WikiSysop: bmz

2022-03-20T18:18:17Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 18:18
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Orejón'''-->'''~~Orejón''' (/=uhonje/, Coto), indijansko pleme u prašumama uz rijeke [[Yanayacu]], [[Sucusari]], [[Algodón]] i [[Putumayo]] u [[peru]]anskom departmanu Loreto, u distriktima Mazan, Napo, Putumayo i pebas. Jezično se klasificiraju porodici [[tucanoan\|tukano]].		Orejón''' (/=uhonje/, Coto), indijansko pleme u prašumama uz rijeke [[Yanayacu]], [[Sucusari]], [[Algodón]] i [[Putumayo]] u [[peru]]anskom departmanu Loreto, u distriktima Mazan, Napo, Putumayo i pebas. Jezično se klasificiraju porodici [[tucanoan\|tukano]].

	Orejóni su su svoje ime dobili po velikim kolutovima koje nose u uglavljene u [[uho\|ušima]], dok sami sebe nazivaju Maijuna<ref>[http://www.peruecologico.com.pe/etnias_orejon.htm Orejón]</ref>. Prve misije među njima utemeljuju rimokatolički misionari 1680.-tih godina, ali ih oni 1720.-tih napuštaju iz straha da ne padnu u roblje. Sredinom 18.-tog stoljeća kao i kasnnog 19. i ranog 20.-tog stoljeća pogodilo ih je nekoliko [[epidemija]], pa im je broj [[1925.]] sveden na oko 500.		Orejóni su su svoje ime dobili po velikim kolutovima koje nose u uglavljene u [[uho\|ušima]], dok sami sebe nazivaju Maijuna<ref>[http://www.peruecologico.com.pe/etnias_orejon.htm Orejón]</ref>. Prve misije među njima utemeljuju rimokatolički misionari 1680.-tih godina, ali ih oni 1720.-tih napuštaju iz straha da ne padnu u roblje. Sredinom 18.-tog stoljeća kao i kasnnog 19. i ranog 20.-tog stoljeća pogodilo ih je nekoliko [[epidemija]], pa im je broj [[1925.]] sveden na oko 500.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T01:47:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Orejón''' (/=uhonje/, Coto), indijansko pleme u prašumama uz rijeke [[Yanayacu]], [[Sucusari]], [[Algodón]] i [[Putumayo]] u [[peru]]anskom departmanu Loreto, u distriktima Mazan, Napo, Putumayo i pebas. Jezično se klasificiraju porodici [[tucanoan|tukano]].

Orejóni su su svoje ime dobili po velikim kolutovima koje nose u uglavljene u [[uho|ušima]], dok sami sebe nazivaju Maijuna<ref>[http://www.peruecologico.com.pe/etnias_orejon.htm Orejón]</ref>. Prve misije među njima utemeljuju rimokatolički misionari 1680.-tih godina, ali ih oni 1720.-tih napuštaju iz straha da ne padnu u roblje. Sredinom 18.-tog stoljeća kao i kasnnog 19. i ranog 20.-tog stoljeća pogodilo ih je nekoliko [[epidemija]], pa im je broj [[1925.]] sveden na oko 500.

Slično drugim šumskim zajednicama supsistencija im počiva na lovačkoj i hortikulturnoj ekonomiji, a u novije vrijeme i potraga za poslom u civilizaciji, što je rezultiralo da postaju dvojezični u [[kečua jezik|quechua]] ili [[španjolski|španjolskom]] jeziku, kao i porastom ženidbi van matične plemenske zajednice<ref>[http://books.google.com/books?id=175c4xOpLtYC&pg=PA267&lpg=PA267&dq=orej%C3%B3n+indians&source=bl&ots=W0eW0opl4d&sig=DmhSvvTWMqwv9JyLNc9sUD0j5L4&hl=en&ei=IWJdTNDKN8OLOIiylekN&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CCEQ6AEwAw#v=onepage&q&f=false The Indians of Central and South America: an ethnohistorical dictionary]</ref>.

Populacija iznosi 228 (1933)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tucanoan]]
[[Kategorija:Peruanski Indijanci]]
[[Kategorija:indijanska plemena]]

Orejón - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica