Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-19T20:49:03Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:49
Redak 265:		Redak 265:
	*[http://www.orebic.hr/upload/knjiga5.pdf prostorni plan Općine Orebić, 2002]		*[http://www.orebic.hr/upload/knjiga5.pdf prostorni plan Općine Orebić, 2002]
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons=~~
	~~\|commonscathr=Orebić~~
	}}
	*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]		*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]
	*[http://www.peljesac.info/orebic/indexhr.htm Orebić]		*[http://www.peljesac.info/orebic/indexhr.htm Orebić]

Suradnik01 u (test) 00:19, 3. veljača 2023.

2023-02-03T00:19:06Z

←Starija inačica		Inačica od 3. veljača 2023. u 00:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Orebić'''-->{{~~Općina~~		<!--'''Orebić'''-->{{Infookvir općina
	\|ime = Orebić		\|ime = Orebić
	\|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija\|Dubrovačko-neretvanska]]		\|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija\|Dubrovačko-neretvanska]]
Redak 276:		Redak 276:

	{{GiO DNŽ}}		{{GiO DNŽ}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Orebić}}		{{Orebić}}

	[[Kategorija:~~Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]~~		[[Kategorija:Orebić\| ]]
	~~[[Kategorija:Pelješac~~]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:08:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina
|ime = Orebić
|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2 = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
|broj stanovnika2011. = 4.122<ref name="stanovništvo"/>
|načelnik = Tomislav Ančić ([[Hrvatska konzervativna stranka (2014.)|HKS]])
|poštanski broj = 20250 Orebić
|z. širina = 42.99
|z. dužina = 17.17|
|slika = Panorama Orebić 1127.jpg
|slika_opis = Pogled na Orebić sa brda Vižanice
}}
'''Orebić''' je naselje i općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]].

== Ime ==
Orebić je dobio ime [[1584.]] po velikaškoj obitelji Orebić koja se doselila iz okolice [[Bakar (grad)|Bakra]] i čiji su članovi odigrali važnu ulogu u povijesti Orebića kao pomorski kapetani. Fedorka Orebić udana Mafatti je kao posljednja članica obitelji umrla u i pokopana u gradu [[Roveretto]] u [[Italija|Italiji]], [[28. travnja]] [[2003.]] <ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030502/osmrtnice01.asp Slobodna Dalmacije, osmrtnice za 2. svibnja 2003.]</ref> Prvotno ime Orebića je bilo '''Trstenica''' - koje danas nose jedan potok, glavna plaža u Orebiću te nogometni stadion. Pod množinskim oblikom imena ( “Orebići”) ga se moglo naći još 1970-ih u literaturi. U starijim ispravama se Orebić može naći i pod talijanskim imenom '''Sabbioncello'''.

== Uprava==
Općina se sastoji od 14 naselja (stanje 2006.), to su: [[Donja Banda]], [[Kućište (Orebić)|Kućište]], [[Kuna Pelješka]], [[Lovište]], [[Nakovanj (Orebić)|Nakovanj]], Orebić, [[Oskorušno]], [[Pijavičino]], [[Podgorje (Orebić)|Podgorje]], [[Podobuče]], [[Potomje]], [[Stankovići (Orebić)|Stankovići]], [[Trstenik (Orebić)|Trstenik]], [[Viganj]].

Policijska uprava nadležna za izdavanje osobnih isprava nalazi se u Stonu. U Orebić dolazi samo četvrtkom-tada je moguće preuzimanje isprava no zahtjeve se predaje isključivo u Stonu. Sud nadležan za općinu Orebić nalazi se u gradu Korčuli-prema rasporedu općina iz doba [[SFRJ]].

Upravno su podijeljeni na 11 mjesnih odbora <ref name=proracun>Općina Orebić 2009: Proračun u malom</ref>:

== Stanovništvo ==

Demografska povijest Orebića (i Pelješca u globalu ) može se podijeliti na tri faze: predtranzicijsku, tranzicijsku i posttranzicijsku fazu.
Predtranzicijska faza je trajala sve do kraja 18. stoljeća. Tranzicijska faza je trajala dugo od tada do 1970-tih godina.<ref>Glamuzina, str. 155</ref> Prvotno je započela u priobalnim , pomorski orjentiranim mjestima a tek onda na onima u unutrašnjosti. U tranzicijskoj fazi zbog visokog prirodnog prirasta došlo je do velikog porasta broja stanovnika. "Višak stanovništva je bio prisiljen na iseljavanje. Najviše ih se selilo u prekomorske zemlje: Australiju, Argentinu i SAD. Duga tranzicijska faza je posljedica ranog početka (s obzirom da je Dubrovačka republika bila među najrazvijenijim državama svog doba) i kasnog završetka (s obzirom da je pripojena sa Dalmacijom koja je bila na znatno manje razvijena) Drugi značajni pad broja stanovnika bilježi se 1960-tih i 1970-tih. zbog gospodarske politike [[SR Hrvatska|SRH]]. Tadašnja politika je prebacivala težišta gospodarskog razvoja u općinska središta zbog čega su periferni dijelovi nazadovali. Pelješac je bio većinom u sastavu općine Dubrovnik, a manjim dijelom u stastavu općine Korčula te je u oba slučaja bio na periferiji.
{|class="wikitable sortable"
!class="unsortable"|Mjesni odbor!!broj stanovnika<ref name="stanovništvo"/>!!broj domaćinstava<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/Popis/h02_01_02/h02_01_02_zup19-3085.html DZS - Popis kućanstava 2001. godine]</ref>
|-
|MO Orebić || 2410 || 777 (650 + Stanković 75 + Podgorje 52)
|-
|MO Lovište || 244 || 78
|-
|MO Kućište || 204 || 76
|-
|MO Viganj || 322 || 120
|-
|MO Borje i Podobuće || 35 || 11
|-
|MO Donja Banda || 170 || 64
|-
|MO Potomje || 256 || 84
|-
|MO Kuna Pelješka|| 258 || 88
|-
|MO Oskorušno || 126 || 43
|-
|MO Pijavičino || 143 || 60
|-
|MO Trstenik || 97 || 41
|}

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u cijeloj općini obitava 4.122 stanovnika<ref name="stanovništvo"/>, dok u samom mjestu Orebić obitava 1.949 stanovnika<ref name="stanovništvo">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup19.html DZS - Popis stanovništva 2011. godine]</ref>. Vrlo malo današnjih stanovnika samog naselja Orebić je autohtono. Najveći dio stanovništva potječe iz zapadne Hercegovine i Dalmatinske Zagore koji su se počeli doseljavati 1960-tih prvenstveno sa područja općina [[Ljubuški]] i [[Vrgorac]]. Iz tog razloga mnogi stanovnici Pelješca i Korčule katkad Orebić nazivaju '''Rostolje'''-izvedeno od '''Roso''' i '''Tolj'''-dva najčešća (hercegovačka) prezimena u Orebiću.<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/h01_01_31/h01_01_31_zup19.html</ref> Manji dio potječe sa otoka Korčule.
[[Datoteka:Demografija Orebića 1857-2011.1.png|mini|300px| Kretanje broja stanovnika za općinu Orebić u razdoblju 1857.-2011.]]
Prema popisu se može vidjeti da je od 1960-tih drugo svjetskog rata broj stanovnika općine polagano rastao. Rast je još veći ako se uzme u obzir samo naselje Orebić. U ostalim dijelovima općine konstantno se bilježi pad broja stanovnika.<ref>prostorni plan, str. 29</ref> Doseljeno stanovništvo u Općini Orebić čini 53,0 % ukupnog stanovništva. Ako izuzmemo lokalna preseljenja (6,6%) ostalo je doseljavanje u Općinu Orebić (ukupno 49,5%).<ref>prostorni plan, str. 31</ref>

Na području općine Orebić postoji veliki broj vikendica. Većina njih (oko 70% ) je uvlasništvu državljana BiH <ref>Glamuzina, str. 133-134</ref> Glavnina ih je podignuta 1980-tih nakon [[XIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|Olimpijade u Sarajevu]].
=== Kretanje broja stanovnika za naselje Orebić ===
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 2000
|crta1 = 500
|crta2 = 100
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 577
|p2 = 486
|p3 = 525
|p4 = 565
|p5 = 539
|p6 = 520
|p7 = 622
|p8 = 579
|p9 = 370
|p10 = 587
|p11 = 534
|p12 = 768
|p13 = 1181
|p14 = 1489
|p15 = 1949
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

Na području općine Orebić i ćitavom zapadu Pelješaca se tradicionalno govorio čakavsko-ikavski, tj. [[južnočakavski dijalekt]] koji je zajednički s otokom Korčulom. Zbog iseljavanja stanovništva i doseljavanja iz [[Zagora|Zagore]] i [[Zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]] sve više gubi čakavske elemente i postaje [[štokavsko]]-[[ikavski]] poput većine priobalnih područja Dalmacije.

== Zemljopis ==
Orebić je smješten na jugozapadu poluotoka Pelješca ispod brda [[Sveti Ilija (Pelješac)|Svetog Ilije]]. Nalazi se na Pelješkom kanalu nasuprot grada [[Korčula (grad)|Korčule]] na istoimenom [[Korčula|otoku]] te je s njim povezan [[trajekt]]om.
Iako je Općina smještena na poluotoku skoro po svemu je otočnog karaktera. More i morska obala
u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi Općine.<ref>Prostorni plan str. 6</ref> Biljni pokrov je veoma oskudan. Ratarsko-stočarsko iskorištavanje prostora utjecalo je na devastaciju biljnog pokrova u kojemu su ostali često goli vapnenački kamenjari, ili prostrane površine gariga.<ref>Prostorni plan str. 7</ref>
Naselje Orebić od Dubrovnika je udaljeno oko 112 km.<ref>[http://www.viamichelin.com/viamichelin/int/dyn/controller/Itineraires?strStartAddress=&strDestAddress=&strStartMerged=Orebi%C4%87&strDestMerged=Dubrovnik&strStartCityCountry=1752&strDestCityCountry=1752&empriseW=600&empriseH=310&intItineraryType=5&caravaneHidden=false&vh=CAR&distance=km&strVehicle=0&devise=1.0|EUR&carbCost=1.3&isAvoidFrontiers=false&isFavoriseAutoroute=false&isAvoidPeage=false&isAvoidVignette=false&isAvoidLNR=false&autoConso=6.8&villeConso=6&routeConso=5.6&dtmDeparture=9%2F3%2F2009&indemnite=0 Udaljenosti]</ref>
Površina općine iznosi 113,13 km<sup>2</sup>. Dužina cesta koja proilazi kroz općinu iznosi 72 km. od toga je 35 km državnih, 27 km županijskih i 10 km lokalnih cesta.
Zapravo malo ljudi živi u Orebiću ali jako puno njih posjećuje to malo mjesto na Pelješcu ljeti.

Općina Orebić podijeljena je na sljedeće katastarske općine sa pripadajućima površinama<ref>http://preglednik.arkod.hr/</ref> :
*K.O. Kućište
*K.O. Kuna Pelješka (10,25 km²)
*K.O. Lovište (12,5 km²)
*K.O. Nakovanj (17,48 km²)
*K.O. Orebić (1,78 km²)
*K.O. Pijavičino (12,73 km²)
*K.O. Podgorje (8,15 km²)
*K.O. Podobuče (6,82 km²)
*K.O. Potomje (8,47 km²)
*K.O. Prizdrina
*K.O. Stanković (6,32 km²)
*K.O. Trstenik (4,3 km²)
*K.O. Viganj (7,63 km²)

Od šumskih zajednica pridolaze sljedeće:<ref>prostorni plan, str. 46-47</ref>
*Zimzelene šume i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis )
*Šuma i makija crnike i crnog jasena (As.Fraxino-orni-Quercetum ilicis)
*Mješovite šume i makija crnike i crnog graba
*Šume dalmatinskog crnog bora s resikom
*Makija somine i tršlje
*Zajednica kadulje i kovilja
*Livadna zajednica šašike i uspravnog ovsika

Na području Općine splet pedogenetskih čimbenika i procesa, rezultirao je razmjerno malim brojem tipova tala, koji spadaju u razdjel automorfnih tala. Najučestalije vrste tla su srednje duboko smeđe tlo na vapnencu te vapnenačko dolomitna organomineralna crnica.<ref name="prostorni plan, str. 49">prostorni plan, str. 49</ref> Osobito vrijedna obradiva tla zauzimaju 9,72% površine. Najveći dio njih je smješte na području tzv. Pelješke župe na zapadnom dijelu općine: između Kune, Potomja i Pijavičinog te iznad Trstenika te mali dio na sjevernom dijelu Lovišta.<ref name="prostorni plan, str. 49"/> 35,3% površine općine je pokriveno šumom.<ref>prostorni plan, str. 55</ref>

== Povijest ==
Područje općine Orebić obuhvaća bogato kulturno naslijeđe u okvirima 22 povijesna naselja ili njihovih dijelova, sa brojnim sakralnih objekata, i groblja, 28 arheoloških zona i lokaliteta i 16 prostornih sklopova graditeljske i prirodne baštine.<ref>http://orebic.hr/znamenitosti.aspx?but=5&kategorija=__Page&clanak=1</ref>

Orebić je utemeljen krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike, te je od samog početka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586. pomorci obitelji Orebić obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja, koje se po njima prozvalo Orebić. Do 16. st. mjesto se zvalo Trstenica. Od 14. do 19. st. ovdje je bilo sjedište kneza. Tijekom tog vremena Orebić je bio pod upravom Dubrovačke Republike. Od davnine se razvijao kao pomorsko središte.

===Pomorska tradicija ===
Od 17. st. pelješki brodovi sačinjavali su važan dio dubrovačke trgovačke mornarice. Brodovlasničke obitelji postajale su sve moćnije te počinju ulagati u zajedničke jedrenjake. Njihov se uspon nastavlja i pod vlašću Austrije,
pogotovo u drugoj polovici 19. st. kada se, 1865. godine, osniva u Orebiću dioničko društvo za "gradnju (i eksploataciju) brodova duge plovidbe", kasnije Pelješko pomorsko društvo, a 1875. nabavljena je oprema za društveno brodogradilište u Orebiću. Brodogradilište je svečano otvorio car Franjo Josip. Uglavnom je služilo za popravak brodova, a za radnog vijeka (13 godina), izgradilo je i 3 jedrenjaka duge plovidbe.
Danas je Orebić važno turističko središte i nudi raznovrsnu smještajnu, rekreativnu i gastronomsku ponudu. Ljeti ovdje gostuju kazališta, a organiziraju se i razne kulturno-zabavne predstave. 16. srpnja je blagdan Gospe od Karmena, zaštitnice peljeških pomoraca.

== Gospodarstvo ==
Danas je najvažnija djelatnost [[turizam]] (razvija se od 1960-tih) koji je svoj vrhunac doživio 1991. godine.<ref>Glamuzina, str. 153</ref> Značajna je i tranzitna prometna uloga (trajektna veza s otokom [[Korčula|Korčulom]]).
Jedna od bitnijih grana gospodarstva je maslinarstvo kao i vinogradarstvo. Na području općine Orebić se nalaze dva važna vinorodna područja [[Dingač]] i [[Postup]].
U povijesti je najznačajnija djelatnost bila [[pomorstvo]] (Orebić je bio poznat kao mjesto s mnogo pomorskih kapetana) kao i poljoprivreda ([[maslinarstvo]] i vinarstvo). Obe grane su danas u sjeni turizma.
Na području općine Orebić su registrirane 93 tvrtke i 158 obrta. Prema popisu iz 1991. tercijarnim aktivnostima se bavilo 59,50 % stanovnika dok je 2001. to palo na 38,71% .<ref>prostorni plan, str. 33</ref> Od tercijarnih aktivnosti prednjače turizam i ugostiteljstvo koji su u konstantnom opadanju. Ugostiteljsko-turistička djelatnost važan je nosilac razvoja Orebića i osiguravala je relativno visoku stopu zaposlenosti domicilnog stanovništva, a dijelom je osiguravala i uvjete za razvoj drugih djelatnosti i sadržaja u Općini.

Od 1991. godine, kao posljedica direktnih i indirektnih događanja uzrokovanih nametnutim ratom na prostoru Republike Hrvatske, korištenje kapaciteta od 1991. - 1993. godine bilo je djelomično nekomercijalno, uvjetovano smještajem prognanika i izbjeglica.<ref>prostorni plan, str. 32</ref>
U općini živi oko 500 umirovljenika <ref name=proracun/>.

==Cestovni promet==
Kroz općinu prolaze dvije državne ceste: D414 I D415. Pored njih tu su i [[Županijska cesta 6215|Ž.C. 6215]] te lokalne ceste <ref name="prostorni plan, str. 84">prostorni plan, str. 84</ref>:
*L.C. 69026: Pijavičino (D 414) - Kuna Pelješka - Oskorušno - D 415
• Cesta postoji i treba je urediti i podići na razinu županijske ceste. Cesta je važna jer
prometno kvalitetnije otvara sjeverni niz naselja Župe Pelješke i skraćuje put iz Trpnja
do državne ceste D 414 u Pijavičinom.
*L.C. 69001: Mirce – Lovište (Ž 6215):
* L.C. 69025: Postup (D 414) – Borje – Podobuće;
*L.C. 69028: D 414 – Trstenik
*L.C. 69023: Podgorje – Orebić (D 414)
* L.C. 69024: Stankovići – D 414
*L.C. Velika Prapratna-Oskorušno

Državna cesta D415 je jedina cestovna veza sa općinom Trpanj. Sa općinom Ston se povezuje lokalnom cestom Trstenik-Žuljana. Općina Janjina se spaja cestom 414 preko "Kozjeg ždrila" kao i lokalnom neasfaltiranom cestom Crkvice-[[Osobjava]].

==Pomorski promet==
Na prostoru općine postoji trajektna luka u samom centru naselja Orebić gdje započinje [[državna cesta D414]]. Nju se planira izmjestiti na područje naselja Perna (Kućište).<ref>prostorni plan, str. 20</ref> Pored nje tu su i luke za putničke brodove:<ref>prostorni plan, str. 85</ref>
*luka Lovište
*luka Viganj
*luka Kućište
*luka Perna
*luka Podobuće
*luka Trstenik
*luka Crkvice

== Pošta, telekomunikacije i energetika==
U općini Orebić postoji 7 poštanskih ureda <ref name="prostorni plan, str. 86">prostorni plan, str. 86</ref> Općina ima dobru pokrivenost GSM signalom. Tek na rijetkim područjima među brdima nema signala.
Na brdu Rota iznad Kune Pelješke je postavljen vojni radar.
Općinom Orebić prolaze 2 dalekovoda: jedan od 110 kV I dugi od 35 kV.<ref name="prostorni plan, str. 86"/> Na brdu Bila Ploča je postavljeno nekoliko solarnih panela s ciljem njihovog daljnjeg širenja.

==Vodoopskrba i kanalizacija==
Na području općine Orebić postoje brojni sitni izvori. Dva su nešto značajnija izvorišta: Ruskovići i Trstenica.
Osnovna karakteristika ovih izvorišta mala je izdašnost svega do 1,5 l/sek., pa se na njima ne može zasnivati nikakva ozbiljnija vodoopskrba. U ljetnim mjesecima kada su potrebe za vodom
najveće, količine koje izvorišta daju potpuno su zanemarive.<ref>prostorni plan str. 89</ref>
Vodoopskrba Općine Orebić od naselja Trstenik do naselja Lovište temelji se na NPKL sustavu vodoopskrbe koji se napaja vodom iz izvorišta Prud kod naselja Prud u blizini Metkovića (rijeka Neretva).<ref name="prostorni plan, str. 88">prostorni plan, str. 88</ref> U ljetnim vršnim mjesecima zbog preopterećenosti sustava često zna doći do redukcije vode u pojedinim naseljima. Iz tog razlog brojne kuće imaju ugrađene čatrnje. Problem općinske vodoopskrbe je razvučenost naselja : od lovišta do Trstenika je oko 40 km uz mali broj postrošača od čega su 30 % su isključivo sezonski potrošači.<ref>prostorni plan, str. 89</ref>
U Općini Orebić uglavnom nema izgrađenih sustava odvodnje otpadnih voda.<ref name="prostorni plan, str. 88"/> Otpadne vode se uglavnom rješavaju gradnjom septičkih jama koje ljeti znaju bii prepune u špici turističke sezone. U Lovištu, na predjelu Mirci postoji biološki pročiščivač otpadnih voda.

Na području općine nije regulirana niti odvodnja oborinskih voda. To osobito vrijedi za dio Pelješke rivijere, za naselje Orebić i naselja zapadno od njega. Državna cesta D 414, kao i izgrađeni dio [[županijska cesta 6215|županijske ceste]] u funkciji zaobilaznice Kučišta i Vignja, tvore umjetne barijere površinskog tečenja oborinskih voda sa
slivnog područja iznad njih. Kroz većinu propusta provedene su cijevi vodovoda, struje i telefona, što u većoj, ili manjoj mjeri smanjuje njihovu propusnu moć. Oborinske vode nekontrolirano se slijevaju na obalnu cestu, teku uzduž, po površini i poprijeko, prema nižim predjelima i najčešće se nekontrolirano ulijevaju u bujične tokove i u more.

== Poznate osobe ==
*[[Mato Celestin Medović]]-slikar iz [[Kuna Pelješka|Kune]]
*[[Cvito Fisković]] - povjesničar umjetnosti
*[[Pijal-paša]]-osmanski admiral hrvatskog podrijetla
*[[Jozo Tomašević]]-povjesničar, rodom iz sela [[Košarni Do]]

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:IMG 2893.jpg|desno|mini|299px|Pogled s mora na samostan Gospe od Anđela]]
Na području općine Orebić nalazi se preko 40 crkava i kapela što svjedoči o katoličkoj tradiciji u ovom kraju. Na samom vrhu Pelješca, na 961 m visine nalaze se ostaci crkve sv. Ilije proroka. Spominje se u vizitacijji [[stonska biskupija|stonske biskupije]] br. 10 iz 2. srpnja 1621. Danas su od nje ostali samo temelji. Napuštena je tijekom 19. stoljeća vjerojatno zbog oštećenja zbog gromova ali je tijekom 19. i 20. bila odredištem hodočasnika i izletnika te povremeno služila za vršenje misa. Tijekom 2. sv. rata je najteže oštećena kad je u njenoj blizini sagrađeno više njemačkih bitnica, a poslije rata vandalizmom izletnika i nebrigom vlasti.
U izletničkoj kućici blizu vrha nalazi se obezglavljeni barokni kip sv. Ilije Proroka iz 17. stoljeća. Na njemu stoji natpis na latinskom jeziku:
"OBSCERO DOMINE, TOLLE ANIMAM MEAM" (''Obazri se gospodine i primi dušu moju''). Sam vrh na kojem se nalazi crkvica je tromeđa katastarskih općina i nalazi se na granici općina Orebić i Trpanj.

U sklopu općine Orebić nalazi se 17 katoličkih groblja.<ref name="prostorni plan, str. 84"/> Kao spomen na borbu protiv talijanskih okupatora u drugom svjetskom ratu diljem općine se nalaze i brojni spomenici [[partizani|partizanskim borcima]] i žrtvama okupatora.

U samom naselju Orebić je postavljeno 7 fontana iz 19. stoljeća. Neorenesansne fontane su postavljene 1880. godine, kada je kroz mjesto izgrađen vodovod. Pelješac je dobio novi vodovod (Neretva) tek 80-tih godina 20.stoljeća. Kuće su obavezno imale, a neke i danas imaju cisterne, tj. vodospremnike. Stari vodovod još i danas funkcionira te zna priskočiti u pomoć kada nestane opskrbe sa kopna.
Izvan samog naselja Orebić je na brdu smješten samostan Gospe od anđela sa vidikovcem koji je u doba [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] služio i kao osmatračnica. S vidikovca se pruža pogled na cijeli Pelješki kanal arhipelag od 20-ak otočića koji se nalaze između Pelješca i Korčule. Najznačajniji je otočić Badija na kojem se nalazi samostan.
Nedaleko od samostana nalaze se sela Bilopolje i Žukovac. U njimu živi nekolicina stanovnika. Tu se nalazi nekolika ruševine starih velikih vlastelinskih kuća iz 19.stoljeća.

== Obrazovanje ==

*Osnovna škola u Orebiću
**Područna škola u Vignju
**Područna škola u Lovištu
*Osnovna glazbena škola u Orebiću
*Osnovna škola Kuna u Kuni Pelješkoj
**Područna škola u Potomju
**Područna škola u Oskorušnom

== Kultura ==

*Pomorski muzej u Orebiću
*Narodna knjižnica u Orebiću
*Galerija slika u Orebiću
*Muzej [[Samostan Gospe od Anđela (Orebić)|franjevačkog samostana]]

== Šport ==

* [[NK Orebić]] (osnovan [[1920.]]) iz Orebića
* [[ŽRK Orebić]] (osnovan [[1983.]]) iz Orebića (ugasnut)
*[[NK Grk Potomje]]
*[[NK Oskorušno]]

== Galerija slika ==

<gallery>
Datoteka:Sveti Ilija.JPG|[[Sveti Ilija (brdo iznad Orebića)|Brdo Sveti Ilija]]
Datoteka:Partizanski_spomenik00915.JPG|Partizanski spomenik između Pijavičinog i Trstenika
Datoteka:Korcula from Peljesac.jpg|Pogled na Korčulu
Datoteka:Zastava_RH_i_panorama_Orebića,brdo_sv.Ilija-04076.jpg|Pogled sa vidikovca na Orebić
Datoteka:Orebic1zq5.jpg|Orebić i Korčula iz zraka
Datoteka:Crkva sv. Lovre, Žukovac06064.JPG|Crkva sv. Lovre u Žukovcu - jedna od brojnih na području općine
Datoteka:Ruševine_zgrade,_Žukovac6079.jpg|Ruševine kuće u Žukovcu
Datoteka:franciscan church06782.JPG|Franjevačka crkva i samostan Gospe od Anđela u Podgorju
Datoteka:Trajekt_Supetar,_Orebić05908.jpg|Trajektna luka Orebić
Datoteka:Vinogradi, Dingač 111820.jpg|Vinogorje [[Dingač]]
Datoteka:Vinograd_u_Postupu02684.JPG|Selo Postup sa poznatima vinogradima
|Marina u Orebiću
Datoteka:Kapetani_sa_SI4020417.JPG|Planinska cesta urezana u kamenu
Datoteka:Crkva_sv._Nikole._Oskorušno3240407.JPG| Crkva sv. Nikole iznad Oskorušnog
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==

*Nikola Glamuzina, Pelješac, Naklada Bošković, 2009, {{ISBN|978-953-263-094-7}}
*[http://www.orebic.hr/upload/knjiga5.pdf prostorni plan Općine Orebić, 2002]
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Orebić
|commonscathr=Orebić
}}
*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]
*[http://www.peljesac.info/orebic/indexhr.htm Orebić]
*[http://www.visitorebic-croatia.hr/ TZO Orebić]
*[http://www.orebic.com.hr Orebić - informativni portal]

{{GiO DNŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Orebić}}

[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Pelješac]]

Orebić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik01 u (test) 00:19, 3. veljača 2023.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:18
Redak 267:		Redak 267:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons=		\|commons=
	\\|commonscathr=Orebić		\|commonscathr=Orebić
	}}		}}
	*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]		*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:25
Redak 267:		Redak 267:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons=		\|commons=
	\\\|commonscathr=Orebić		\\|commonscathr=Orebić
	}}		}}
	*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]		*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:54
Redak 267:		Redak 267:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons=		\|commons=
	\~~\|commonscat= Orebić~~		\\\|commonscathr=Orebić
	\|commonscathr=Orebić
	}}		}}
	*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]		*[http://www.orebic.hr/ Službene stranice općine]

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:52
Redak 267:		Redak 267:
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\|commons=		\|commons=
	~~\|commonshr=~~		\\|commonscat= Orebić
	\|commonscat= Orebić
	\|commonscathr=Orebić		\|commonscathr=Orebić
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 17. veljača 2026. u 00:17
Redak 229:		Redak 229:
	*Galerija slika u Orebiću		*Galerija slika u Orebiću
	*Muzej [[Samostan Gospe od Anđela (Orebić)\|franjevačkog samostana]]		*Muzej [[Samostan Gospe od Anđela (Orebić)\|franjevačkog samostana]]
			*[[Muzej pelješke tradicije]]

	== Šport ==		== Šport ==

Orebić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik01 u (test) 00:19, 3. veljača 2023.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonshr(.)\=(.)↵\|' u '\|'