Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

2025-05-30T03:47:19Z

Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 03:47
Redak 177:		Redak 177:
	* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=163 Zračne snimke Ostrogona (Prvi dio)] [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=164 (Drugi dio)]		* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=163 Zračne snimke Ostrogona (Prvi dio)] [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=164 (Drugi dio)]
	* [http://sabin.ro/gallery/esztergom Foto galerija Ostrogona]		* [http://sabin.ro/gallery/esztergom Foto galerija Ostrogona]
	* [http://www.esztergom.hu/ Službene stranice grada] {{~~hu icon~~}}		* [http://www.esztergom.hu/ Službene stranice grada] {{mađ oznaka}}
	* [http://www.bazilika-esztergom.hu Ostrogonska katedrala] {{eng oznaka}}		* [http://www.bazilika-esztergom.hu Ostrogonska katedrala] {{eng oznaka}}
	* [http://www.christianmuseum.hu Keresztény Múzeum (Muzej kršćanstva)] {{eng oznaka}}		* [http://www.christianmuseum.hu Keresztény Múzeum (Muzej kršćanstva)] {{eng oznaka}}
	* [http://mars.elte.hu/varak/esztergom/esztergomrajzok.htm Srednjovjekovni Ostrogon] {{eng oznaka}}		* [http://mars.elte.hu/varak/esztergom/esztergomrajzok.htm Srednjovjekovni Ostrogon] {{eng oznaka}}
	* [http://www.szeretgom.hu Novosti, politika i događaji iz kulture u Ostrogonu] {{~~hu icon~~}}		* [http://www.szeretgom.hu Novosti, politika i događaji iz kulture u Ostrogonu] {{mađ oznaka}}

	{{Dunav}}		{{Dunav}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T20:41:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Mađarskoj
|ime = Ostrogon
|zastava = Flag of Esztergom.svg
|grb = BlasonHU-esztergom.svg
|regija =Srednje Podunavlje
|županija = Komoransko-ostrogonska
|kotar =
|najgrad =
|površina = 100.35
|nadvisina =
|z. širina = 47.785556
|z. dužina = 18.740278
|brojstan = 30,928
|gustoća = 308.2
|domaćinstva =
|pošta = 2500-2509
|pozbroj = 33
|slika = Esztergom.legifoto1.JPG
|slika_opis =Pogled na Ostrogon iz zraka
|web_stranica =[http://www.esztergom.hu/ www.esztergom.hu]
}}
'''Ostrogon''' odnosno '''Ostrigon'''<ref name="Mandić">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] [[Živko Mandić]]: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> ([[mađarski]]: ''Esztergom'', [[latinski]]: ''Strigonium'', [[njemački]]: ''Gran'', [[poljski]]: ''Ostrzyhom'', [[slovački]]: ''Ostrihom'', [[turski]]: ''Estergon'', [[rumunjski]]: ''Strigoniu'') je grad na sjeveru [[Mađarska|Mađarske]] udaljen oko 50 [[km]] od [[Budimpešta|Budimpešte]].
Ostrogon leži na desnoj obali [[Dunav]]a, koji na tom dijelu tvori granicu sa [[Slovačka|Slovačkom]], nalazi se u [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonskoj županiji]].

Hrvati iz [[Erčin]]a ovaj grad zovu Ostrogon, stanovnika zovu Ostrogonac i Ostrogonkinja, pridjev je ostrogonski, dok Hrvati u [[Senandrija|Senandriji]] ovaj grad zovu Ostrigon, a stanovnika zovu Ostrigonac i Ostrigonka, pridjev je ostrigonski.<ref name="Mandić"/> Nazočnost Hrvata u ovim krajevima ostala je u prezimenu Ostrogonac. Javilo se kao oznaka kad su se Hrvati koji su doselili u ove krajeve preselili u Bačku oslobođenu od Turaka.

Ostrogon je bio glavni grad Mađarskog kraljevstva te potom i [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]] između [[10. stoljeće|10.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Bio je kraljevski grad sve dok tadašnji [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|mađarski kralj]] [[Bela IV.]] nije prvo premjestio svoj dvor u [[Višegrad (Mađarska)|Višegrad]] te poslije u [[Budim]].

Ostrogon je i danas sjedište [[Primas|primasa]] [[rimokatolička crkva|katoličke crkve]] u Mađarskoj, zbog tog Ostrogon zovu mađarski [[Rim]] ili Sion, on je bio i sjedište [[Ustavni sud Mađarske|Mađarskog ustavnog suda]].
Ostrogonska crkvena riznica -''Keresztény Múzeum'', najveća je takva zbirka u cijeloj Mađarskoj. Grad je poznat i po svojoj katedrali koja je najveća u Mađarskoj. Ostrogon je poznat i iz epa ''[[Nibelunški prsten]]'', tamo se spominje kao [[Atila|Atilino]] sjedište (''Etzel'').

Novija znamenitost grada je [[most Marije Valerije]] (mađ. ''Mária Valéria híd''), koji povezuje Ostrogon sa gradom [[Štúrovo]] u [[Slovačka|Slovačkoj]], podignut [[1895.]] godine. Most su [[Wehrmacht|njemačke]] trupe prilikom povlačenja [[1944.]] godine, porušile, obnovljen je tek [[2001.]] godine uz pomoć [[Europska unija|Europske unije]].

[[Datoteka:Megyeszékhely - Komárom-Esztergom megye - Esztergom.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Ostrogon, pogled na brdo Várhegy i Ostrogonsku katedralu]]
[[Datoteka:Első királyunk szülőhelye.JPG|mini|lijevo|250px|<center>[[Dvorac Ostrogon]], srednjovjekovna prijestolnica Mađarske]]
== Povijest grada ==
Ostrogon je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj.
Ostaci [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] Ostrogona se danas nalaze ispod današnjeg grada i izlaze na svijetlo dana nakon [[Arheologija|arheoloških]] iskopanja. Stari grad Ostrogon je uništen za vrijeme - 150 godišnje vladavine [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Stanovnici starog Ostrogona su dobrim dijelom pobijeni ili zarobljeni, a dobar dio otišao je u progonstvo. Nakon povlačenja Osmanlija iz tog dijela Mađarske, novi stanovnici su podigli novi grad na ruševinama starog. Nakon najnovijih arheoloških iskapanja ispod zamka na brdu ''(Várhegy)'' i u neposrednoj okolici, jasno je da je Ostrogon bio nastanjen još od [[Ledeno doba|ledenog doba]], prije nekih 20.000 godina.
=== Ostrogon za starog vijeka ===
Prvi poznati stanovnici Ostrogona bili su [[Kelti]], oni su nastanili ove prostore negde oko [[350. pr. Kr.]]. Keltsko naselje leži upravo ispod zamka i trajalo je sve dok nije podleglo pod navalom [[Antički Rim|rimskih]] [[legija]]. Tijekom rimske vladavine, Ostrogon je bio važno prometno čvorište i vojno uporište na granici rimske provincije [[Panonija|Panonije]], znano pod imenom Solva. Ispod gradske utvrde, iskopani su ostatci naselja [[Nijemci|njemačkih]] i [[Avari|avarskih]] plemena koja su naselila ovaj kraj u doba pada moći i propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].
=== Ostrogon za srednjeg vijeka ===
[[Srednji vijek|Ranosrednjovjekovni]] Ostrogon se kao naselje razvio oko [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravske]] utvrde, naselje je počelo dobijati na značaju [[960.]] godine, kada je [[Gejza]], Veliki knez Mađara, izabrao Ostrogon za svoje sjedište. Njegov sin Vajk, kasniji mađarski kralj [[Stjepan I. Sveti]] rođen je ovdje u [[Ostrogonski dvorac|ostrogonskom dvorcu]] na brdu ''Várhegy'' između [[969.]] – [[975.]] godine.

Tijekom [[973.]], Ostrogon, je bio mjesto gdje su se odigrali važni povijesni događaji. Na [[Uskrs]] te godine knez Gejza je poslao svoje izaslanike na međunarodnu konferenciju o miru kod [[car]]a [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Oton I. Veliki|Otona I.]] u [[Quedlinburg]], ponudivši mu mir i molbu da mu ovaj pošalje misionare.

Knežev dvor se nalazio na sjevernoj strani brda a na samom vrhu nalazila se bazilika posvećena sv. Adalbertu, tu je po legendi kršten [[Stjepan I. Sveti]]. Crkva svetog Adalberta je bila sjedište [[nadbiskup]]a [[Ostrogonska nadbiskupija|Ostrogona]] i u to doba [[Katedrala|katedralna]] [[rimokatolička crkva|rimokatolička]] crkva u [[Mađarska|Mađarskoj]].

U to doba Ostrogon je postao jako obrtničko i trgovačko središte. Po nekim izvorima svoje današnje ime je dobilo po naselju Estrogin ''(Esztrogin)'', koje su osnovali [[Bugari|bugarski]] kovači koji su izrađivali oklope za [[vitez]]e. Druga teorija polazi od tadašnjeg njemačkog imena grada - Österheim<ref>''Barnes & Noble''s Revised Atlas of World History</ref>

U Ostrogonu je [[1000.]] godine, je okrunjen [[Stjepan I. Sveti]] za kralja, od tada pa sve do početka [[13. stoljeće|13. stoljeća]] Ostrogon je bio glavni grad Mađarske. Tad je izgrađen zamak, koji nije bio samo kraljevska rezidencija već političko i vjersko središte Mađarske. Nadbiskup iz Ostrogona bio je odgovoran za deset [[biskupija]] koje je utemeljio [[Stjepan I. Sveti]], on je i krunio mađarske vladare sve do [[1241.]] godine i invazije [[Mongoli|Mongola]].

Gradsko vijeće Ostrogona bilo je sastavljeno od imućnijih stanovnika grada, u to vrijeme to su većinom bili trgovci; [[Francuzi|francuskog]], [[Španjolci|španjolskog]], [[Flamanci|flamanskog]], [[Valonci|valonskog]] i [[Talijani|talijanskog]] podrijetla. Ostrogon je dobio grb u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], tad je postao mjesto, koje su pohodili strani vladari. Tu se sastao [[1147.]] godine [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrad II.]] sa [[Gejza II.|Gejzom II.]]. Tu su sastali [[Fridrik I. Barbarossa]] i [[Bela III.]], povjesničar Arnold fon Lübeck, koji je putovao sa Barbarosom u njegovoj pratni, nazvao je Ostrogon metropolom Mađara ''quae Ungarorum est metropolis''.

Kraj [[13. stoljeće|13. stoljeća]] bio je početak pada Ostrogona. Isprva su [[Tatari|tatarske]] provale ugrozile grad i njegove stanovnike. Tatari su zauzeli grad u zimu kad se Dunav potpuno zamrzao. Nakon tog je grad obnovljen, ali je [[Bela IV.]] svoje sjedište premjestio u [[Budim]], prepustivši Ostogon [[nadbiskup]]u.

Nadbiskup [[Toma Bakač]] ([[1435.]] – [[1521.]]) povjerio je [[1507.]] [[Talijani|talijanskim]] [[arhitekt]]ima da mu izgrade kapelu (Bakačeva kapela), to je bila prva i najznačajnija [[Renesansa|renesansna]] građevina koja je ostala očuvana do današnjeg dana na tlu Mađarske. Mramorni oltar je djelo [[kipar]]a iz [[Fiesole|Fiesola]] [[Andrea Ferrucci|Andrea Ferruccija]], podignut [[1519.]]

=== Ostrogon za Osmanskog Carstva ===
[[Osmansko Carstvo|Turska]] pobjeda kod [[Mohačka bitka|Mohača]] [[1526.]] u kojoj je poginuo i [[nadbiskup]] ostrogonski, označila je početak crnog razdoblja za Ostrogon. U razdoblju između [[1526.]] – [[1543.]], kada su Mađarskom vladala dva rivalska vladara; [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] i [[Ivan Zapolja]], Ostrogon je opsjedan šest puta.
[[Sultan]] [[Sulejman I.]] opsjeo je ostrogonsku utvrdu [[1543.]] sa brojnom vojskom i puno [[top]]ova. Nakon dvije godine herojskog otpora Ostrogon je konačno pao.

Ostrogon je potom bio sjedište [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka]] i značajna utvrda na sjeverozapadnoj granici [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] carstva.

Ostrogon su ponovo zauzele ujedinjene austrijsko-mađarske snage (vojske [[grof]]ova; Karla von Mansfelda i Mátyása Csesznekya) - [[1595.]], pritom su razorili dobar dio utvrde i grada, ali su ga [[Turci]] ponovno zaposjeli [[1605.]] i vladali ovim krajem sve do [[1683.]] godine.

Iako su se Turci uglavnom koncentrirali na dogradnju i obnovu utvrde nad gradom, oni su također gradili i nove objekte; [[džamija|džamije]], [[minaret]]e i kupke. Većina tih objekata je uništena za dugotrajne opsade i tijekom oslobođenja grada [[1683.]] (no osmanske građevine su prevladavale vizurom Ostrogona sve do početka [[18. stoljeće|18. st.]]). Turci su zadnji put napali Ostrogon [[1685.]] Tijekom sljedeće godine oslobođen je i [[Budim]], i to je bio kraj turskih prisezanja na Ostrogon.
=== Ostrogon za novog doba ===
[[Datoteka:Esztergom.Víziváros.JPG|mini|lijevo|260px|Pogled na barokni dio grada Víziváros]]
Na taj relativno opustjeli kraj stali su se naseljavati [[Mađari|mađarski]], [[Slovaci|slovački]] i [[Nijemci|njemački]] doseljenici, a naselje se polako počelo oporavljati.
Tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] stalo se obnavljati obrtništvo u gradu, tako je oko [[1730.]], bilo 17 samostalnih obrtnika. Obnovilo se i vinogradarstvo, koje je postalo značajan izvor prihoda toga kraja. U tom periodu izgrađeno je [[Barok|barokno]] središte grada Víziváros. Najljepša zdanja iz tog vremena su ona oko Szécheny trga.

Biskupija je [[1761.]] ponovno dobila u posjed zamak iznad grada, oni su odmah otpočeli sa rekonstrukcijoom i izgradnjom novog vjerskog središta, navrh ''Várhegyja'' (brežuljka sa starom utvrdom), ostaci crkava Svetog Stjepana i Svetog Adalberta su odnešeni kako bi se upraznio prostor za gradnju nove grandiozne katedrale.

Izgradnja velike katedrale (kupola katedrale visoka je 71,5 m) otpočela je tek [[1822.]] po nacrtima mađarskih arhitekata Pála Kühnela, Jánosa Páckha i Józsefa Hilda ali se je odužila sve do [[1869.]] U novu katedralu ugrađeno je 1500 dijelova starih uklonjenih vjerskih objekata. A Bakačeva kapela, jedini ostatak iz srednjeg vijeka uklopljena je kao južna u novi objekt, njoj je sa sjeverne strane kao pandan dodana kapela sv. Stjepana. Za dovršenje katedrale je [[Franz Liszt]] napisao misu.

Ostrogon je doživio veliki zastoj [[1920.]] godine kad je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] postao pogranični grad i izgubio dobar dio svog gospodarskog zaleđa, s druge strane [[Dunav]]a.

Ostrogon je bio značajno [[Židovi|židovsko]] središte, još od [[1050.]] imali su svoje radnje po gradu, a [[1326.]] im je [[kralj]] [[Karlo I. Robert]] dodijelio zemljište za njihovo groblje. Po popisu stanovništva iz [[1910.]] oni su predstavljali 5.1% ukupnog broja svih stanovnika Ostrogona. Njihov [[holokaust]]otpočeo je [[28. travnja]] [[1944.]] kad su im zatvorene sve radnje, tad su otpočele i masovne deportacije u [[Auschwitz]].

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] zauzele su Ostrogon [[26. prosinca]] [[1944.]], ali su ga jedinice [[Wehrmacht]]a nanovo zauzele [[6. siječnja]] [[1945.]], no njihov otpor je srušen [[21. ožujka]] [[1945.]]
U Ostrogonu je [[1992.]] [[japan]]ska automobilska kompanija [[Suzuki]] otvorila pogon, koji je postao najveći gospodarski subjekt u gradu.

== Stanovništvo ==
=== Podatci za 2001. ===
[[Datoteka:A török kori Esztergom látképe. Vízfestmény, 1664.jpg|mini|260px|desno|Crtež Ostragona iz 1664.]]
''' Stanovništvo po nacionalnosti: '''
[[Mađari]]: 92,9%; [[Romi u Mađarskoj|Romi u Mađarskoj]]: 2,4%; [[Poljaci u Mađarskoj|Poljaci u Mađarskoj]]: 0,1%; [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemci u Mađarskoj]]: 1,4%; [[Rumunji u Mađarskoj|Rumunji u Mađarskoj]]: 0,1%; [[Slovaci u Mađarskoj|Slovaci u Mađarskoj]]: 1,3%; nepoznatog podrijetla: 6,0%

'''Vjeroispovjest:'''
[[rimokatolička crkva|rimokatolici]]: 65,8%; [[Grkokatolici|grko katolici]]: 0,9%; [[Protestantizam|kalvinisti]]: 7,4%; [[Protestantizam|evangelici]]: 1,2%; ostale vjeroispovjesti: 0,9%; [[ateizam|ateisti]]: 11,9%; nepoznato: 12,0%<ref>[http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_telep?NN=25131 A MAGYAR KÖZTÁRSASÁG HELYSÉGNÉVTÁRA, 2009 Központi Statisztikai Hivatal]</ref>

=== Stanovništvo Ostrogona tijekom povijesti ===
{| border="1" cellspacing="0"
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Stanovnika
|-----
| [[1000.]] || align="right" | 10 000
|-----
| [[1242.]] || align="right" | 12 000
|-----
| [[1701.]] || align="right" | 2 000
|-----
| [[1756.]] || align="right" | 4 342
|-----
| [[1820.]] || align="right" | 10 169
|-----
| [[1824.]] || align="right" | 11 157
|-----
| [[1850.]] || align="right" | 11 661
|-----
| [[1867.]] || align="right" | 11 215
|-----
| [[1869.]] || align="right" | 14 512
|}
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Stanovnika
|-----
| [[1880.]] || align="right" | 14 944
|-----
| [[1890.]] || align="right" | 16 749
|-----
| [[1893.]]¹ || align="right" | 15 749
|-----
| [[1900.]] || align="right" | 16 948
|-----
| [[1910.]] || align="right" | 17 881
|-----
| [[1920.]] || align="right" | 16 040
|-----
| [[1930.]] || align="right" | 17 354
|-----
| [[1943.]] || align="right" | 22 170
|-----
| [[1949.]] || align="right" | 20 040
|}
| valign="top" |
{|
! style="background:#efefef;" | Godina
! style="background:#efefef;" | Stanovnika
|-----
| [[1957.]] || align="right" | 34 000
|-----
| [[1967.]] || align="right" | 26 000
|-----
| [[1980.]] || align="right" | 30 870
|-----
| [[1990.]] || align="right" | 28 730
|-----
| [[2001.]] || align="right" | 29 041
|-----
| [[2006.]] || align="right" | 30 122
|}
|}

== Zbratimljeni gradovi ==

* {{ZD|F|FIN}} [[Espoo]], od 1974.
* {{ZD|S|SLO}} [[Štúrovo]], od 1991.
* {{ZD|N|NJE}} [[Bamberg]], od 1992
* {{ZD|F|FRA}} [[Cambrai]], od 1992.
* {{ZD|N|NJE}} [[Ehingen]], od 1992.
* {{ZD|N|NJE}} [[Maintal]], od 1993.
* {{ZD|P|POLJ}} [[Gniezno]], od 1994.
* {{ZD|A|AUT}} [[Mariazell]], od 2002.
* {{ZD|U|UK}} [[Canterbury]], od 2004.
'''Grad prijatelj'''
* {{ZD|M|MAĐ}} [[Seksar]], od 2007.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=163 Zračne snimke Ostrogona (Prvi dio)] [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=164 (Drugi dio)]
* [http://sabin.ro/gallery/esztergom Foto galerija Ostrogona]
* [http://www.esztergom.hu/ Službene stranice grada] {{hu icon}}
* [http://www.bazilika-esztergom.hu Ostrogonska katedrala] {{eng oznaka}}
* [http://www.christianmuseum.hu Keresztény Múzeum (Muzej kršćanstva)] {{eng oznaka}}
* [http://mars.elte.hu/varak/esztergom/esztergomrajzok.htm Srednjovjekovni Ostrogon] {{eng oznaka}}
* [http://www.szeretgom.hu Novosti, politika i događaji iz kulture u Ostrogonu] {{hu icon}}

{{Dunav}}

[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Naselja u Komoransko-ostrogonskoj županiji]]

Ostrogon - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica