Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:19:04Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:19
Redak 138:		Redak 138:
	{{mrva-naselje hr}}		{{mrva-naselje hr}}
	{{Križevci}}		{{Križevci}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Križevci]]		[[Kategorija:Križevci]]
	[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-12T05:15:13Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
| ime = Osijek Vojakovački
| slika =
| slika_opis =
| županija = [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
| općina = [[Križevci]]
| najgrad =
| površina =
| nadvisina =
| z. širina = 46.13305556
| z. dužina = 16.55
| brojstan2011= 205
| gustoća2011 =
| domaćinstva2011 =
| pošta = 48260 Križevci
| pozbroj = 048
| autooznaka = KŽ
| karta2 = Koprivničko-križevačka županija
| naziv karte2= [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]]
}}
<gallery>
</gallery>'''Osijek Vojakovački''' (do [[1900.]] godine '''Osijek''') je [[naselje]] u sastavu [[Križevci|Grada Križevaca]], u [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj županiji]]. Za vrijeme [[SFRJ]] bio je u sastavu Općine Križevci.

==Povijest==
Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom<ref>{{Citiranje časopisa|title=Kantakuzina Katarina Brankovic {{!}} Srpska pravoslavna opsta gimnazija|url=https://www.srpskagimnazija-zg.org/?page=povijest_skole/biografija_k_k_b|accessdate=2019-07-28}}</ref> Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Vojakovačkog Osijeka u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. - 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije<ref>{{Citiranje časopisa|title=Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku|url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/|date=2019-01-23|accessdate=2019-07-28}}</ref>, došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Glogovnička buna|url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/|date=2019-04-01|accessdate=2019-07-28}}</ref> protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa "Osječana" bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo ''Kulturno-umjetničko društvo "Seljačko kolo"'' i razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca).

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa ("Šojkina grupa")<ref>{{Citiranje časopisa|title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja|url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/|date=2019-03-09|accessdate=2019-07-28}}</ref> iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine, u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci<ref>{{Citiranje časopisa|title=ARHiNET - Kotarski narodnooslobodilački odbor Križevci|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19|accessdate=2019-07-28}}</ref> (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek<ref>{{Citiranje časopisa|title=Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u|url=https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/|date=2019-02-27|accessdate=2019-07-28}}</ref>.

==Ime==
Naziv "Vojakovački" izveden je iz riječi "vojnički" što upućuje na vojnu povijest samog naselja. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i "Osek", "Osjek" te "Osik"), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

==Stanovništvo==
Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup06_2143.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina, zabilježen je porast stanovništva. Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 770
|crta1 = 100
|crta2 = 50
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 337
|p2 = 422
|p3 = 464
|p4 = 562
|p5 = 664
|p6 = 769
|p7 = 755
|p8 = 752
|p9 = 475
|p10 = 474
|p11 = 494
|p12 = 394
|p13 = 314
|p14 = 274
|p15 = 215
|p16 = 205
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Poznate osobe ==

* Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni<ref>{{Citiranje časopisa|title=Glogovnička buna|url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/glogovnicka-buna/|date=2019-04-01|accessdate=2019-08-13}}</ref>
* Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=Sjećanje na slavnu ženu Prigorja|url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/sjecanje-na-slavnu-zenu-prigorja/|date=2019-03-09|accessdate=2019-08-13}}</ref>
* Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a "Seljačko kolo" (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Prva feministkinja Prigorja|url=https://www.portalnovosti.com/prva-feministkinja-prigorja|accessdate=2019-08-13}}</ref>

==Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti==
'''Pravoslavana crkva Svetog''' '''Nikole'''<ref>{{Citiranje časopisa|author=Geocaching|title=Geocaching - The Official Global GPS Cache Hunt Site|url=https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9|accessdate=2019-08-14}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - KULTURNA BAŠTINA  -  Registar kulturnih dobara|url=https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=373385764|accessdate=2019-08-14}}</ref> - zaštićeni spomenik kulture https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9

'''Arheološko nalazište "Mihalj"'''<ref>{{Citiranje časopisa|title=15. Kulturšok - tribina: Arheološko nalazište Osijek Vojakovački|url=https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/|accessdate=2019-08-14}}</ref> - zaštićeni spomenik kulture https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/

'''Spomenik NOB-a''' (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Komemoracija u Prigorju|url=https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/|date=2019-07-22|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/

'''Srpska narodna škola iz 19. stoljeća''' ("Stara škola", u budućnosti predviđena obnova)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Srpsko Narodno Vijeće :: Obrazovanje|url=https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje

''''Božja''' '''noga'''<nowiki/>' (veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno) https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/

'''Kamena vrata''' (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice<ref>{{Citiranje časopisa|title=Vratno|url=http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28|accessdate=2019-08-14}}</ref> http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28

'''Rimska cesta i most''' (na lokaciji Vratno)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Putevima rimskih careva: Varaždinske toplice|url=https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva

'''Stara pravoslavna crkva Mijalj''' (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)

'''Kuća Mileve Cetušić''' (ulica Božinci)

'''Partizansko groblje Vratno'''

'''Hrast kitnjak "Visovi"''' - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine<ref>{{Citiranje časopisa|title=Natjecanje - Stablo godine (Tree of The Year)|url=https://www.sumfak.unizg.hr/hr/aktualno/natjecanje-stablo-godine-tree-of-the-year/|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://radiokrizevci.hr/2019/07/nominacija-hrvatsko-stablo-godine/

'''Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S<ref>{{Citiranje časopisa|title=Partizanska bolnica Stupe|url=https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/|date=2018-09-21|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/'''

==Tradicionalni društveni događaji==
Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - '''"Prvomajski krijes"'''<ref>{{Citiranje časopisa|title=Prvomajski krijes u Vojakovačkom Osijeku|url=https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/|date=2019-05-01|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/

Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - '''"Uskrsni ili Vaskrsni krijes"'''<ref>{{Citiranje časopisa|title=Uskrsno zajedništvo|url=https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/|date=2019-04-22|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/

Proslava '''"Nikolaja"''' - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole

Tradicionalna '''"Maškarada"''' - fašnička povorka maškra ili mačkara<ref>{{Citiranje časopisa|title=Mjesni odbor Vojakovački Osijek - organizirao fašničku povorku|url=https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/|date=2019-03-04|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/

'''Đurđašenje''' (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana<ref>{{Citiranje weba|url=https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/|title=Verovanja i običaji koje treba da poštujete za Đurđevdan|date=2019-05-05|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/

Proslava '''4. jula (Dan borca)''' - organizirana za vrijeme SFRJ<ref>{{Citiranje časopisa|title=Dan borca 04.07.1941 - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/7/4/61/|accessdate=2019-08-14}}</ref>

'''Dan''' '''Vijeće''' '''srpske''' '''nacionalne''' '''manjine''' '''Grada''' '''Križevaca''' https://prigorski.hr/krizevcima-odrzana-svecana-proslava-dana-vijeca-srpske-nacionalne-manjine/

'''Komemoracija''' žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata<ref>{{Citiranje časopisa|title=Vijenci u Prigorju|url=https://www.portalnovosti.com/vijenci-u-prigorju|accessdate=2019-08-14}}</ref>

'''Off road Kup Vojakovački Osijek''' - Off road utrka<ref>{{Citiranje časopisa|title=Eko-akcija u Vojakovačkom Osijeku|url=https://www.portalnovosti.com/eko-akcija-u-vojakovackom-osijeku|accessdate=2019-08-14}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.krizevci.info/2017/09/07/ovog-vikenda-11-kup-natjecanje-u-terenskoj-voznji/|title=Ovog vikenda 11. kup-natjecanje u terenskoj vožnji|work=Križevci.info|language=hr|accessdate=2019-08-14}}</ref>

'''Humanitarne međunarodne i lokalne akcije''' - u organizaciji Mjesnog odbora Osijek Vojakovački (Mjesne zajednice Osijek Vojakovački)<ref>{{Citiranje časopisa|title=Vojakovački Osijek pomaže UNICEF-u|url=https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/|date=2019-02-27|accessdate=2019-08-14}}</ref> https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/ <ref>{{Citiranje časopisa|title=Vojakovački Osijek solidarno pomagao Afriku|url=https://radiokrizevci.hr/2019/01/vojakovacki-osijek-solidarno-pomagao-afriku/|date=2019-01-23|accessdate=2019-08-14}}</ref>
'''Božićne''' '''školske''' '''priredbe''' - PŠ Ljudevita Modeca https://prigorski.hr/ucenici-podrucne-skole-osijek-vojakovacki-odrzali-bozicnu-priredbu/

==Gospodarstvo==
Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Križevci}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Križevci]]
[[Kategorija:Naselja u Koprivničko-križevačkoj županiji]]

Osijek Vojakovački - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica