https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=OrijentalizamOrijentalizam - Povijest promjena2026-09-01T04:16:12ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Orijentalizam&diff=787504&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 300 sati)2026-07-05T06:51:16Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 300 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>[[Datoteka:Jean-Léon Gérôme - Le charmeur de serpents.jpg|mini|[[Jean-Léon Gérôme]], ''Krotitelj zmija'' iz oko 1879. Ova slika ilustrira senzualnu ljepotu i kulturnu misteriju fikcije koja je "egzotični Orijent", zato se našla na koricama prvog izdanja knjige ''Orijentalizam'' E. W. Saida iz 1978. godine.]]<br />
'''Orijentalizam''' (prema [[latinski|lat.]] ''orientalis'' za „istočni”) je način vladanja i oblik mišljenja utemeljen na istodobno političkoj i spoznajnoj razdjelnici moći između [[Zapadni svijet|Zapada]] i [[Orijent|Istoka]]; jedan od ključnih pojmova [[postkolonijalizam|postkolonijalne teorije]], koji je uveo američki teoretičar [[Palestinci|palestinskoga]] podrijetla [[Edward Said|Edward W. Said]] u istoimenoj knjizi iz 1978., ''Orijentalizam''.<ref name=LZMK><br />
[https://www.enciklopedija.hr/clanak/orijentalizam orijentalizam], Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 29. lipnja 2026.</ref> <br />
[[Datoteka:Bellini, Gentile - Sultan Mehmet II.jpg|mini|[[Gentile Bellini]], ''Portret sultana Mehmeda II.'', 1480., ulje na platnu, 69,9 x 52,1 cm, [[Nacionalna galerija]], [[London]].]]<br />
Prema Saidu, [[moć]] se organizira, razmješta i provodi kroz kolonijalne diskurse [[ekonomija|ekonomije]], [[filologija|filologije]], [[historiografija|historiografije]], [[književnost]]i, [[putopis]]a, [[etnografija|etnografije]]. U tom se diskurzivnom polju stvaraju [[rasizam|rasističke]], [[znanost|znanstvene]], [[politika|političke]] [[predrasuda|predrasude]] o Istoku kao nečem potpuno drugom, od čega se Zapad mora odvojiti da bi izgradio vlastiti [[identitet]].<ref name=LZMK/> <br />
U ovoj izmišljotini, piše Said, implicitna je ideja da je zapadno društvo razvijeno, racionalno, fleksibilno i superiorno.<ref>Mahmood Mamdani, ''Good Muslim, Bad Muslim: America, the Cold War, and the Roots of Terrorism'', New York, Pantheon, 2004., str. 32. {{ISBN|0-375-42285-4}}</ref> To omogućuje „zapadnoj mašti” da „istočne” kulture i ljude vidi kao privlačne, ali i kao prijetnju zapadnoj civilizaciji.<ref>Chris Karnadi, ''[https://www.polygon.com/23002044/horizon-forbidden-west-tremortusk-orientalist-tropes Horizon Forbidden West purports to be post-racial — but it's not]'', Polygon, 30. ožujka 2022. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. lipnja 2026.</ref><br />
Budući da se služi takvim tehnikama podčinjavanja drugoga koje mu osiguravaju reprodukciju moći ([[imperijalizam]]), Zapadu izmiče stvarni Istok i mogućnost njegove drukčije spoznaje i predočavanja.<ref name=LZMK/> <br />
<br />
Mnogi akademski diskursi počeli su koristiti termin „orijentalizam” kako bi se označio opći pokroviteljski zapadnjački stav prema [[azija|azijskim]] i [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkim]] društvima. <br />
<br />
Međutim, kritičari su zamjerili Saidu previše snažnu polarizaciju između Zapada i Istoka kao homogenih cjelina, kao da unutar njih samih ne postoje [[rod]]ni, [[rasa|rasni]] i [[klasa|klasni]] [[antagonizam|antagonizmi]] te odgovarajuća konkurencija među različitim diskursima. Prijepornom se pokazala i Saidova uloga slobodnog intelektualca kao prekoračitelja granica koji navodno ne robuje ni jednom od sukobljenih sustava predodžbi. U slijedu tih kritika Said je u knjizi ''Kultura i imperijalizam'' (1993.) revidirao svoju koncepciju.<ref name=LZMK/><br />
<br />
Novinar i likovni kritičar Jonathan Jones predložio je suprotno od Saidove teorije i tvrdio da je većina orijentalizma proizašla iz istinske fascinacije i divljenja ([[alofilija]]/[[ksenofilija]]) istočnim kulturama, a ne iz predrasuda ili zlobe.<ref>Jonathan Jones, ''[https://www.theguardian.com/artanddesign/jonathanjonesblog/2008/may/22/orientalismisnotracism Orientalism is not racism]'', [[The Guardian]], 22. svibnja 2008. ISSN 0261-3077 {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. lipnja 2026.</ref><br />
<br />
==Orijentalizam u umjetnosti==<br />
<br />
[[Datoteka:Katholieke Illustratie 1867-1868 - nr 3 p 24 - Oostersche gebouwen - Parijsche Tentoonstelling.jpg|mini|''Palača Kediva'' u sredini „Egipatskog dijela” [[Svjetska izložba|Svjetske izložbe]] u [[Pariz]]u 1867.]]<br />
Orijentalističke tendencije u zapadnoj umjetnosti imaju dugu povijest. Orijentalni prizori mogu se pronaći u [[srednjovjekovna umjetnost|srednjovjekovnoj]] (na primjer, u vjerskim predmetima [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]) i [[renesansa|renesansnoj umjetnosti]] (npr. na Bellinijevoj slici osmanskog [[sultan]]a [[Mehmed II.|Mehmeda II.]] na slici desno), a [[islamska umjetnost]] sama je imala dubok i formativni utjecaj na [[zapadna umjetnost|zapadnu umjetničku produkciju]] (npr. ili u [[arabeska]]ma (vijugavim [[ornament]]alnim oblicima u obliku slova ''S'' ranonovovjekovnog tekstila).<ref name=SH>dr. Nancy Demerdash, ''[https://smarthistory.org/orientalism/ Orijentalizam]'', Smarthistory, 2. lipnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 29. lipnja 2026.</ref> Orijentalne teme dodatno su se proširile u 18., u skladu sa zapadnim [[kolonijalizam|kolonijalizmom]] u Africi i Aziji, te s pojavom [[romantizam|romantizma]] u 19. stoljeću.<ref>Orijentalizam, iz ''Opća povijest umjetnosti'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2003. str. 386. {{ISBN|953-196-631-1}}</ref> <br />
<br />
Orijentalističke slike i drugi oblici materijalne kulture djeluju na dva načina. Prvo, prikazuju „egzotičnu“ i stoga rasističku, feminiziranu i često seksualiziranu kulturu daleke zemlje. Drugo, istovremeno tvrde da su dokument, autentičan uvid u mjesto i njegove stanovnike, kao što vidimo npr. u [[Jean-Léon Gérôme|Gérômeovim]] detaljnim i [[naturalizam|naturalističkim]] djelima. U djelu „Krotitelj zmija“ (slika gore), Gérôme konstruira ovaj sloj egzotične „istine“ uključivanjem nečitljivih, lažnih arapskih pločica u pozadini. Nadalje Gérôme, premda konstruira scenu iz svoje mašte, koristi vrlo profinjen i naturalistički stil kako bi sugerirao da je i sam promatrao ovaj prizor.<ref>Linda Nochlin, ''The Imaginary Orient,'' Art in America, svezak XXI, broj 5., 1983., str. 118-131.</ref> Time Gérôme sugerira da je prikazana golotinja bila redovita i javna pojava na „Istoku“,<ref name=SH/> iako je vjerojatnije suprotno.<br />
<br />
U Europi, trendovi kulturnog prisvajanja (aproprijacije) uključivali su konzumeristički „ukus“ za materijale i predmete, poput [[porculan]]a, [[tekstil]]a, mode i [[tepih]]a, s Bliskog istoka i iz Azije. Na primjer, ''chinoiserie'' je bio trend dekorativne umjetnosti inspirirane [[Kina|Kinom]]), ''japonisme'' (inspiriran [[Japan]]om, kao ''turquerie'' (inspiriran [[Turska|Turskom]]). Sposobnost Europljana da kupuju i posjeduju ove materijale donekle je potvrdila imperijalni utjecaj u tim područjima.<ref name=SH/><br />
<br />
[[Eklekticizam|Eklektički]] odnos prema Istoku može se prepoznati i u mnogim djelima [[historicizam|historicističke]] arhitekture koja je također je podržavao ciljeve kolonijalne ekspanzije. To neprestano vidimo npr. u „arhitektonskim imitacijama” izgrađenim na [[Svjetska izložba|Svjetskim izložbama]] (''L'Exposition universelle'') 19. stoljeća, koje su nastojale pružiti i spektakl i autentičnost posjetiteljima sajma. Primjerice, na Svjetskoj izložbi u [[Pariz]]u 1867. godine, dizajneri egipatskog dijela Jacques Drévet i E. Schmitz nadmašili su ono što je trebalo predstavljati stambenu [[kediv]]alsku ([[Osmansko Carstvo|osmanska]] titula vladara Egipta) palaču kupolom tipičnom za arhitekturu [[džamija]] (desno).<ref name=SH/> <br />
<br />
==Poveznice==<br />
* [[Eurocentrizam]]<br />
* [[Imperijalizam]]<br />
* [[Pejorativ]]<br />
* [[Pseudomaurski stil]]<br />
<br />
==Literatura==<br />
* Edward W. Saïd, ''Orientalism'', Pantheon Books, 1978., 368. stranica {{ISBN|978-0-394-42814-7}}<br />
<br />
==Izvori==<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Orijentalizam| ]]<br />
[[Kategorija:Povijest umjetnosti]]</div>Bot1