WikiSysop: bnz

2022-03-23T17:36:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 17:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Otvoreno društvo'''-->'''~~Otvoreno društvo''' je pojam nastao u socijalno-psihološkoj teoriji razvojem ideje [[građanska demokracija\|građanske demokracije]]. To podrazumijeva racionalno uređenje društvenih odnosa, razvoj [[institucija]] i produktivno angažiranje [[ljudi]], uz odgovarajuće tolerantne odnose na bazi poštovanja [[osobnost]]i i njihovih vrijednosti. Otvoreno društvo predstavlja ideal [[liberal]]no-demokratskog društva u kome je [[vlast]] odgovorna i tolerantna, a politički mehanizmi transparentni i fleksibilni. [[Država]] ne skriva informacije od građana i promiče [[ljudska prava]] i [[sloboda\|slobode]], kao temelje otvorenog društva. Podrazumijeva se aktivna participacija građana kroz puno ostvarenje [[građansko društvo\|građanskog društva]] i nevladinog sektora. Država u otvorenom društvu nema nikakve tajne, te promiče ne-autoritarno društvo.		Otvoreno društvo''' je pojam nastao u socijalno-psihološkoj teoriji razvojem ideje [[građanska demokracija\|građanske demokracije]]. To podrazumijeva racionalno uređenje društvenih odnosa, razvoj [[institucija]] i produktivno angažiranje [[ljudi]], uz odgovarajuće tolerantne odnose na bazi poštovanja [[osobnost]]i i njihovih vrijednosti. Otvoreno društvo predstavlja ideal [[liberal]]no-demokratskog društva u kome je [[vlast]] odgovorna i tolerantna, a politički mehanizmi transparentni i fleksibilni. [[Država]] ne skriva informacije od građana i promiče [[ljudska prava]] i [[sloboda\|slobode]], kao temelje otvorenog društva. Podrazumijeva se aktivna participacija građana kroz puno ostvarenje [[građansko društvo\|građanskog društva]] i nevladinog sektora. Država u otvorenom društvu nema nikakve tajne, te promiče ne-autoritarno društvo.

	Otvoreno društvo bila je zamisao [[Francuzi\|francuskog]] [[filozof]]a [[Henri Bergson\|Henrija Bergsona]] iz [[1932.]] te [[Austrijanci\|austrijsko]]-[[Britanci\|britanskog]] filozofa [[Karl Popper\|Karla Poppera]]. U svojoj knjizi "[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]" [[1945.]], Karl Popper definira "otvoreno društvo" kao ono koje osigurava, da se politički lideri mogu smijeniti bez krvoprolića, za razliku od "zatvorenog društva", gdje se vlast mijenja krvavim [[revolucija]]ma ili [[državni udar\|državnim udarom]]. On nadalje opisuje otvoreno društvo kao ono, u kojem su pojedinci suočeni s osobnim odlukama za razliku od [[kolektivizam\|kolektivističkih]] društava, gdje se donose kolektivne odluke.<ref>Popper, K., "The Open Society and Its Enemies, Volume One," Routledge (1945., reprint 2006.), chapter 10 part I</ref>		Otvoreno društvo bila je zamisao [[Francuzi\|francuskog]] [[filozof]]a [[Henri Bergson\|Henrija Bergsona]] iz [[1932.]] te [[Austrijanci\|austrijsko]]-[[Britanci\|britanskog]] filozofa [[Karl Popper\|Karla Poppera]]. U svojoj knjizi "[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]" [[1945.]], Karl Popper definira "otvoreno društvo" kao ono koje osigurava, da se politički lideri mogu smijeniti bez krvoprolića, za razliku od "zatvorenog društva", gdje se vlast mijenja krvavim [[revolucija]]ma ili [[državni udar\|državnim udarom]]. On nadalje opisuje otvoreno društvo kao ono, u kojem su pojedinci suočeni s osobnim odlukama za razliku od [[kolektivizam\|kolektivističkih]] društava, gdje se donose kolektivne odluke.<ref>Popper, K., "The Open Society and Its Enemies, Volume One," Routledge (1945., reprint 2006.), chapter 10 part I</ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-06T08:16:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Otvoreno društvo''' je pojam nastao u socijalno-psihološkoj teoriji razvojem ideje [[građanska demokracija|građanske demokracije]]. To podrazumijeva racionalno uređenje društvenih odnosa, razvoj [[institucija]] i produktivno angažiranje [[ljudi]], uz odgovarajuće tolerantne odnose na bazi poštovanja [[osobnost]]i i njihovih vrijednosti. Otvoreno društvo predstavlja ideal [[liberal]]no-demokratskog društva u kome je [[vlast]] odgovorna i tolerantna, a politički mehanizmi transparentni i fleksibilni. [[Država]] ne skriva informacije od građana i promiče [[ljudska prava]] i [[sloboda|slobode]], kao temelje otvorenog društva. Podrazumijeva se aktivna participacija građana kroz puno ostvarenje [[građansko društvo|građanskog društva]] i nevladinog sektora. Država u otvorenom društvu nema nikakve tajne, te promiče ne-autoritarno društvo.

Otvoreno društvo bila je zamisao [[Francuzi|francuskog]] [[filozof]]a [[Henri Bergson|Henrija Bergsona]] iz [[1932.]] te [[Austrijanci|austrijsko]]-[[Britanci|britanskog]] filozofa [[Karl Popper|Karla Poppera]]. U svojoj knjizi "[[Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji]]" [[1945.]], Karl Popper definira "otvoreno društvo" kao ono koje osigurava, da se politički lideri mogu smijeniti bez krvoprolića, za razliku od "zatvorenog društva", gdje se vlast mijenja krvavim [[revolucija]]ma ili [[državni udar|državnim udarom]]. On nadalje opisuje otvoreno društvo kao ono, u kojem su pojedinci suočeni s osobnim odlukama za razliku od [[kolektivizam|kolektivističkih]] društava, gdje se donose kolektivne odluke.<ref>Popper, K., "The Open Society and Its Enemies, Volume One," Routledge (1945., reprint 2006.), chapter 10 part I</ref>

Otvoreno društvo je povezano s [[kulturni pluralizam|kulturnim]] i [[Vjerski pluralizam|vjerskim pluralizmom]]. Ono je uvijek otvoreno za poboljšanje i promjene, jer prema otvorenom društvu [[znanje]] nikada nije završeno, već je uvijek u tijeku. S druge strane, [[kršćanstvo]] zagovara apsolutnu [[istina|istinu]], koja je poznata i nepromjenjiva, dok otvoreno društvo promiče [[sekularnost]] i [[new age]].

Prvo pravo otvoreno društvo uspostavile su [[Nizozemska|Ujedinjenje nizozemske pokrajine]] krajem 16. stoljeća, zbog proširenja [[tržište|tržišta]] za svoje [[obrt]]ničke [[proizvod]]e izvan granice svoje [[domovina|domovine]], jer im je domaće tržište bilo premalo. Za svoj kolonijalni projekt nisu imali dovoljno domaćih ljudi pa su svoju državu otvorili za [[kalvinisti|kalvin]]e, [[hugenoti|hugenote]] i [[Židov]]e, koji su nosili [[vještina|vještine]] i [[kapital]]. Otuda naziv otvoreno društvo.<ref>http://www.konsenzus.com/2012/12/02/ideologija-otvorenog-drustva-opijum-za-narode/ Preuzeto 22. travnja 2013.</ref> Koncept otvorenog društva počevši od kraja 17. stoljeća predvodi [[Velika Britanija]], a od 20. stoljeća [[SAD]]. Otvoreno društvo danas promiče: [[globalizacija|globalizaciju]], [[slobodno tržište]], [[liberalna demokracija|liberalnu demokraciju]], [[neoliberalni kapitalizam]], [[individualizam]], otvaranje granica, ukidanje [[carina|carinskih]] barijera i nesmetan protok [[ljudi]], [[radna snaga|radne snage]], [[kapital]]a, [[roba]], [[ideja]] i mišljenja preko granica država. Koncept otvorenog društva, pogoduje najbogatijim slojevima društva i najbogatijim svjetskim velesilama na uštrb slabijih i slabije razvijenih. Donosi slobodu, ali i nesigurnost radnih mjesta, povećanu [[nezaposlenost]], [[dužničko ropstvo]] i eksploataciju radnika te opasnost nestanka malih [[kultura]], [[tradicija]], [[jezik]]a i [[običaj]]a. [[George Soros]] je jedan od prvoboraca otvorenog društva kao osnivač i predsjednik Instituta pod nazivom "Otvoreno društvo", organizacije koja podupire aktivnosti u više od 50 zemalja širom [[svijet]]a,<ref>http://www.zivotopis.hr/biografija/george-soros/ Preuzeto 17. travnja 2013.</ref> većinom financiranjem nevladinih udruga, koje promiču vrijednosti otvorenog društva, a u koje se ubrajaju udruge za ljudska prava, udruge za zaštitu okoliša, [[prava životinja]], rodnu ravnopravnost, feminističke grupe, udruge za promicanje prava homoseksualaca, liberalne političke opcije i dr.

== Zatvoreno društvo ==
Zatvoreno društvo, tvrdi da postoje određena znanja i konačna istina te jedna verzija stvarnosti. Takvo društvo je zatvoreno za slobodu mišljenja, a u gospodarskom smislu zatvara granice i uvodi [[protekcionizam]]. Nasuprot tome, u otvorenom društvu svaki građanin treba sudjelovati u kritičkom mišljenju, što zahtijeva slobodu mišljenja i izražavanja, a kulturne i pravne institucije to mogu olakšati. [[Humanost]], jednakost i političke slobode teoretski su temeljna obilježja otvorenog društva, ali u praksi dolazi do anomalija.

== Zaklada "Otvoreno društvo" ==
Termin "Otvoreno društvo" je uvelike poznat povodom djelovanja [[Zaklada Otvoreno društvo|Zaklade Otvoreno društvo]] koju je 1984. godine osnovao [[George Soros]], radi promicanja ideja otvorenog društva iskazanih u djelima H. Bergsona i K. Poppera, koje su do tada bile slabo poznate.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/1997/02/the-capitalist-threat/376773/|title=The Capitalist Threat|author=George Soros|date=veljača 1997.|work=|language=engleski|publisher=The Atlantic|accessdate=7. kolovoza 2019.}}</ref>

Udruga danas zapošljava 1600 ljudi u 43 različite zemlje, uz budžet od oko milijardu dolara godišnje, isključivo od donacija Georga Sorosa.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.opensocietyfoundations.org/uploads/664f9d73-bbe3-4de1-a4c7-af205ab75477/open-society-foundations-2018-budget-overview-20181107.pdf|title=Open Society Foundations 2018 Budget, Overview|author=|date=2019|work=|language=engleski|publisher=Open Society Foundation|accessdate=7. kolovoza 2019.}}</ref> Od 1984. godine do danas, George Soros je na udrugu prenio vrijednost od 32 milijarde američkih dolara, od čega samo u jednom navratu 2017. godine 18 milijardi dolara.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.opensocietyfoundations.org/george-soros|title=George Soros, Founder / Chair|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=Open Society Foundations|accessdate=7. kolovoza 2019.}}</ref> Zaklada Otvoreno društvo je glavni financijer [[Srednjoeuropsko sveučilište|Srednjoeuropskog sveučilišta]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Sociologija]]
[[Kategorija:Međunarodni odnosi]]
[[Kategorija:Globalizacija]]

Otvoreno društvo - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica