WikiSysop: bmz

2022-03-20T18:45:54Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 18:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Osobno ime'''-->'''~~Osobno ime''' u pravu, označava ono [[ime]] koje se koristi za označavanje i razlikovanje osoba, a sastoji se, prema sadašnjem hrvatskom zakonu od imena (prvog ili vlastitog) i [[prezime]]na (drugog ili obiteljskog imena). Imena se javljaju kad i prve organizirane društv. zajednice u kojima se počinju razlikovati pojedinci i individualnosti. Izvedena su ponajprije iz pojava opažajnog svijeta (Vuk, Grom i sl.), u zaštitnom značenju, ili s mogućom magijskom funkcijom prema željenim pojavama i otklanjanju neželjenih (Lijepa, Gruba, Slava i sl.).		Osobno ime''' u pravu, označava ono [[ime]] koje se koristi za označavanje i razlikovanje osoba, a sastoji se, prema sadašnjem hrvatskom zakonu od imena (prvog ili vlastitog) i [[prezime]]na (drugog ili obiteljskog imena). Imena se javljaju kad i prve organizirane društv. zajednice u kojima se počinju razlikovati pojedinci i individualnosti. Izvedena su ponajprije iz pojava opažajnog svijeta (Vuk, Grom i sl.), u zaštitnom značenju, ili s mogućom magijskom funkcijom prema željenim pojavama i otklanjanju neželjenih (Lijepa, Gruba, Slava i sl.).

	U [[indoeuropski jezici\|indoeuropskim jezicima]] česta su dvodijelna imena u kojima se prvotno povezuju značenja s jasnim etimologijama, ali se ona ubrzo gube u korist jedinstvenog lika osobnog imena, koji se zatim i skraćuje (Branimir: Branko, Vladimir: Vlado; germanski Adalbert: Bert i sl.). Vrlo su česte i stare “pomodne” posudbe jezično tuđih imena te razne kontaminacije (slavensko-germansko-romanske: Ljudevit, Ludvig, Ludovico; Vladislav, Ladislav; Vladimir, Valdemar; Helga, Olga).		U [[indoeuropski jezici\|indoeuropskim jezicima]] česta su dvodijelna imena u kojima se prvotno povezuju značenja s jasnim etimologijama, ali se ona ubrzo gube u korist jedinstvenog lika osobnog imena, koji se zatim i skraćuje (Branimir: Branko, Vladimir: Vlado; germanski Adalbert: Bert i sl.). Vrlo su česte i stare “pomodne” posudbe jezično tuđih imena te razne kontaminacije (slavensko-germansko-romanske: Ljudevit, Ludvig, Ludovico; Vladislav, Ladislav; Vladimir, Valdemar; Helga, Olga).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T10:01:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Osobno ime''' u pravu, označava ono [[ime]] koje se koristi za označavanje i razlikovanje osoba, a sastoji se, prema sadašnjem hrvatskom zakonu od imena (prvog ili vlastitog) i [[prezime]]na (drugog ili obiteljskog imena). Imena se javljaju kad i prve organizirane društv. zajednice u kojima se počinju razlikovati pojedinci i individualnosti. Izvedena su ponajprije iz pojava opažajnog svijeta (Vuk, Grom i sl.), u zaštitnom značenju, ili s mogućom magijskom funkcijom prema željenim pojavama i otklanjanju neželjenih (Lijepa, Gruba, Slava i sl.).

U [[indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]] česta su dvodijelna imena u kojima se prvotno povezuju značenja s jasnim etimologijama, ali se ona ubrzo gube u korist jedinstvenog lika osobnog imena, koji se zatim i skraćuje (Branimir: Branko, Vladimir: Vlado; germanski Adalbert: Bert i sl.). Vrlo su česte i stare “pomodne” posudbe jezično tuđih imena te razne kontaminacije (slavensko-germansko-romanske: Ljudevit, Ludvig, Ludovico; Vladislav, Ladislav; Vladimir, Valdemar; Helga, Olga).

Pravno reguliranje osobnih imena započelo je još Tridentskim koncilom (1545.-1563.), kada su sve župe morale voditi matice krštenih, vjenčanih i umrlih. Ovim zakonom morala su se uz sva imena, upisati i prezimena koja su postala stalna, nepromjenljiva i nasljedna. Prema akademiku [[Petar Šimunović|Petru Šimunoviću]], [[tridentski koncil|tridentskim koncilom]], prezimena, koja karakteriziraju tri spomenuta obilježja, glavna su odlika kojim se "...razlikuju od osobnih imena", kako on piše u knjizi "Hrvatska prezimena". Ono što Šimunović naziva "osobno ime", i u stvari je ime individue, dok se prema hrvatskom zakonu osobno ime sastoji od imena i prezimena.

Svetačka imena potiskuju narodna tek od spomenutog Tridentskoga koncila, ali se npr. narodna imena hrvatskih knezova, ako su krunjeni za kralja, vrlo rano dopunjuju svetačkim: [[Mihajlo Krešimir]], [[Stjepan Držislav]] i dr.

Osobnim imenima, proučavanjem njihovih značenja i podrijetla bavi se [[Lingvistika|lingvistička]] grana [[onomastika]].

Osobna se imena pišu velikim početnim [[slovo]]m. Ako ima više imena, svako ime počinje velikim slovom.

== Imena ==
* [[Brfxxccxxmnpcccclllmmnprxvclmnckssqlbb11116]]

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1992/1823.htm Narodne novine 69/92.] Zakon o osobnom imenu
* [http://www.imehrvatsko.com Stranica o hrvatskim osobnim imenima.]
* [http://www.ringeraja.hr/imena.html Popis i značenje osobnih imena.]

[[Kategorija:Imena| ]]
[[Kategorija:Onomastika]]
[[Kategorija:Genealogija]]
[[Kategorija:Pravo]]

Osobno ime - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica