https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Oriana_FallaciOriana Fallaci - Povijest promjena2026-08-07T12:41:04ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oriana_Fallaci&diff=31206&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-15T08:46:49Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Oriana Fallaci'''-->[[Slika:Oriana Fallaci 2.jpg|minijatura|desno|150px|Oriana Fallaci]]<br />
'''Oriana Fallaci''' ([[Firenca]], [[29. lipnja]] [[1929.]] - [[Firenca]], [[15. rujna]] [[2006.]]), [[Italija|talijanska]] novinarka i spisateljica, poznata po izvještajima s ratnih i konfliktnih područja širom svijeta, i intervjuima koje je vodila s državnicima tijekom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih. Nakon [[Napadi 11. rujna 2001.|terorističkog napada na njujorški WTC]] izazvala je kontroverze pišući protiv [[Islam|islama]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rođena u radničkoj obitelji kao najstarija od četiri sestre. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] se pridružila antifašistima, pomažući ocu koji je vodio pokret otpora u Firenci.<ref>[https://www.theguardian.com/news/2006/sep/16/guardianobituaries.italy Liz McGregor, John Hooper, ''Oriana Fallaci'', Guardian, 16. rujna 2006.] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref> Za vrijeme njemačke okupacije otac Edoardo je zatvoren i mučen. Za djelovanje u ratu dobila je nagradu talijanskih oružanih snaga.<br />
<br />
Novinarstvom se počinje baviti već sa 16 godina, kako bi platila školovanje.<ref>[https://www.theguardian.com/news/2006/sep/16/guardianobituaries.italy Liz McGregor, John Hooper, ''Oriana Fallaci'', Guardian, 16. rujna 2006.] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref> Napustila je medicinski fakultet [[Sveučilište u Firenci|Sveučilišta u Firenci]] kako bi se mogla posvetiti novinarstvu. Tijekom 1950-ih počinje raditi za list [[L'Europeo]].<ref>[https://www.britannica.com/biography/Oriana-Fallaci ''Oriana Fallaci'', Encyclopædia Britannica, 5. siječnja 2017.] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref> Od [[1967.]] je u [[Vijetnam]]u i objavljuje knjige o američko-vijetnamskom ratu. Izvještavala je o ratnim sukobima u [[Pakistan|Pakistanu]], [[Libanon|Libanonu]], [[Kambodža|Kambodži]] i dr. Tijekom demonstracija u vrijeme Olimpijskih igara u Meksiku vojska ju je [[2. rujna]] [[1968.]] teško ranila. Smatrana je mrtvom i trebala biti prebačena u mrtvačnicu, kada je primijećeno da još još diše.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2006/sep/15/italy.books John Hooper, ''Controversial Italian journalist dies'', Guardian, 15. rujna 2006.] (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref> Njeno svjedočanstvo je pomoglo u opovrgavanju navoda meksičke vlade, koja je tvrdila da se masakr nije dogodio.<br />
<br />
Fallaci je znamenita po svojim intervjuima s poznatim ličnostima. Razgovore s autoritarnim i političkim figurama je vodila ne respektirajući njihovu moć.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18919 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Fallaci, Oriana''] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref><ref>[https://www.nytimes.com/2017/10/16/books/review-oriana-fallaci-biography-cristina-de-stefano.html Dwight Garner, ''The Life of Oriana Fallaci, Guerrilla Journalist'', New York Times, 16. listopada 2017.] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref>[[Nguyen Cao Ky]], [[Jaser Arafat]], [[ Mohammed Reza Pahlavi]], [[Henry Kissinger]], [[Walter Cronkite]], [[Indira Gandhi]], [[Golda Meir]], [[Nguyen Van Thieu]], [[Zulfikar Ali Bhutto]], [[Willy Brandt]], [[ajatolah]] [[Ruholah Homeini]], [[Idi Amin]], [[Haile Selassie]], [[Federico Fellini]], [[Lech Walesa]], [[arhiepiskop Makarios III.]], [[Sean Connery]], [[Deng Xiaoping]], [[Sammy Davis Jr.]], [[Werner von Braun]], i [[Alexandros Panagoulis]] samo su neka od poznatih svjetskih ličnosti s kojima je razgovarala. Među najpoznatijim intervjuima je onaj s [[Henry Kissinger|Henryjem Kissingerom]], tvorcem američke vanjske politike u mandatu [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Kissinger je tijekom razgovora priznao da je [[Vijetnamski rat]] bio besmislen.<ref>[http://lithub.com/the-interview-that-became-henry-kissingers-most-disastrous-decision/ Cristina De Stefano, ''The interview that became Henry Kissinger's "most disastrous decision"'', Literary Hub, 20. listopada 2017.] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref> Njeni intervjui su sabrani u knjigu ''Razgovor s poviješću'' koja je 1970-ih bila veliki hit na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]].<ref>[http://www.index.hr/Vijesti/clanak/umrla-legendarna-novinarka-oriana-fallaci/327273.aspx ''Umrla legendarna novinarks Oriana Fallaci'', Index.hr, 15. rujna 2006.] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref><br />
<br />
Dodijeljen joj je počasni doktorat iz književnosti na [[Columbia College]] u [[Chicago|Chicagu]]. Surađivala je s mnogim svjetskim listovima ([[New York Times Magazine]], [[Life]], [[Le Nouvelle Observateur]], [[The Washington Post]], [[Look]], [[Der Stern]]), te s talijanskim listom [[Corriere della Sera]], u kojem je posljednjih godina objavljivala protumuslimanske tekstove.<br />
<br />
Prevođena je na mnoge jezike. U autobiografskoj knjizi "Pismo nerođenom djetetu" iz [[1975.]], opisuje osobnu dramu pobačaja. Roman "Muškarac" inspiriran je njenom vezom s grčkim pjesnikom i anarhistom [[Alexandros Panagoulis|Alexandrosom Panagoulisom]], koji je 1967. pokušao atentat na grčkog diktatora [[Georgios Papadopoulos|Georgiosa Papadopoulosa]] te bio zatvoren i mučen više godina. Panagoulis je 1976. poginuo u prometnoj nesreći, a Fallaci i mnogi Grci su vjerovali da se radilo u političkom ubojstvu.<ref>[https://www.theguardian.com/news/2006/sep/16/guardianobituaries.italy Liz McGregor, John Hooper, ''Oriana Fallaci'', Guardian, 16. rujna 2006.] (pristupljeno 4. prosinca 2017.)</ref><br />
<br />
Nakon [[terorizam|terorističkog napada]] od 11. rujna 2001. na tornjeve u [[New York]]u, gdje je posljednjih godina živjela, Fallaci je bila u središtu polemika zbog oštrih tekstova o [[islam]]<nowiki/>u, koji su bili i predmetom sudskih tužbi u Švicarskoj, Francuskoj i Italiji.<br />
<br />
== Bibliografija ==<br />
===Romani===<br />
* ''Nepotrebni spol (Il sesso inutile, 1961.)''<br />
* ''Penelopa u ratu (Penelope alla guerra, 1962.)''<br />
* ''Antipatični (Gli antipatici, 1963.)''<br />
* ''Pismo nerođenom djetetu (Lettera a un bambino mai nato, 1975.)''<br />
* ''Muškarac (Un uomo, 1979.)''<br />
* ''Inšallah (Insciallah, 1990.)''<br />
<br />
===Dokumentarna literatura===<br />
* ''Sedam grijeha Hollywoda (I sette peccati di Hollywood, 1957.)''<br />
* ''Ako umre Sunce (Se il sole muore, 1965.)''<br />
* ''Ništa i amen (Niente e così sia, 1969.)''<br />
* ''Tog dana na mjesecu (Quel giorno sulla luna 1970.)''<br />
* ''Razgovor s poviješću (Intervista con la storia, 1974.)''<br />
* ''Gnjev i ponos (La rabbia e l'orgoglio, 2001.)''<br />
* ''Snaga razuma (La forza della ragione, 2004.)''<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Fallaci, Oriana}}<br />
[[Kategorija:Talijanski književnici]]<br />
[[Kategorija:Talijanski novinari]]</div>WikiSysop