Otto Bauer - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T05:45:22Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 05:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Otto Bauer'''-->[[~~File~~:Sennecke - Otto Bauer, 1919.jpg\|thumbnail\|Otto Bauer, 1919.]]		<!--'''Otto Bauer'''-->[[Datoteka:Sennecke - Otto Bauer, 1919.jpg\|thumbnail\|Otto Bauer, 1919.]]
	'''Otto Bauer''' ([[Beč]], [[5. rujna]] [[1881.]] – [[Pariz]], [[4. srpnja]] [[1938.]]) je bio [[Austrija\|austrijski]] [[socijaldemokracija\|socijaldemokrat]]. Smatra ga se za jednim od vodećih mislitelja lijeve orijentacije, [[austromarksizam\|austromarksističke]] orijentacije. Također je bio nadahnuće za pokret [[Nova ljevica\|Nove ljevice]] i [[eurokomunizam]], koji su pokušali naći "treći put" k [[demokratski socijalizam\|demokratskom socijalizmu]].		'''Otto Bauer''' ([[Beč]], [[5. rujna]] [[1881.]] – [[Pariz]], [[4. srpnja]] [[1938.]]) je bio [[Austrija\|austrijski]] [[socijaldemokracija\|socijaldemokrat]]. Smatra ga se za jednim od vodećih mislitelja lijeve orijentacije, [[austromarksizam\|austromarksističke]] orijentacije. Također je bio nadahnuće za pokret [[Nova ljevica\|Nove ljevice]] i [[eurokomunizam]], koji su pokušali naći "treći put" k [[demokratski socijalizam\|demokratskom socijalizmu]].

Redak 24:		Redak 24:

	== Djela ==		== Djela ==
	[[~~File~~:Bauer - Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie, 1924 - 5169610.tif\|thumb\|''Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie'', 1924.]]		[[Datoteka:Bauer - Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie, 1924 - 5169610.tif\|thumb\|''Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie'', 1924.]]
	* ''Die Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie'', Wien 1907.		* ''Die Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie'', Wien 1907.
	* ''Die Sozialisierungsaktion im ersten Jahre der Republik'', Wien 1919 .		* ''Die Sozialisierungsaktion im ersten Jahre der Republik'', Wien 1919 .

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T22:35:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 22:35
Redak 8:		Redak 8:
	Unatoč marksističkim socijalističkim stavovima, bio je [[Pangermanizam\|pangermanist]] i [[nacionalizam\|njemački nacionalist]]. Pregovarao je s [[Weimarska Republika\|Weimarskom vladom]] o mogućem pristupu Austrije u Njemačku ožujka 1919. za vrijeme [[Njemačka revolucija\|njemačke revolucije 1918.-1919.]]<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?res=F50F12FE355D147A93C4A91788D85F4D8185F9 AUSTRIA WILL JOIN GERMANY SPEEDILY - Teutonic Union Will Be Proclaimed as Soon as Details Are Completed. TROOPS CURB BERLIN STRIKE Noske Masses 28,000 Men inCapital--Sharp Clashes Elsewhere.], ''[[The New York Times]]'', March 6, 1919 ([[Portable Document Format\|PDF]])</ref>). Bio je razočaran kad je [[Versajski ugovor]] uklonio mogućnost ujedinjenje Austrije s Njemačkom. <ref>Bourne, J.M. ''Who's Who In World War One''. New York: Taylor and Francis e-library, 2002. p 17. (Accessed via Google Books 2/21/11.)</ref>		Unatoč marksističkim socijalističkim stavovima, bio je [[Pangermanizam\|pangermanist]] i [[nacionalizam\|njemački nacionalist]]. Pregovarao je s [[Weimarska Republika\|Weimarskom vladom]] o mogućem pristupu Austrije u Njemačku ožujka 1919. za vrijeme [[Njemačka revolucija\|njemačke revolucije 1918.-1919.]]<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?res=F50F12FE355D147A93C4A91788D85F4D8185F9 AUSTRIA WILL JOIN GERMANY SPEEDILY - Teutonic Union Will Be Proclaimed as Soon as Details Are Completed. TROOPS CURB BERLIN STRIKE Noske Masses 28,000 Men inCapital--Sharp Clashes Elsewhere.], ''[[The New York Times]]'', March 6, 1919 ([[Portable Document Format\|PDF]])</ref>). Bio je razočaran kad je [[Versajski ugovor]] uklonio mogućnost ujedinjenje Austrije s Njemačkom. <ref>Bourne, J.M. ''Who's Who In World War One''. New York: Taylor and Francis e-library, 2002. p 17. (Accessed via Google Books 2/21/11.)</ref>

	Kad je [[Engelbert Dollfuss]] uz pomoć dijelova [[Kršćanska socijalna stranka (Austrija)\|Kršćanske socijalne stranke]] i ''[[Heimwehr]]a'' uspostavio autoritarnu [[korporatizam\|korporatističku]] diktaturu 1933., aktivnosti austrijskih socijaldemokratska osjetno su se smanjile. Nakon sloma [[Austrijski građanski rat\|ustanka socijaldemokrata]] u veljači 1934., bio je prisiljen otići u izgnanstvo.<ref>{{~~cite book~~		Kad je [[Engelbert Dollfuss]] uz pomoć dijelova [[Kršćanska socijalna stranka (Austrija)\|Kršćanske socijalne stranke]] i ''[[Heimwehr]]a'' uspostavio autoritarnu [[korporatizam\|korporatističku]] diktaturu 1933., aktivnosti austrijskih socijaldemokratska osjetno su se smanjile. Nakon sloma [[Austrijski građanski rat\|ustanka socijaldemokrata]] u veljači 1934., bio je prisiljen otići u izgnanstvo.<ref>{{Citiranje knjige
	\|last = Brook-Shepherd		\|last = Brook-Shepherd
	\|first = Gordon		\|first = Gordon

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T20:15:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Sennecke - Otto Bauer, 1919.jpg|thumbnail|Otto Bauer, 1919.]]
'''Otto Bauer''' ([[Beč]], [[5. rujna]] [[1881.]] – [[Pariz]], [[4. srpnja]] [[1938.]]) je bio [[Austrija|austrijski]] [[socijaldemokracija|socijaldemokrat]]. Smatra ga se za jednim od vodećih mislitelja lijeve orijentacije, [[austromarksizam|austromarksističke]] orijentacije. Također je bio nadahnuće za pokret [[Nova ljevica|Nove ljevice]] i [[eurokomunizam]], koji su pokušali naći "treći put" k [[demokratski socijalizam|demokratskom socijalizmu]].

== Životopis ==
Rođen je u [[Beč]]u. Studirao je na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]]. Studij je završio 1906. godine. Prvu je knjigu objavio 1907. To je bila knjiga ''Die Sozialdemokratie und die Nationalitätenfrage'' u kojoj je razradio princip [[kulturna autonomija|nacionalne osobne autonomije]] (Prinzip der Kulturautonomie).<ref>Bauer, Otto: Nationalitätenfrage und Sozialdemokratie (Wien 1907)</ref><ref>Bogdanić, Luka: [http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak_jezik=28581&show=clanak Nacija kao historijsko-politička stvarnost u misli Carla Cattanea], Filozofska istraživanja, Vol.27 No.3 Prosinac 2007.</ref>Politički se aktivirao još na studiju. U [[Socijaldemokratska stranka Austrije|Socijaldemokratskoj stranci Austrije]] postupno se uspinje nakon završetka doktorskih studija. Utemeljio je stranački žurnal ''Der Kampf'' 1907. Između 1907. i 1914. bio je sekretar u stranci. Kao jedan od vodećih austrijskih "lijevih" socijalista<ref>Bourne, J.M. ''Who's Who In World War One''. New York: Taylor and Francis e-library, 2002. p 17. (Accessed via Google Books 2/21/11.)</ref> došao je u poziciju za vjerojatnog nasljednika [[Viktor Adler|Viktora Adlera]] na mjestu čelnika stranke.
Zarobljen je na [[Istočno bojište (Prvi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] u prvim mjesecima [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tri je godine bio [[ratni zarobljenik]] u Rusiji. Vratio se u Austriju 1917. Kad je Viktor Adler umro 1918., postao je čelnik austrijskih socijaldemokrata. Od studenoga 1918. do srpnja 1919. austrijski socijaldemokrati formirali su [[Koalicija|koalicijsku]] vladu s [[Kršćanska socijalna stranka (Austrija)|Kršćanskom socijalnom strankom]]. U toj vladi bio je [[Ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije|ministar vanjskih poslova]].

Unatoč marksističkim socijalističkim stavovima, bio je [[Pangermanizam|pangermanist]] i [[nacionalizam|njemački nacionalist]]. Pregovarao je s [[Weimarska Republika|Weimarskom vladom]] o mogućem pristupu Austrije u Njemačku ožujka 1919. za vrijeme [[Njemačka revolucija|njemačke revolucije 1918.-1919.]]<ref>[http://query.nytimes.com/mem/archive-free/pdf?res=F50F12FE355D147A93C4A91788D85F4D8185F9 AUSTRIA WILL JOIN GERMANY SPEEDILY - Teutonic Union Will Be Proclaimed as Soon as Details Are Completed. TROOPS CURB BERLIN STRIKE Noske Masses 28,000 Men inCapital--Sharp Clashes Elsewhere.], ''[[The New York Times]]'', March 6, 1919 ([[Portable Document Format|PDF]])</ref>). Bio je razočaran kad je [[Versajski ugovor]] uklonio mogućnost ujedinjenje Austrije s Njemačkom. <ref>Bourne, J.M. ''Who's Who In World War One''. New York: Taylor and Francis e-library, 2002. p 17. (Accessed via Google Books 2/21/11.)</ref>

Kad je [[Engelbert Dollfuss]] uz pomoć dijelova [[Kršćanska socijalna stranka (Austrija)|Kršćanske socijalne stranke]] i ''[[Heimwehr]]a'' uspostavio autoritarnu [[korporatizam|korporatističku]] diktaturu 1933., aktivnosti austrijskih socijaldemokratska osjetno su se smanjile. Nakon sloma [[Austrijski građanski rat|ustanka socijaldemokrata]] u veljači 1934., bio je prisiljen otići u izgnanstvo.<ref>{{cite book
|last = Brook-Shepherd
|first = Gordon
|coauthors =
|title = The Austrians : a thousand-year odyssey
|publisher = [[HarperCollins]]
|year = 1996
|pages = 283
|month = December
|isbn = 0-00-638255-X }}</ref> Nastavio je organizirati austrijski socijaldemokratski otpor iz inozemstva. Prvo iz Čehoslovačke, iz Brna, potom iz Francuske, iz Pariza. Nastavio je književno i teorijski stvarati sve do smrti.

Umro je u [[Pariz]]u 4. srpnja 1938. u dobi od 56 godina, samo četiri mjeseca poslije nego je Austrija [[Anschluss]]om postala dio [[Adolf Hitler|Hitlerova]] Reicha.

Ottova sestra [[Ida Bauer]] bila je pacijentica [[Sigmund Freud|Sigmundu Freudu]], koji je objavio [[studija slučaja|studiju]] o njenom slučaju pod pseudonimom Dora.

== Djela ==
[[File:Bauer - Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie, 1924 - 5169610.tif|thumb|''Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie'', 1924.]]
* ''Die Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie'', Wien 1907.
* ''Die Sozialisierungsaktion im ersten Jahre der Republik'', Wien 1919 .
* ''Der Weg zum Sozialismus'', Berlin 1919 .
* ''Bolschewismus oder Sozialdemokratie?'', Wien 1920 .
* ''Die österreichische Revolution'', Wien 1923.
* ''Die Nationalitätenfrage und die Sozialdemokratie'', Wien 1924.;
* ''Der Kampf um Wald und Weide'', Wien 1925.
* ''Sozialdemokratische Agrarpolitik'', Wien 1926.
* ''Sozialdemokratie, Religion und Kirche'', Wien 1927.;
* ''Kapitalismus und Sozialismus nach dem Weltkrieg'', Berlin 1931 .
* ''Der Aufstand der österreichischen Arbeiter. Seine Ursachen und seine Wirkungen'', Prag 1934 .
* ''Zwischen zwei Weltkriegen? Die Krise der Weltwirtschaft, der Demokratie und des Sozialismus'', Prag 1936.
* ''Die illegale Partei'', Paris 1939. (posmrtno)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://portal.d-nb.de/opac.htm?query=Woe%3D118507346&method=simpleSearch Literatura Otta Bauera i o Ottu Baueru] u katalogu Njemačke nacionalne knjižnice
* [http://www.youtube.com/watch?v=mvBLN-jaLhgGovor Otta Bauera o krizi 1929.]
* [http://www.otto-bauer.net/otto_bauer_pressefeature.pdf Kurzbiografie] (PDF; 74 kB)
* [http://www.otto-bauer.net Otto Bauer und der Austromarxismus]
* [http://www.marxists.org/deutsch/geschichte/oesterreich/spoe/1926/linzerprog.htm ''Das Linzer Programm der SDAP'']
* [http://www.dasrotewien.at/page.php?P=11084 Weblexikon der Wiener Sozialdemokratie, natuknica Otto Bauer]
* [http://www.marxists.org/deutsch/archiv/bauer/index.htm Texte Otto Bauers]
* [http://www.uibk.ac.at/zeitgeschichte/zis/library/maderthaner.html Parteitagskritik der Linken an der Bauerschen Politik und Otto Bauers Antwort im Oktober 1933]

{{GLAVNIRASPORED:Bauer, Otto}}
[[Kategorija:Marksizam]]
[[Kategorija:Političari do 1914.]]
[[Kategorija:Političari u Prvom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Austrijski političari]]