Osijek - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kultura */

2026-03-15T13:27:10Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 15. ožujak 2026. u 13:27
Redak 371:		Redak 371:

	Osijek je 2016. godine ušao u završni krug natjecanja za prestižnu titulu "[[Europska prijestolnica kulture\|Europske prijestolnice kulture]]" (za 2020.) Osim Osijeka, u uži su krug ušli gradovi [[Pula]], [[Rijeka]] i [[Dubrovnik]]. Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, Steve Green, u četvrtak, 24. ožujka 2016. godine, u 17.15. sati na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara objavio je odluku Povjerenstva prema kojoj će Europska prijestolnica kulture 2020. godine biti [[Rijeka]].<ref>[http://www.rijeka2020.eu/rijeka-europska-prijestolnica-kulture-2020/ Rijeka2020 - Europska prijestolnica kulture, "Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020." 25. ožujka 2016.]</ref>		Osijek je 2016. godine ušao u završni krug natjecanja za prestižnu titulu "[[Europska prijestolnica kulture\|Europske prijestolnice kulture]]" (za 2020.) Osim Osijeka, u uži su krug ušli gradovi [[Pula]], [[Rijeka]] i [[Dubrovnik]]. Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, Steve Green, u četvrtak, 24. ožujka 2016. godine, u 17.15. sati na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara objavio je odluku Povjerenstva prema kojoj će Europska prijestolnica kulture 2020. godine biti [[Rijeka]].<ref>[http://www.rijeka2020.eu/rijeka-europska-prijestolnica-kulture-2020/ Rijeka2020 - Europska prijestolnica kulture, "Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020." 25. ožujka 2016.]</ref>

			Od 2021. je domaćinom [[Glazbena tribina HDS-a\|Glazbene tribine HDS-a]].

	== Mediji ==		== Mediji ==

Suradnik10: /* Kultura */

2026-02-20T19:29:02Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 20. veljača 2026. u 19:29
Redak 364:		Redak 364:
	Od 2004. godine održava se glazbeni festival [[Urban fest Osijek]] čiji je cilj promoviranje mladih neafirmiranih sastava i DJ-a iz regije.		Od 2004. godine održava se glazbeni festival [[Urban fest Osijek]] čiji je cilj promoviranje mladih neafirmiranih sastava i DJ-a iz regije.

	U Osijeku se održava Dječji glazbeni festival Zeko.		U Osijeku se održava Dječji glazbeni festival Zeko i kulturna manifestacija [[Osječko ljeto mladih]].

	U samome gradu djeluju dva velika folklorna ansambla: HKUD "Osijek 1862." i HKUD "Željezničar". Također, u Osijeku djeluje i [[Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić]], te brojne druge tradicijsko-kulturne udruge i organizacije.		U samome gradu djeluju dva velika folklorna ansambla: HKUD "Osijek 1862." i HKUD "Željezničar". Također, u Osijeku djeluje i [[Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić]], te brojne druge tradicijsko-kulturne udruge i organizacije.

Suradnik10: /* Kultura */

2025-09-25T03:55:11Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 25. rujan 2025. u 03:55
Redak 328:		Redak 328:
	Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja\|Slavonije i Baranje.]]		Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja\|Slavonije i Baranje.]]

	Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.<ref>{{Citiranje weba		Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je [[kazalište u 1866.\|1866.]] godine.<ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/		\|url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/
	\|title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku		\|title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

Suradnik10: /* Kultura */

2025-08-19T00:40:29Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 19. kolovoz 2025. u 00:40
Redak 333:		Redak 333:
	\|accessdate=2009-06-24		\|accessdate=2009-06-24
	}}</ref>		}}</ref>
	HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.<ref>{{Citiranje weba		HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i [[Dječje kazalište Branka Mihaljevića]] u Osijeku.<ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.djecje-kazaliste.hr		\|url=http://www.djecje-kazaliste.hr
	\|title=Dječje kazalište u Osijeku.		\|title=Dječje kazalište u Osijeku.
Redak 366:		Redak 366:
	U Osijeku se održava Dječji glazbeni festival Zeko.		U Osijeku se održava Dječji glazbeni festival Zeko.

	U samome gradu djeluju dva velika folklorna ansambla: HKUD "Osijek 1862." i HKUD "Željezničar". Također, u Osijeku djeluje i Slavonsko ~~Tamburaško Društvo "~~Pajo Kolarić", te brojne druge tradicijsko-kulturne udruge i organizacije.		U samome gradu djeluju dva velika folklorna ansambla: HKUD "Osijek 1862." i HKUD "Željezničar". Također, u Osijeku djeluje i [[Slavonsko tamburaško društvo Pajo Kolarić]], te brojne druge tradicijsko-kulturne udruge i organizacije.

	U Osijeku djeluju kulturne ustanove [[Mađari u Hrvatskoj\|mađarske manjine]] u RH :[[Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku\|Mađarsko kulturno društvo Népkör]] i [[Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj\|Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH]].		U Osijeku djeluju kulturne ustanove [[Mađari u Hrvatskoj\|mađarske manjine]] u RH :[[Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku\|Mađarsko kulturno društvo Népkör]] i [[Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj\|Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH]].

Suradnik10: /* Šport */

2025-07-23T01:42:35Z

Šport

←Starija inačica		Inačica od 23. srpanj 2025. u 01:42
Redak 473:		Redak 473:

	Održavaju se natjecanje svjetskog kupa u športskoj gimnastici [[Grand prix Osijek]] (od 2009.) i festival urbane kulture i športa [[Pannonian Challenge]] (od 1999.) koji je 2016. bio dio FISE Svjetskog kupa<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016</ref>, odnosno UCI BMX Freestyle Svjetskog kupa.<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016/fise-world-osijek-croatia-2016</ref>. Od 2005. održava se [[Osječki polumaraton\|Osječki Ferivi polumaraton]]. U dva navrata održao se [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj\|Svjetski streljački kup u letećim metama]]. Održao se [[Svjetski padobranski kup u Hrvatskoj\|Svjetski padobranski kup]] u figurativnim skokovima.		Održavaju se natjecanje svjetskog kupa u športskoj gimnastici [[Grand prix Osijek]] (od 2009.) i festival urbane kulture i športa [[Pannonian Challenge]] (od 1999.) koji je 2016. bio dio FISE Svjetskog kupa<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016</ref>, odnosno UCI BMX Freestyle Svjetskog kupa.<ref>http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016/fise-world-osijek-croatia-2016</ref>. Od 2005. održava se [[Osječki polumaraton\|Osječki Ferivi polumaraton]]. U dva navrata održao se [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj\|Svjetski streljački kup u letećim metama]]. Održao se [[Svjetski padobranski kup u Hrvatskoj\|Svjetski padobranski kup]] u figurativnim skokovima.

			Srpnja i kolovoza 2025. u Osijeku se održao gimnastički dio 18. [[Europski olimpijski festival mladih\|Europskog olimpijskog festivala mladih]] (EYOF); ostali domaćini bili su [[Skoplje]] i [[Kumanovo]].<ref>M.K.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport-365/otvoren-xviii--ljetni-europski-olimpijski-festival-mladih--eyof-/242969 ''Otvoren XVIII. ljetni Europski olimpijski festival mladih (EYOF) '']. Dalmatinski portal. 22. srpnja 2025. Pristupljeno 23. srpnja 2025.</ref>

	Slijedi popis klubova po športovima:		Slijedi popis klubova po športovima:

Suradnik10: Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

2025-06-09T01:42:41Z

Zamjena teksta - 'class="prettytable"' u 'class="wikitable"'

←Starija inačica		Inačica od 9. lipanj 2025. u 01:42
Redak 173:		Redak 173:
	Sadašnji saziv vijeća odabran je na [[Hrvatski lokalni izbori 2017.\|lokalnim izborima]] u [[svibanj\|svibnju]] [[2017.]] Trenutačni predsjednik vijeća je [[dr.sc. Željko Požega]].		Sadašnji saziv vijeća odabran je na [[Hrvatski lokalni izbori 2017.\|lokalnim izborima]] u [[svibanj\|svibnju]] [[2017.]] Trenutačni predsjednik vijeća je [[dr.sc. Željko Požega]].

	{\| class="~~prettytable~~" style="text-align:left"		{\| class="wikitable" style="text-align:left"
	\|- style="background-color:#efefef"		\|- style="background-color:#efefef"
	! align="center" \| Stranka \|\| align="center" \| Broj vijećnika		! align="center" \| Stranka \|\| align="center" \| Broj vijećnika

Suradnik01: /* Gornji grad */

2023-01-24T23:21:23Z

Gornji grad

←Starija inačica		Inačica od 24. siječanj 2023. u 23:21
Redak 244:		Redak 244:
	Datoteka:Crkva sv. Križa.jpg\|Crkva sv. Križa u Tvrđi		Datoteka:Crkva sv. Križa.jpg\|Crkva sv. Križa u Tvrđi
	</gallery>		</gallery>

			== Crkva ==
			U Osijeku su franjevci nazočni na šestorima lokacijama:<ref>D. Celing: [http://glas-slavonije.hr/412646/3/U-Osijeku-ima-6-franjevackih-zajednica ''U Osijeku ima 6 franjevačkih zajednica '']. Glas Slavonije. 8. listopada 2019. Pristupljeno 25. siječnja 2023.</ref>
			* samostan franjevaca opservanata na Trgu V. Lisinskog 3 te župa sv. Obitelji u Paškoj 35a
			* samostan franjevaca kapucina je na Trgu slobode 5
			* Milosrdne sestre sv. Križa su u Krbavskoj 22
			* Samostan Družbe kćeri milosrđa i vrtić koji vode je u Bakarskoj 1
			* Školske sestre franjevke djeluju u Josipovcu u Marulićevoj 18a, a imaju i dječji vrtić.

	===Gornji grad===		===Gornji grad===
	Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika - Trg Ante Starčevića. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura [[Historicizam\|historicizma]]. Najistaknutija građevina je [[Osječka konkatedrala\|župna crkva sv. Petra i Pavla]], građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Josipa Jurja Strossmayera]].<ref>Dragan Damjanović (2004.), [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf „Projekti za osječku župnu crkvu svetih Petra i Pavla i njihov autor Franz Langenberg“], ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 28, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> U blizini je [[Neoklasicizam\|neoklasicistička]] Palača županije (1834. – 1846., arhitekt N. Hild), te [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]] s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih građevina može se istaknuti [[Kapucinski samostan i crkva sv. Jakova u Osijeku\|kapucinski samostan]] (1706. – 1710.) s crkvom sv. Jakova (1723. – 1727.), te manja [[Crkva sv. Roka u Gornjem gradu (Osijek)\|crkva sv. Roka]], kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik.<ref>Irena Pauk Sili (2004.), „Crkva sv. Roka u Gornjem gradu u Osijeku“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref>		Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika - Trg Ante Starčevića. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura [[Historicizam\|historicizma]]. Najistaknutija građevina je [[Osječka konkatedrala\|župna crkva sv. Petra i Pavla]], građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa [[Josip Juraj Strossmayer\|Josipa Jurja Strossmayera]].<ref>Dragan Damjanović (2004.), [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf „Projekti za osječku župnu crkvu svetih Petra i Pavla i njihov autor Franz Langenberg“], ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 28, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> U blizini je [[Neoklasicizam\|neoklasicistička]] Palača županije (1834. – 1846., arhitekt N. Hild), te [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]] s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih građevina može se istaknuti [[Kapucinski samostan i crkva sv. Jakova u Osijeku\|kapucinski samostan]] (1706. – 1710.) s crkvom sv. Jakova (1723. – 1727.), te manja [[Crkva sv. Roka u Gornjem gradu (Osijek)\|crkva sv. Roka]], kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik.<ref>Irena Pauk Sili (2004.), „Crkva sv. Roka u Gornjem gradu u Osijeku“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref>

	Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom [[Secesija\|secesije]]. U tom je pogledu značajna [[Europska avenija]], reprezentativna avenija s raskošnim secesijskim palačama podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je [[Kino Urania u Osijeku\|Kino Urania]], djelo arhitekata [[Vladoje Aksmanović\|Viktora Axmanna]] iz 1912. godine, te palača Glavne pošte iz iste godine.Europska avenija ima najdulji secesijski niz u jugoistočnoj Europi.<gallery widths="180" heights="147">		Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom [[Secesija\|secesije]]. U tom je pogledu značajna [[Europska avenija]], reprezentativna avenija s raskošnim secesijskim palačama podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je [[Kino Urania u Osijeku\|Kino Urania]], djelo arhitekata [[Vladoje Aksmanović\|Viktora Axmanna]] iz 1912. godine, te [[palača Glavne pošte u Osijeku\|palača Glavne pošte]] iz iste godine. Europska avenija ima najdulji secesijski niz u jugoistočnoj Europi.<gallery widths="180" heights="147">
	Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek.jpg\|Konkatedrala sv. Petra i Pavla - Treća najveća crkva u Hrvatskoj i druga najviša. Izgrađena je 1898. godine i visine je 90 metara.		Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek.jpg\|Konkatedrala sv. Petra i Pavla - Treća najveća crkva u Hrvatskoj i druga najviša. Izgrađena je 1898. godine i visine je 90 metara.
	Datoteka:Trg Ante Starčevića.jpg\|Trg Ante Starčevića		Datoteka:Trg Ante Starčevića.jpg\|Trg Ante Starčevića

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T23:20:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 23:20
Redak 224:		Redak 224:
	<nowiki> </nowiki>S lijeve strane trga je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku\|zgrada Glavne straže]] (danas Muzej Slavonije), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada [[Gradski magistrat u Osijeku\|Gradskog magistrata]] iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas [[Muzej Slavonije]].<ref>Božica Valenčić (2004.), „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe [[Kuća Plemić u Osijeku\|kuća Plemić]] (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu [[rokoko]]a.		<nowiki> </nowiki>S lijeve strane trga je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku\|zgrada Glavne straže]] (danas Muzej Slavonije), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada [[Gradski magistrat u Osijeku\|Gradskog magistrata]] iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas [[Muzej Slavonije]].<ref>Božica Valenčić (2004.), „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe [[Kuća Plemić u Osijeku\|kuća Plemić]] (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu [[rokoko]]a.
	[[Datoteka:Crkva sv. Mihaela Osijek.jpg\|alt=\|mini\|234x234px\|[[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Crkva sv. Mihovila u Tvrđi]]]]		[[Datoteka:Crkva sv. Mihaela Osijek.jpg\|alt=\|mini\|234x234px\|[[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Crkva sv. Mihovila u Tvrđi]]]]
	Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se [[Kužni pil u Osijeku\|Kužni pil]], odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729. – 1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.<ref>{{~~Citiraj web~~		Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se [[Kužni pil u Osijeku\|Kužni pil]], odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729. – 1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.<ref>{{Citiranje weba
	\|url= http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf		\|url= http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf
	\|title=Kužni pil u osječkoj Tvrđi		\|title=Kužni pil u osječkoj Tvrđi
Redak 230:		Redak 230:
	\|accessdate=2009-06-24		\|accessdate=2009-06-24
	}}</ref>		}}</ref>
	U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. [[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Župna crkva sv. Mihovila]] (1725. – 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke [[Isusovci\|isusovce]]. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.<ref>Mirjana Repanić Braun (2002.), „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku“, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 2006, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> Druga je [[Franjevački samostan i crkva u Osijeku\|franjevačka crkva]] uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.<ref>{{~~Citiraj web~~		U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. [[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Župna crkva sv. Mihovila]] (1725. – 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke [[Isusovci\|isusovce]]. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.<ref>Mirjana Repanić Braun (2002.), „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku“, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 2006, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> Druga je [[Franjevački samostan i crkva u Osijeku\|franjevačka crkva]] uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.<ref>{{Citiranje weba
	\|url= http://www.franjevci.com		\|url= http://www.franjevci.com
	\|title=Franjevački samostan i crkva u Osijeku		\|title=Franjevački samostan i crkva u Osijeku
Redak 320:		Redak 320:
	Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja\|Slavonije i Baranje.]]		Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja\|Slavonije i Baranje.]]

	Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.<ref>{{~~Citiraj web~~		Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.<ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/		\|url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/
	\|title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku		\|title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
	\|accessdate=2009-06-24		\|accessdate=2009-06-24
	}}</ref>		}}</ref>
	HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.<ref>{{~~Citiraj web~~		HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.<ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.djecje-kazaliste.hr		\|url=http://www.djecje-kazaliste.hr
	\|title=Dječje kazalište u Osijeku.		\|title=Dječje kazalište u Osijeku.
Redak 331:		Redak 331:
	}}</ref>		}}</ref>

	U Osijeku je i muzej od nacionalnoga značenja, [[Muzej Slavonije]],<ref>{{~~Citiraj web~~		U Osijeku je i muzej od nacionalnoga značenja, [[Muzej Slavonije]],<ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.mdc.hr/osijek		\|url=http://www.mdc.hr/osijek
	\|title=Muzej Slavonije.		\|title=Muzej Slavonije.
Redak 337:		Redak 337:
	}}</ref> u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. Muzej posjeduje i bogatu arheološku zbirku, a smještena je u zgradi nekadašnje Glavne straže u Tvrđi, te se često, kolokvijalno, naziva ''arheološkim muzejom'' jer je nekadašnji osječki Arheološki muzej 2012. godine pripojen Muzeju Slavonije. Tim je činom osječki Arheološki muzej prestao djelovati s radom, a Muzej Slavonije preuzeo je sve nekretnine, imovinu, djelatnike, prava i obveze Arheološkoga muzeja.<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije Uredbom Vlade: Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije]</ref>		}}</ref> u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. Muzej posjeduje i bogatu arheološku zbirku, a smještena je u zgradi nekadašnje Glavne straže u Tvrđi, te se često, kolokvijalno, naziva ''arheološkim muzejom'' jer je nekadašnji osječki Arheološki muzej 2012. godine pripojen Muzeju Slavonije. Tim je činom osječki Arheološki muzej prestao djelovati s radom, a Muzej Slavonije preuzeo je sve nekretnine, imovinu, djelatnike, prava i obveze Arheološkoga muzeja.<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije Uredbom Vlade: Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije]</ref>

	U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva [[Državni arhiv u Osijeku]].<ref>{{~~Citiraj web~~		U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva [[Državni arhiv u Osijeku]].<ref>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.dao.hr		\|url=http://www.dao.hr
	\|title=Državni arhiv u Osijeku		\|title=Državni arhiv u Osijeku
	\|accessdate=2009-06-24		\|accessdate=2009-06-24
	}}</ref> Od drugih muzejskih ustanova, tu je [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku\|Muzej likovnih umjetnosti]],<ref>{{~~Citiraj web~~		}}</ref> Od drugih muzejskih ustanova, tu je [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku\|Muzej likovnih umjetnosti]],<ref>{{Citiranje weba
	\|url=https://www.mlu.hr/		\|url=https://www.mlu.hr/
	\|title=Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku		\|title=Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T03:41:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 03:41
Redak 224:		Redak 224:
	<nowiki> </nowiki>S lijeve strane trga je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku\|zgrada Glavne straže]] (danas Muzej Slavonije), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada [[Gradski magistrat u Osijeku\|Gradskog magistrata]] iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas [[Muzej Slavonije]].<ref>Božica Valenčić (2004.), „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe [[Kuća Plemić u Osijeku\|kuća Plemić]] (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu [[rokoko]]a.		<nowiki> </nowiki>S lijeve strane trga je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku\|zgrada Glavne straže]] (danas Muzej Slavonije), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada [[Gradski magistrat u Osijeku\|Gradskog magistrata]] iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas [[Muzej Slavonije]].<ref>Božica Valenčić (2004.), „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882</ref> Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe [[Kuća Plemić u Osijeku\|kuća Plemić]] (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu [[rokoko]]a.
	[[Datoteka:Crkva sv. Mihaela Osijek.jpg\|alt=\|mini\|234x234px\|[[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Crkva sv. Mihovila u Tvrđi]]]]		[[Datoteka:Crkva sv. Mihaela Osijek.jpg\|alt=\|mini\|234x234px\|[[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Crkva sv. Mihovila u Tvrđi]]]]
	Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se [[Kužni pil u Osijeku\|Kužni pil]], odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729. – 1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.<ref>{{~~cite~~ web		Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se [[Kužni pil u Osijeku\|Kužni pil]], odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729. – 1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.<ref>{{Citiraj web
	\|url= http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf		\|url= http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf
	\|title=Kužni pil u osječkoj Tvrđi		\|title=Kužni pil u osječkoj Tvrđi
Redak 230:		Redak 230:
	\|accessdate=2009-06-24		\|accessdate=2009-06-24
	}}</ref>		}}</ref>
	U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. [[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Župna crkva sv. Mihovila]] (1725. – 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke [[Isusovci\|isusovce]]. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.<ref>Mirjana Repanić Braun (2002.), „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku“, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 2006, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> Druga je [[Franjevački samostan i crkva u Osijeku\|franjevačka crkva]] uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.<ref>{{~~cite~~ web		U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. [[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku\|Župna crkva sv. Mihovila]] (1725. – 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke [[Isusovci\|isusovce]]. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.<ref>Mirjana Repanić Braun (2002.), „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku“, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 2006, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534</ref> Druga je [[Franjevački samostan i crkva u Osijeku\|franjevačka crkva]] uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.<ref>{{Citiraj web
	\|url= http://www.franjevci.com		\|url= http://www.franjevci.com
	\|title=Franjevački samostan i crkva u Osijeku		\|title=Franjevački samostan i crkva u Osijeku
Redak 320:		Redak 320:
	Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja\|Slavonije i Baranje.]]		Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja\|Slavonije i Baranje.]]

	Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.<ref>{{~~cite~~ web		Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku\|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.<ref>{{Citiraj web
	\|url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/		\|url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/
	\|title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku		\|title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
	\|accessdate=2009-06-24		\|accessdate=2009-06-24
	}}</ref>		}}</ref>
	HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.<ref>{{~~cite~~ web		HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.<ref>{{Citiraj web
	\|url=http://www.djecje-kazaliste.hr		\|url=http://www.djecje-kazaliste.hr
	\|title=Dječje kazalište u Osijeku.		\|title=Dječje kazalište u Osijeku.
Redak 331:		Redak 331:
	}}</ref>		}}</ref>

	U Osijeku je i muzej od nacionalnoga značenja, [[Muzej Slavonije]],<ref>{{~~cite~~ web		U Osijeku je i muzej od nacionalnoga značenja, [[Muzej Slavonije]],<ref>{{Citiraj web
	\|url=http://www.mdc.hr/osijek		\|url=http://www.mdc.hr/osijek
	\|title=Muzej Slavonije.		\|title=Muzej Slavonije.
Redak 337:		Redak 337:
	}}</ref> u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. Muzej posjeduje i bogatu arheološku zbirku, a smještena je u zgradi nekadašnje Glavne straže u Tvrđi, te se često, kolokvijalno, naziva ''arheološkim muzejom'' jer je nekadašnji osječki Arheološki muzej 2012. godine pripojen Muzeju Slavonije. Tim je činom osječki Arheološki muzej prestao djelovati s radom, a Muzej Slavonije preuzeo je sve nekretnine, imovinu, djelatnike, prava i obveze Arheološkoga muzeja.<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije Uredbom Vlade: Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije]</ref>		}}</ref> u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. Muzej posjeduje i bogatu arheološku zbirku, a smještena je u zgradi nekadašnje Glavne straže u Tvrđi, te se često, kolokvijalno, naziva ''arheološkim muzejom'' jer je nekadašnji osječki Arheološki muzej 2012. godine pripojen Muzeju Slavonije. Tim je činom osječki Arheološki muzej prestao djelovati s radom, a Muzej Slavonije preuzeo je sve nekretnine, imovinu, djelatnike, prava i obveze Arheološkoga muzeja.<ref>[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije Uredbom Vlade: Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije]</ref>

	U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva [[Državni arhiv u Osijeku]].<ref>{{~~cite~~ web		U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva [[Državni arhiv u Osijeku]].<ref>{{Citiraj web
	\|url=http://www.dao.hr		\|url=http://www.dao.hr
	\|title=Državni arhiv u Osijeku		\|title=Državni arhiv u Osijeku
	\|accessdate=2009-06-24		\|accessdate=2009-06-24
	}}</ref> Od drugih muzejskih ustanova, tu je [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku\|Muzej likovnih umjetnosti]],<ref>{{~~cite~~ web		}}</ref> Od drugih muzejskih ustanova, tu je [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku\|Muzej likovnih umjetnosti]],<ref>{{Citiraj web
	\|url=https://www.mlu.hr/		\|url=https://www.mlu.hr/
	\|title=Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku		\|title=Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku

WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T00:01:46Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 00:01
Redak 710:		Redak 710:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Osijek}}~~
	* [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice]		* [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice]
	* [http://www.Osijeknews.hr OsijekNews.hr - news portal grada Osijeka]		* [http://www.Osijeknews.hr OsijekNews.hr - news portal grada Osijeka]