Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-19T20:52:48Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:52
Redak 154:		Redak 154:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonshr=~~
	~~\|commonscathr= Osor~~
	}}

	*[http://kulturna-dobra-pgz.posluh.hr/losinj/osorzgra.htm Kulturno naslijeđe Primorsko-goranske županije] Osor - značajne građevine		*[http://kulturna-dobra-pgz.posluh.hr/losinj/osorzgra.htm Kulturno naslijeđe Primorsko-goranske županije] Osor - značajne građevine

Suradnik10 u (test) 04:00, 30. svibanj 2025.

2025-05-30T04:00:47Z

←Starija inačica		Inačica od 30. svibanj 2025. u 04:00
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Osor'''-->~~{{Infookvir naselje u Hrvatskoj		{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Osor		\|ime = Osor
	\|regija =		\|regija =
Redak 107:		Redak 107:
	Prema zapadnim vratima okrenuto je pročelje crkvice [[Sveti Gaudencije\|Sv. Gaudencija]]. Sagrađena je u 14. st. nakon pustošenja Genovežana. Sv. Gaudencije je bio osorski biskup koji je prema legendi protjerao sve [[Zmija\|zmije]] otrovnice sa [[Cresko-lošinjski arhipelag\|cresko-lošinjskog arhipelaga]]. Kad je umro, njegovo tijelo je doplutalo morem iz Italije. To je Osoranima bio dovoljan razlog da ga proglase svojim zaštitnikom.		Prema zapadnim vratima okrenuto je pročelje crkvice [[Sveti Gaudencije\|Sv. Gaudencija]]. Sagrađena je u 14. st. nakon pustošenja Genovežana. Sv. Gaudencije je bio osorski biskup koji je prema legendi protjerao sve [[Zmija\|zmije]] otrovnice sa [[Cresko-lošinjski arhipelag\|cresko-lošinjskog arhipelaga]]. Kad je umro, njegovo tijelo je doplutalo morem iz Italije. To je Osoranima bio dovoljan razlog da ga proglase svojim zaštitnikom.

	Prema mađarskim podacima, u [[1399.]] godini Miklós Siklósi postao je biskup Osora.<ref name="Siklósközép">{{Citiranje weba \|url=https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/telepulesek_ertekei/Siklos/pages/Siklos_evszazadai/008_Font_Marta.htm \|title=Siklós középkori története {{~~Hun~~ oznaka}} \|last=Font \|first=Márta \|access-date=2020-03-28 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120108055854/https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/telepulesek_ertekei/Siklos/pages/Siklos_evszazadai/008_Font_Marta.htm \|archivedate=8 siječnja 2012 }}</ref>		Prema mađarskim podacima, u [[1399.]] godini Miklós Siklósi postao je biskup Osora.<ref name="Siklósközép">{{Citiranje weba \|url=https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/telepulesek_ertekei/Siklos/pages/Siklos_evszazadai/008_Font_Marta.htm \|title=Siklós középkori története {{mađ oznaka}} \|last=Font \|first=Márta \|access-date=2020-03-28 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120108055854/https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/telepulesek_ertekei/Siklos/pages/Siklos_evszazadai/008_Font_Marta.htm \|archivedate=8 siječnja 2012 }}</ref>

	Jezgra naselja okuplja se oko starog gradskog trga gdje se osim stare gradske vijećnice nalaze [[Biskupska palača u Osoru\|biskupska palača]] i nova katedrala.		Jezgra naselja okuplja se oko starog gradskog trga gdje se osim stare gradske vijećnice nalaze [[Biskupska palača u Osoru\|biskupska palača]] i nova katedrala.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:15:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Osor
|regija =
|županija = [[Primorsko-goranska županija]]
|općina = [[Mali Lošinj]]
|mikroregija = dio na otoku [[Cres]], dio na [[Lošinj]]u
|najgrad = [[Mali Lošinj]]
|površina = 14,954 km2 (Cres) 9,569 km2(Lošinj) ukupno 24,523
|nadvisina = 0
|z. širina = 44.673
|z. dužina = 14.362
|brojstan = 73
|gustoća = 2,97
|domaćinstva =
|pošta = 51554 Nerezine
|pozbroj = +385 (0)51
|autooznaka = RI
|slika = OsorskiPreliv.jpg
|slika_opis = Osorski kanal
}}
'''Osor''' je mjesto na otoku [[Cres]]u, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke [[Cres]] i [[Lošinj]]. Administrativno, naselje pripada gradu [[Mali Lošinj|Malom Lošinju]].
[[Slika:Osor1.jpg|mini|280px|lijevo|Osor.]]
== Stanovništvo ==
Prema popisu iz [[2001.]] godine, naselje ima 73 stanovnika.

== Povijest ==
Rimski naziv za Osor je ''Apsorus'', a bizantinski ''Opsara''.

Zbog svog prometno-strateškog položaja u [[Kvarner]]u, Osor je u prošlosti zauzimao značajno mjesto u povijesti [[Jadransko more|Jadrana]]. Nekad moćno i bogato trgovačko mjesto još i danas svojim zidinama svjedoči o toj prošlosti.

Od pradavnih vremena čovjek je uočio prikladnost otočne skupine Cres-Lošinj za nastavanje i osiguranje svog opstanka. Naročitu privlačnost pružila je niska kopnena prevlaka koja spaja otok [[Lošinj]] sa [[Cres]]om, a na kojoj se danas nalazi naselje Osor. Prevlaka je sa sjeverne i južne strane omeđena morem, a sa istočne i zapadne strane povezana je s kopnenim područjem navedenih otoka. To je pružalo mogućnost plovidbe i ribolova te razvitak lova, stočarstva i ratarstva.

Najstariji žitelji su iz [[kameno doba|mlađeg kamenog doba]] i oni nastanjuju [[špilje]] i krške [[jame]] u okolici Osora. [[Iliri]] na tlu današnjeg Osora osnivaju naselje koje se nalazi na plovidbenom putu uzduž i poprijeko [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] te ga spominje i grčki kozmograf [[Pseudo Skilaks]] u svom djelu [[Periplus]]u.

Osorska prevlaka pruža izvanrednu zaštitu od svih vjetrova i oluja. Preko nje prolazi linija najstarijeg europskog poznatog pomorsko-kopnenog tranzita od [[Egejsko more|Egejskog]] do [[Baltičko more|Baltičkog mora]] nazvanog [[Jantarni put]]. Dokaz tome su brojni jantarski ukrasi nađeni u ilirskim grobovima u okolici Osora.

U doma [[Rimljani|rimske vlasti]] Osor je bio razvijeni i utvrđeni grad. Iz tog razdoblja ostali su fragmenti monumentalnih zidina i zgrada. Osor je bio [[Antika|antičko]] pomorsko uporište koje je bilo u središtu pomorskih linija koje su spajale [[Ravena|Ravennu]], [[Pula|Pulu]] i [[Poreč]] sa [[Senj]]om te antički [[Plomin]] i [[Labin]] sa [[Zadar|Zadrom]] i [[Solin]]om. U ranom srednjem vijeku Osor ostaje važna strateška baza [[Bizant]]a i u to doba se podižu značajni sakralni objekti.

Važnost Osora sačuvala se i u doba stare [[Hrvati|hrvatske]] države kada je područje Kvarnera postalo žarištem [[Hrvatska kultura|hrvatske kulture]] i [[glagoljaši|glagoljaštva]], a iz tog vremena datira i [[Osorski evanđelistar]], rukopisni kodeks iz [[1070.]]

Mletačkom okupacijom Osor gubi svoje dotadašnje značenje, a njegovu ulogu preuzima gradić Cres.

Zadnji monumentalni objekt podignut u Osoru je nova katedrala čija je zgradnja započeta u gotičkom, a završena u renesansnom stilu.

Povijest ovog gradića se može pratiti kroz preobrazbu vjerojatno ilirskog imena, preko zabilješki grčkih, rimskih, bizantskih i latinskih pisaca do izgovorene hrvatske riječi: Apsoros, Opsare, Apsarus, Absortium, Osor.

=== Prapovijest ===
[[Slika:Osor la granița între Cres și Lošinj.jpg|mini|260px|Osor na granici između otoka [[Cres]]a i [[Lošinj]]a.]]
Brojni su tragovi ljudskog života iz razdoblja mezolitika u špiljama na otocima Cresu i Lošinju, osobito u neposrednoj okolici Osora.
* Vela spilja na Lošinju krije najstarije prapovijesne nalaze na Kvarneru (srednji paleolitik, 10000 g. pr. Kr.).
* Jamina Sredi na južnom dijelu Cresa je iz razdoblja ranog neolitika sa tipičnim i brojnim nalazima.

Za razliku od ostalih naselja na Cresu i Lošinju koja su željela biti što nepristupačnija s morske strane, Osor je nastao na morskoj prevlaci koja je bila za 900 m šira nego danas. Ona je značila vlast nad morem, izvor bogatstva koji je trebalo braniti i održati. Osor je tako morao biti zaštićen te je njegovo prvo stanovništvo živjelo u [[Liburnija|liburnskoj]] gradini. [[Liburni]] su od [[Stari Grci|Grka]] prihvatili gradnju kiklopskih zidina čiji se tragovi mogu naći u temeljima današnjih zidina. Iz ovog razdoblja najviše se može doznati iz liburnskih grobova. U jednom takvom je pronađeno dvije stotine [[jantar]]skih kuglica što dokazuje sklonost Ilira prema jantarskom ukrasu i bogatstvo jantarskih predmeta kojim se plaćala sloboda prolaza broda kroz umjetno prokopan [[kanal]]. U Periplusu [[Pseudo Skilaks]] spominje liburnijski otok Elektrides. Vjerojatno se naziv odnosio na obilje [[jantar]]a (elektrona) i nije ga teško dovesti u vezu s ovim otocima.

Osor je bio značajna tranzitna postaja koja je pružala izvrstan zaklon brodovima koji su u to doba plovili uglavnom uz obalu. Tada [[pomorstvo|pomorci]] nisu znali za bordižanje i nisu mogli ploviti protiv vjetra.

O postanku Osora, ali i cijele lošinjsko–creske skupine otoka govori [[Grčki mitovi|grčki mit]] o [[Argonauti]]ma. Moreplovci na brodu Argo krenuli su u [[Kolhida|Kolhidu]] da otmu [[zlatno runo]]. Vođa broda [[Jazon]] je na nagovor svoje sestre [[Medeja|Medeje]] ubio Apsyrta, sina kolhidskog kralja Eteja. Njegovo rasječeno tijelo bacio je u more i tako je nastao otočni arhipelag koji se danas naziva Apsyrtides.

Bez obzira na sadržaj i vjerodostojnost [[Legenda|legende]], Osor pripada među naše najstarije gradove te je prvi s naše obale ušao u pisanu povijest. Ovuda je prolazio povijesni [[Jantarni put]] koji je naše obale povezivao s [[Baltik]]om.

=== Antika ===
[[Slika:Osor veduta.jpg|mini|250px|lijevo|Pogled na Osor s obale otoka [[Lošinj]]a. U prednjem planu je stari napušteni most.]]
Osor je postao rimskim gradom 167. g. pr. Kr. Rimljani su ga utvrdili slijedeći ilirske bedeme. [[Arheologija|Arheologe]] zbunjuje činjenica što ta rimska utvrda nije imala monumentalna ulazna vrata. More je bilo glavno uporište u obrani naselja, pa je važan prostor bila njegova [[luka]].

Nevjerojatno je da je taj grad, danas bez luke, nekad bio važno pristanište i trgovačko čvorište. Prema nekim autorima luka starog Osora bila je na istočnoj strani naselja na prostoru koji je danas dijelom kopno. Nasuti dio tog prostora nosi naziv Jazit (prema Skoku to je deminutiv od Jaz što znači zasut), a sjeverna uvala nosi hrvatski naziv Bijuar - [[Bijar]] (prema Skoku potječe od oblika starog mletačkog pridjeva vier = stari uz koji treba pretpostaviti imenicu portus). Na zapadnoj strani bio je morski prolaz Kavuada koji je bio manje korišten (danas je to jedini prolaz koji razdvaja otoke Lošinj i Cres).

Istraživanjim je otkriveno niz rimskih građevina poput glavnih ulica carda i decumanusa, javnih zgrada, [[Kanalizacija|kanalizacije]] (otjecala je u zapadni kanal poznat po jakim morskim strujama) i [[vodovod]]a koji je skupljao živu vodu iz okolice naselja. Antička [[nekropola]] bila je preko zapadnog kanala, na lošinjskoj strani. Tu su otkopani zlatni i srebrni ukrasni predmeti, svjetiljke za ulje, metalni i keramički predmeti, staklene posude za pepeo poput onih u [[Akvileja|Akvileji]] i [[Salona|Saloni]]. Otkopan je i brojni raznovrsni novac, svjedok snažnih trgovačkih veza.

Osor je tada imao obilježje kozmopolitskog grada jer su u njemu živjeli ostaci Ilira, novo rimsko – [[Itali|italsko]] pučanstvo i brojni doseljenici s istoka (Grci). To je doba najvećeg bogatstva i blagostanja grada koji je tada, prema podacima [[Alberto Fortis|A. Fortisa]] iz 18. st., imao oko 20.000 stanovnika. Ipak su to nerealne brojke. [[Andrija Mohorovičić]], u djelu Ibidem, govori o "nekoliko tisuća stanovnika" u rimskom Apsorusu.

=== Bizant ===
[[Slika:Osor 04.jpg|mini|250px|Zalaz Sunca u Osoru.]]
Događaji vezani uz pad [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] (druga polovica 5. st.) nisu remetili razvoj grada. Ni kratkotrajna vlast [[Ostrogoti|Ostrogota]] (Teodorik je 493. g. zavladao Italijom i [[Dalmacija|Dalmacijom]]) nije izmijenila izgled ni ustrojstvo Osora. U prvoj polovici [[6. stoljeće|6. st.]] Osor biva pripojen Dalmaciji i ulazi u sastav Bizantskog carstva i tada nastupaju velike promjene u urbanoj strukturi.

To je vrijeme iznimne ličnosti cara [[Justinijan]]a koji je svojim [[Justinijanovi zakoni|Zakonima]] obvezao sve osvojene krajeve. Bizantsko [[pravosuđe]] je [[Crkva|crkvi]] jamčilo slobodan utjecaj na javni život i upravu. U takvim se okolnostima kršćanstvo u Osoru širilo istodobno s uređenjem bizantske uprave, iako nije isključeno da se pojavilo već i ranije.

Od prve polovice 6. st. spominje se [[Osorska biskupija]], što pretpostavlja postojanje odgovarajuće monumentalne građevine. Crkveni sklop sačinjen od bazilike [[Katedrala|katedrale]], [[Krstionica|krstionice]] (baptisterija) i [[biskup]]ovog stana (episkopija) nije bio smješten u središtu nego na rubu grada. Osorska stolna crkva bila je ukrašena velikim stupovima i [[mozaik]]om na podu, a njezin prostor rasčlanjen lađama (pet ili sedam brodova). Danas je od tog sjaja ostala samo grobna kapela s malim [[zvonik]]om na preslicu koja je privukla brojne strane i domaće stručnjake koji su otkrili tragove mozaika, mnoštvo ulomaka pletene [[Ornamentika|ornamentike]] i arheoloških pojedinosti. Pronađeni su ostaci baptisterija i episkopija.

[[Saraceni]] su u [[9. stoljeće|9. st.]] napali grad i oštetili katedralu; šteta se vjerojatno mogla popraviti. Kobniji je bio napad [[Genovežani|Genovežana]] u [[14. stoljeće|14. st.]] koji su uzrokovali poraznu štetu na katedrali i time potaknuli gradnju nove na današnjem mjestu (u središtu grada). Napuštena, prva stolna crkva postala je ruševinom.

Na bizantsko vrijeme podsjećaju i pojedinosti gradskih zidina s ostacima karakterističnim za oblike bizantske [[Fortifikacija|fortifikacijske]] [[arhitektura|arhitekture]]. Tada je u gradu bilo razvijeno [[Zanati|zanatstvo]] poput [[Zlatarstvo|zlatarstva]].

=== Rani srednji vijek ===
[[Slika:Osor 03.jpg|mini|250px|lijevo|Zalaz Sunca u Osoru, u pozadini se vidi dio otoka [[Lošinj]]a.]]
Događaji u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] mijenjaju urbani lik naselja i utječu na razvoj njegovog političkog, društvenog i kulturnog života. Grad Osor ušao je u [[Hrvatska povijest|hrvatsku povijest]].

Lagana inflacija Hrvata (u sklopu [[Seoba Slavena|Slavenske migracije]]) pomalo ruši antičku tradiciju. U zaštiti zidina dalmatinskih gradova (Osora, [[Krk]]a, [[Rab]]a, [[Zadar|Zadra]], [[Trogir]]a, Salone, [[Dubrovnik]]a i [[Kotor]]a) romansko stanovništvo životari i čuva svoj [[vulgarni latinski]] jezik i kršćansku vjeru. [[Konstantin Porfirogenet]] u djelu O upravljanju carstvom navodi da su ti gradovi mogli živjeti "od mora".

[[Mir u Aachenu|Mirom u Aachenu]] [[812.]] g. romanski gradovi pripadaju Bizantu, a veliki [[crkveni raskol]] [[863.]] g. dovodi ih pod crkvenu vlast [[Carigrad]]a. Ostatak hrvatskog teritorija je pripao [[Franci]]ma i [[Nin]]skom biskupu. U drugoj polovici 9. st. Crkva je u hrvatskoj državi dobila jači oslonac i počelo se širiti slavensko bogoslužje i [[glagoljica]]. Otoci Krk i Cres bili su područje najživljeg širenja tog slavenskog bogoslužja. Konstantin Porfirogenet je zabilježio da Bizant plaća danak hrvatskim knezovima (za Osor 100 zlatnika).

[[Petar Krešimir IV.]] je [[1018.]] g. uspio zagospodariti bizantskim gradovima pa tako i Osor ulazi u sastav jedinstvene kraljevine Dalmacije i Hrvatske. Sjećanje na izvanrednu ličnost tog vladara zabilježeno je u osorskom [[samostan]]u [[Sveti Petar|Sv. Petra]]. Osor tada proživljava svoje najveće i posljednje blagostanje.

Naselje se sad rasčlanjuje u tri jednako značajne jezgre: biskupsku, redovničku ([[Benediktinci|benediktinska]] opatija Sv. Petra) i općinsku.

Biskupsko središte nastavlja raskošnu tradiciju, a biskup je i dostojanstvenik na hrvatskom dvoru.

Uloga Benediktinaca je značajna jer se oko njih širi [[pismenost]] – [[uglata glagoljica]] tzv. uglata beneventana. Samostan [[Sveti Nikola|Sv. Nikole]] koji je podređen samostanu Sv. Petra jedan je od najstarijih [[skriptorij]]a u Hrvatskoj. Iz tog je samostana [[Osorski evanđelistar|Osorski]] [[evanđelistar]] (danas u [[Vatikanski arhiv|Vatikanskom arhivu]], pisan beneventanom između [[1080.]] – [[1082.]] g.) u kojem se spominje rex noster, a to je bio [[Zvonimir]], pored imena bizantskog cara; za oboje se molilo u večernjim molitvama.<ref>[http://www.hkm-wien.at/nasa_rijec/zajednicki_brojevi/broj12_1_dio.pdf Naša riječ] Povijest crkve u Hrvata (*.pdf datoteka, 2 MB veličine</ref>

Municipalno središte naselja postaje okosnica svakidašnjice, oko gradskog [[trg]]a su nicale nove građevine, a najznačajnija je bila gradska [[vijećnica]] (visoko razvijena komuna).

=== Srednji i novi vijek ===
[[Slika:Drehbrücke von Osor.JPG|mini|250px|[[Okretni most]] u Osoru.]]
U ratu između [[Ugri|Ugara]] i [[Mleci|Mletaka]] Osor je par puta izmijenio gospodare. Mleci su čvrstim sponama stezali grad što se najbolje vidi u fortifikacijama. Nad gradom dominira veliki toranj [[kaštel]]a bdijući nad trgom grada, nekad simbolom njegove slobode. Kaštel je bio podignut u zapadnom dijelu grada, sjeverozapadno uz gradska vrata; bio je feudalno sjedište, a zatim rezidencija [[knez]]a sve do sredine [[14. stoljeće|14. st.]] kada je napušten. Odmah u toku druge polovice [[12. stoljeće|12. st.]] Mleci uvode [[Oligarhija|oligarhijski]] sustav na otoku, i time ruše dotadašnja prava slobodne općine. Za vrijeme rata Mlečana s genovežanima, u trećoj četvrtini 14. st., Genovežani su opsjedali Osor i teško ga razorili. Mlečani popravljaju i podižu nove zidine. Ispred zapadnih gradskih vratiju, preko zapadnog kanala, Kavuade, prebačen je [[most]]. Na tom mjestu i danas postoji most. Od istočnih gradskih vratiju sačuvao se samo lav [[Sveti Marko|Sv. Marka]] s otvorenom knjigom (simbolizira mir). Zidine su popravljane i kasnije tijekom 15., 16. i 17. st.

Prostor unutar zidina bio je dovoljan za sve potrebe ratom i pošastima [[Kuga|kuge]] i [[Malarija|malarije]] smanjenog [[Stanovništvo|stanovništva]]. Malarija se javila zbog plićina na istočnoj strani grada (Jazit) gdje je nekad bio rimski kanal.

Prema zapadnim vratima okrenuto je pročelje crkvice [[Sveti Gaudencije|Sv. Gaudencija]]. Sagrađena je u 14. st. nakon pustošenja Genovežana. Sv. Gaudencije je bio osorski biskup koji je prema legendi protjerao sve [[Zmija|zmije]] otrovnice sa [[Cresko-lošinjski arhipelag|cresko-lošinjskog arhipelaga]]. Kad je umro, njegovo tijelo je doplutalo morem iz Italije. To je Osoranima bio dovoljan razlog da ga proglase svojim zaštitnikom.

Prema mađarskim podacima, u [[1399.]] godini Miklós Siklósi postao je biskup Osora.<ref name="Siklósközép">{{Citiranje weba |url=https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/telepulesek_ertekei/Siklos/pages/Siklos_evszazadai/008_Font_Marta.htm |title=Siklós középkori története {{Hun oznaka}} |last=Font |first=Márta |access-date=2020-03-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120108055854/https://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/telepulesek_ertekei/Siklos/pages/Siklos_evszazadai/008_Font_Marta.htm |archivedate=8 siječnja 2012 }}</ref>

Jezgra naselja okuplja se oko starog gradskog trga gdje se osim stare gradske vijećnice nalaze [[Biskupska palača u Osoru|biskupska palača]] i nova katedrala.

Gradska vijećnica je sagrađena između [[1410.]] i [[1450.]] g. Prizemlje joj je otvoreno [[Loža|ložom]], na katu je dvorana za vijećanja, a na krovu tornjić sa satom. Od kraja [[19. stoljeće|19. st.]] u zgradi je [[arheološki muzej]] i [[arhiv]] općine.

Biskupsku palaču dao je sagraditi biskup [[Marko Nigris]] ([[1481.]] – [[1484.]] g.). [[Tlocrt]] je u obliku slova U i ima dva [[Dvorište|dvorišta]] u kojima su biskupi držali [[Zbirka|zbirke]] kamenih ulomaka iz ranijih razdoblja. Značajan je grlić [[bunar]]a s pleternom ornamentikom i motivom lozice iz [[11. stoljeće|11. st]].

[[Datoteka:Osor-biskupsky kostel P. Marie, renesancni.jpg|250px|desno|thumb|Katedrala Marijina Uznesenja]]
Nova katedrala Marijina Uznesenja najljepši je ukras trgu. Gradila se u vrijeme dvaju biskupa [[Antun Plančić|Antuna Palčića]] ([[1463.]] – [[1470.]] g.) i [[Marko Nigris|Marka Nigrisa]]. Na pročelju je zabilježena [[1497.]] g. kao završetak izgradnje, a [[oltar]] je posvećen iduće godine. Crkva nije pravilno orijentirana [[istok]] - [[zapad]], ali izuzetnim položajem u prostoru predstavlja zanimljivo urbanističko rješenje. Na vanjštini katedrale prepoznaju se utjecaji [[Juraj Dalmatinac|Jurja Dalmatinca]]. Unutrašnjost je skromna, s renesansnim stupovima i svetištem sličnim kao u [[Šibenska katedrala|šibenskoj katedrali]]. Nezgrapnost u sklad ovog malog prostora unosi zvonik. Njega je u blizini katedrale sagradio krčki majstor [[Jakov Galeto]] [[1575.]] g. To je danas najveći crkveni zvonik na otočju. U riznici katedrale nalazi se nekoliko vrijednih slika, crkvene [[Relikvija|relikvije]] i zbirka crkvenog posuđa i tekstila.

Sredinom [[15. stoljeće|15. st.]] započinje razdoblje postupnog propadanja i degradiranja Osora, posebice od kada ga je napustio knez (comes). Neprekidno se smanjuje broj stanovnika i kuća. Za njima ostaju crkve koje se popravljaju i čiji se inventar povećava. Biskupi dolaze tek povremeno i uživaju u raskošnom biskupskom dvoru. Popis inventara biskupske palače napravio je biskup [[Ivan Ferro]].

Ipak, u kasnijim desetljećima 15. stoljeća, u uvalici sjeverno od Osora, Bijaru, uspostavljen je glagoljaški samostan [[franjevci trećoreci|franjevaca trećoredaca]]. Samostan je uspostavljen u objektima koje je darovala obitelj Romeis: crkva sv. Marije, s kućom, vrtlom i zemljištem, a primatelj darova je bio franjevac koji je izbjegao pred turskim progoniteljima. Samostan je djelovao do [[1841.]]
[[Slika:Osor (Croatia) - stara karta.jpg|mini|250px|lijevo|Stari prikaz grada Osora i okolice]]

U 16. st. Osor ima samo 500 stanovnika, dok je u [[18. stoljeće|18. st.]] broj smanjen na 250. Pravni život stare osorske komune održavao se sporo sve do 18. st. Pokušaj izgradnje solane sredinom 15. st. napušten je zbog krive pretpostavke da one uzrokuju malariju. Jedini [[prihod]] od takse brodova bivao je sve manji jer su oni sve rjeđe ovuda prolazili, a kanali su se zbog neodržavanja sve više zatrpavali.

Ni kratka [[Napoleon]]ova [[okupacija]] od [[1797.]] do [[1813.]] g. nije poboljšala situaciju grada koji je sve više nestajao. Za duže [[Austro-ugarska monarhija|austrijske]] vladavine ([[1813.]] – [[1919.]] g.) grad je uglavnom održavan. Njegov izgled znatno je izmijenjen rušenjem gradskih zidina i vrata, što je bilo učinjeno da se smanji malarija. Talijanska okupacija, prvo [[Talijanska okupacija Istre s otocima do Rapallskog sporazuma 1920.|vojna]], a potom i formalna ([[Rapallski sporazum]]) koja je trajala od [[1919.]] do [[1943.]] g. pridonijela je arheološkim iskopavanjima i [[Konzervacija|konzervacijama]] [[spomenik]]a. Talijanska okupacija je utjecala i na govor stanovnika pa stariji stanovnici pričaju samo talijanski jezik.{{nedostaje izvor}} Od [[1945.]] g. Osor je konačno u sastavu hrvatske države.

== Danas ==
[[Datoteka:Osor-plastika u kostela.jpg|200px|desno|thumb|Skulptura u Osoru]]
Danas Osor privalči brojne posjetitelje i [[Nautika|nautičare]] koji ga "opsjedaju" poput nekih novih Argonauta. U ljetnim mjesecima Osor je pozornica na kojoj se održava zanimljiv glazbeni festival: [[Osorske glazbene večeri]] na kojima sudjeluju glazbenici iz cijeloga svijeta. Zimi ponovo sve zamre.

Broj stanovnika pao je na 100-tinjak. Bez demografske obnove ne može se ni zamisliti revitalizacija. Pitanje je kako to postići – jer Osor to svakako zaslužuje zbog svoje izuzetno bogate prošlosti, ali i zbog postojećih mogućnosti uključivanja u suvremene društveno–ekonomske tokove razvijanjem [[Ribarstvo|ribarstva]], mediteranskog [[Poljodjelstvo|poljodjelstva]], [[Stočarstvo|stočarstva]] i [[Turizam|turizma]].

Tragovi [[Kultura|kulture]] očuvani tradicijom prelaze u seosko stvaralaštvo, i tu žive još i danas. Nisu to samo brojni jezični izrazi grčkog ili romanskog podrijetla (sidro = rakno), već bogata kultura nestalog grada koja živi u raznovrsnim pojedinostima predmeta svakidašnjice i načinu života otočkih seljaka. Povezanost kulture sela i grada očituje se i u osebujnostima crkvene glazbe ([[gregorijansko pjevanje]] s hrvatskom pučkom popijevkom).

Izvanredni položaj Osora u središtu Kvarnera, vrijednost fragmentiranih ostataka kulturne baštine, te agilnost njegovih stanovnika i entuzijazam stalnih posjetitelja osiguravaju Osoru vječnost.

== Kultura ==
[[Slika:Osor - composser Gotovac.jpg|minijatura|desno|200px|Spomenik [[Jakov Gotovac|Jakovu Gotovcu]] u Osoru.]]
* '''[[Arheološka zbirka Osora]]''' nalazi se u nekadašnjoj Gradskoj vijećnici. Sadrži [[lapidarij]] s kamenim ulomcima nađenim na tlu današnjeg Osora. Otvorena je [[1889.]] godine.

* '''[[Osorske glazbene večeri]]''' održavaju se ljetnih mjeseci u Osoru od [[1976.]] godine. Mjesto održavanja je crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, ali i okolni prostori na Osorskim ulicama.

* Kipovi i skulpture povezani s glazbom postavljeni su na ulicama (Aleja hrvatskih skladatelja) i trgovima Osora. Tako tu možemo naći nekoliko odljeva skulptura [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] (''Daleki akordi'') i [[Frano Kršinić|Frana Kršinića]] (''[[Franjo Krežma]]''), kip [[Ivo Tijardović|Ive Tijardovića]], a u ljeto [[2006.]] bit će otkrivena bista [[Blagoje Bersa|Blagoja Berse]].
* [[Boris Papandopulo]] je napisao kompoziciju [[Osorski requiem]].

== Izvori ==
{{izvori}}
* Bolonić, Mihovil (1984.): Arhiv bivše osorske biskupije, u Izvori za povijest otoka Cresa i Lošinja, Otočki ljetopis Cres–Lošinj 5; Samoupravna interesna zajednica kulture općine Cres–Lošinj; Mali Lošinj.
* Marušić, Daniel (ur.) (1999.): Mali vječni grad Osor; Hrvatska udruga "Osorske glazbene večeri"; Osor.
* Mićević, Kolja (1985.): Slike s Cresa, u Pomorstvo Lošinja i Cresa II; Otočki ljetopis Cres-Lošinj 6; Centar odgoja i usmjerenog obrazovanja V. Vlahović – M. Lošinj, Samoupravna interesna zajednica kulture Cres–Lošinj i Radna organizacija Lošinjska plovidba – M. Lošinj; Mali Lošinj.
* Stražičić, Nikola (1995.): Prilog poznavanju geografskih osnova lokacije, funkcije i razvoja Osora, u Pomorstvo Lošinja i Cresa III, Otočki ljetopis Cres–Lošinj 9; Poglavarstva općina M. Lošinj i Cres, Srednja škola A. Haračića – M. Lošinj, Katedra čakavskog sabora Cres–Lošinj i Matica hrvatska – ogranak Lošinj; Mali Lošinj.

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Osor, Croatia
|commonscathr= Osor
}}

*[http://kulturna-dobra-pgz.posluh.hr/losinj/osorzgra.htm Kulturno naslijeđe Primorsko-goranske županije] Osor - značajne građevine
* [http://www.dekanat.losinj.hr/osor Internetske stranice Župe sv. Gaudencija - Osor]

[[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]]
[[Kategorija:Cres]]
[[Kategorija:Lošinj]]

Osor - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10 u (test) 04:00, 30. svibanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:36
Redak 155:		Redak 155:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr=		\|commonshr=
	\\|commonscathr= Osor		\|commonscathr= Osor
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:32
Redak 155:		Redak 155:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons=~~		\\|commonshr=
	\|commonshr=		\\|commonscathr= Osor
	~~\|commonscat= Osor, Croatia~~
	\|commonscathr= Osor
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 23:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Osor'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Osor'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Osor		\|ime = Osor
	\|regija =		\|regija =

Osor - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10 u (test) 04:00, 30. svibanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'