su se žrtve bez optužbe i suđenja zatvarale, mučile i ubijale. Tako su tijekom puna dva stoljeća stradali protivnici [[apsolutizam|apsolutističke]] vladavine i dvora. Zbog toga je dan pada Bastille – 14. srpnja proglašen najvećim francuskim narodnim blagdanom. Na mjestu nekadašnje tamnice iznikla je u naše vrijeme velebna operna palača istoga imena.

Padom Bastille istovremeno započinje [[Francuska revolucija]].

[[Kategorija:Francuska revolucija]]

[[bg:Бастилия]]
[[da:Bastillen]]
[[de:Sturm auf die Bastille]]
[[fr:Bastille (Paris)]]
[[he:כיבוש הבסטיליה]]
[[ja:バスティーユ牢獄]]
[[ka:ბასტილიის აღება]]
[[nl:Bastille Saint-Antoine]]
[[no:Bastillen]]
[[pl:Bastylia]]
[[pt:Bastilha]]
[[sv:Bastiljen]]
[[zh:巴士底狱]]

Pad Bastille - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica