Suradnik10: /* Kulturne ustanove */

2025-05-03T03:40:07Z

Kulturne ustanove

←Starija inačica		Inačica od 3. svibanj 2025. u 03:40
Redak 183:		Redak 183:
	[[Slika:Ladjari kod Opuzena.jpg\|minijatura\|desno\|300px\|Lađari Maratona lađa kod Opuzena]]		[[Slika:Ladjari kod Opuzena.jpg\|minijatura\|desno\|300px\|Lađari Maratona lađa kod Opuzena]]
	Posebno važni kulturni događaji vezani za grad Opuzen i okolicu, a istovremeno povezani s turističkom ponudom grada jesu "[[Opuzensko lito]]" i festival zabavne glazbe "[[Melodije hrvatskog juga]]" (od 1994.)<ref>sv: [http://www.vecernji.hr/scena/opuzenske-melodije-hrvatskog-juga-slave-20-rodendan-clanak-595960 Opuzenske 'Melodije hrvatskog juga' slave 20. rođendan] Večernji list, 8. kolovoza 2013.</ref>. Ipak od svih kulturnih i športskih priredaba nastalih u opuzenskoj radionici zasigurno je jedna od najatraktivnijih športskih manifestacija uopće "[[Maraton lađa]]". Taj športski spektakl - veslanje 22,5 km tokom Neretve osmišljen je upravo u Opuzenu od članova opuzenske udruge KUUNGO - (Kulturno umjetnička udruga Neretvanski gusari Opuzen), postao je sveneretvanski športski događaj koji plijeni atraktivnošću.U utrci sudjeljuje oko 35 lađa svake godine iz doline Neretve i svijeta.		Posebno važni kulturni događaji vezani za grad Opuzen i okolicu, a istovremeno povezani s turističkom ponudom grada jesu "[[Opuzensko lito]]" i festival zabavne glazbe "[[Melodije hrvatskog juga]]" (od 1994.)<ref>sv: [http://www.vecernji.hr/scena/opuzenske-melodije-hrvatskog-juga-slave-20-rodendan-clanak-595960 Opuzenske 'Melodije hrvatskog juga' slave 20. rođendan] Večernji list, 8. kolovoza 2013.</ref>. Ipak od svih kulturnih i športskih priredaba nastalih u opuzenskoj radionici zasigurno je jedna od najatraktivnijih športskih manifestacija uopće "[[Maraton lađa]]". Taj športski spektakl - veslanje 22,5 km tokom Neretve osmišljen je upravo u Opuzenu od članova opuzenske udruge KUUNGO - (Kulturno umjetnička udruga Neretvanski gusari Opuzen), postao je sveneretvanski športski događaj koji plijeni atraktivnošću.U utrci sudjeljuje oko 35 lađa svake godine iz doline Neretve i svijeta.

			U Opuzenu se održavaju manifestacije [[Mandarina fest]] i [[Festival Maranatha]]. Opuzen je bio domaćinom 24. [[Festival Žudija\|festivala žudija]].

	=== Šport ===		=== Šport ===

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T14:19:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 14:19
Redak 215:		Redak 215:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.opuzen.hr Službene stranice grada Opuzena]		* [http://www.opuzen.hr Službene stranice grada Opuzena]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T11:54:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir grad
| ime = Opuzen
| grb = Opuzen (grb).gif
| članak o grbu = [[Grb Opuzena]]
{{Kolaž
| slika1a = Opuzen panorama5.jpg
| slika2a = Opuzen (2).jpg
| slika2b = Sportska dvorana Opuzen.jpg
| slika3a = Gradska vijecnica Opuzen.jpg
| slika3b = Brstanik Opuzen (5).JPG
| slika4a = Kriz u Opuzenu (1).jpg
| slika4b = Opuzen trg4 Tiberijev torzo.jpg
| slika4c = Spomenik podignut 1885 u znak dovrsenja regulacije korita Neretve (3).jpg
| velicina = 280
| pozicija =
| razmak = 3
| okvir =
| boja_okvira =
| boja_razmaka =
| opis_slika =<center>Panorama Opuzena • Riva i crkva sv. Stjepana • Mural na sportskoj dvorani • Gradska vijećnica • Brštanik • Križ na rivi • Tiberijev torzo na trgu • Spomenik podignut 1885. prigodom dovršenja regulacije korita Neretve</center>
}}
| slika_panorama =
| veličina_slike = 300px
| opis_slike =
| županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
| površina =
| površina_bilješke =
| površina_uža =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
| broj stanovnika = 3254
| stanovništvo_godina = 2011.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_naziv =
| gradonačelnik = Ivo Mihaljević
| gradsko vijeće ime =
| predsjednik vijeće =
| gradsko vijeće =
| gradska naselja =
| samoupravne jedinice =
| broj samoupravnih jedinica =
| dan grada = 3. kolovoza
| zaštitnik = Sveti Stjepan
| poštanski broj = 20355
| pozivni broj = 020
| autooznaka = DU
| web_stranica = http://www.opuzen.hr/
| karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija
| naziv karte2 = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
| z. širina = 43.02
| z. dužina = 17.57
| bilješke =
}}

'''Opuzen''' je grad u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Gradska naselja ==
U sastav Grada Opuzena ulaze [[Buk Vlaka]], naselje uz desnu obalu Male Neretve (prema popisu iz 2001.)<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> te [[Pržinovac]]<ref>[http://www.opuzen.hr/stranica/geografski-poloaj-i-klima/18 Grad Opuzen: Geografski položaj i klima] opuzen.hr, pristupljeno 4. rujna 2016.</ref>.

== Zemljopisni položaj ==
[[Slika:Forte Opus - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|minijatura|lijevo|250px|Tlocrt mletačke utvrde Fort Opus]]
Grad Opuzen nalazi se 12 kilometara uzvodno od ušća rijeke [[Neretva|Neretve]]. U dolina rijeke Neretve nalaze se tri grada: [[Metković]], Opuzen i [[Ploče]]. Grad Metković koji se prvi put spominje [[1442.]] godine, grad Opuzen koji je naziv dobio po tvrđavi [[Fort Opus]] koju su [[Mletačka republika|Mlečani]] sagradili [[1684.]] i grad Ploče koji je najmlađe gradsko naselje koje je sustavno izgrađivano tek poslje [[1945.]] godine, iako se prvi put spominje [[1387.]] pod imenom [[Porto Tolero]].

Počevši od Opuzena rijeka Neretva račva se u dvanaest rukavaca, koji su raj za športske ribolovce. Opuzen je poznat po uzgoju kvalitetnog povrća i voća, u prvom redu [[mandarina]] i [[Aktinidija|kivija]].

== Povijest ==

=== Naziv mjesta ===
[[Slika:Opuzen trg.jpg|minijatura|lijevo|250px|Opuzenski trg s crkvom sv. Stjepana]]
Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana [[Dubrovačka republika|Dubrovačke Republike]] gdje se spominje kao otok [[Posrednica (otok)|Posrednica]], trgovište [[sol]]ju i emoprij. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je napozatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi ''Fort Opus'' koju su [[Mleci|Mlečani sagradili]] [[1684.]] godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom [[Koš (Opuzen)|Koš]], čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Središte starog dijela grada predstavlja klasični rimski [[forum]] - pjaca, sa župnom crkvom [[Sveti Stjepan|sv. Stjepana]], koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru, a kasnije početkom [[Osmanlijsko carstvo|turskih]] osvajanja i dolaskom izbjeglica iz Čitluka (današanja [[Gabela]]) koji su sa sobom donijeli i kip svog zaštitnika, crkva poprima današnji naziv i dograđena je [[1883.]] godine u [[Neoklasicizam|neoklasicističkom]] stilu.

Prema jednoj teoriji ime mjesta došlo je bi od utvrde koju su Forte Opus. Nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks – en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen.

Druga vjerodostojnija pretpostavka govori kako se u imenu Opuzen ne krije latinski, već hrvatski korijen. Otok Posrednica na kojem leži današnji Opuzen nosilo je ime Opus, kako je to vidljivo iz Coronelijevih karata Neretve.

No, još prije [[Jakov Petar Lukarić]] (1551. – 1615.) (Luccari) naziva utvrdu Koš Opusena. Otok je nastao od mulja kojeg je [[rijeka]] nanosila i taložila te je bio sklizak, tj. opuzljiv. Na tom mjestu strateški važnom sagrađena je utvrda Koš upravo zbog nepristupačnosti. Blato i [[močvara]] omogućavali su relativno maloj posadi da dugo odolijeva raznim napadačima, pa je kao i nešto udaljenija Kula Norinska i ova tvrđava imala visoke bedeme, ali su upravo radi takvog sastava tla kroz stoljeća postupno tonuli sve dublje i danas naziremo samo njihove ostatke.

Zbog nepristupačnosti taj dio tijeka rijeke Neretve, narod ga je nazvao Opuzina ili Opuz, što je ostalo i u današnjoj terminologiji pučkog govora Neretvanske doline. Mletački naziv Forte Opus značio bi utvrda Opus ili Opuz, tj. utvrda postavljena na mjestu Opuz.

=== Nastanak mjesta ===

== Administracija i politika ==
Gradonačelnik Opuzena je Ivo Mihaljević ([[HDZ]]).

== Ekonomija ==

== Demografija ==
U gradu Opuzenu prema popisu stanovništva iz [[2001.]] obitava 3242 stanovnika podijeljena u dva gradska naselja, a u samom Opuzenu obitava 2 730 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-3069.html DZS _ Popis stanovništva 2001. godine]</ref>. Prema popisu iz 2011., broj stanovnika se neznatno promijenio: na području grada 3 254 stanovnika, a u samom Opuzenu 2 729 stanovnika.<ref name="popis2011">[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup19_3069.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>

=== Kretanje broja stanovnika za Opuzen ===
{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><ref name="popis2011"/>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 3000
|crta1 = 500
|crta2 = 100
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|a16 = 2011
|p1 = 512
|p2 = 547
|p3 = 630
|p4 = 816
|p5 = 928
|p6 = 1004
|p7 = 928
|p8 = 963
|p9 = 1165
|p10 = 1270
|p11 = 1470
|p12 = 1742
|p13 = 2308
|p14 = 2778
|p15 = 2730
|p16 = 2729
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Vjerski život ==
U Gradu Opuzenu smještena je [[Sveti Stjepan Prvomučenik|Župa Svetog Stjepana Prvomučenika]], sa župnom crkvom na glavnom gradskom trgu. Između ostalim na službi u Župi su bili i svećenici Petar Kovačić, Ante Klarić, Jozo Bebić, Mate Kaleb, Vinko Sanader, Stjepan Jerković.

Ante Salacan, Nikola Juračić, Mihael Prović, Jure Bjeliš su svećenici, i Mila Deak časna sestra služavka malog Isusa iz Opuzena.

== Sakralni objekti ==
[[Datoteka:Opuzen trg2.jpg|200px|mini|lijevo|Opuzenski trg s crkvom sv. Stjepana]]
[[Slika:Groblje_Opuzen_(5).JPG|minijatura|desno|150px|Crkva sv. Roka na istoimenom groblju]]
=== Župna crkva Svetog Stjepana ===
Sagrađena je doprinosom župljana te novcem Vjerozakonske zaklade u Zadru 1883. na mjestu manje crkve, podignute 1716. godine u čast [[Sv. Stjepan|sv. Stjepana prvomučenika]]. Bogoslužje se u njoj obavlja od blagoslova 1884., a [[Filip Frano Nakić|biskup Nakić]] ju je blagoslovio 13. lipnja 1897., nakon par godina uređenja. Crkva u trlocrtu ima oblik [[Latinski križ|latinskog križa]], a unutrašnjost ima elemente [[barok]]nog stila s mramornim oltarima. Podignuta je od bijelog kamena, a na začelju je 30 metarski zvonik. Duljina crkve iznosi 25, širina lađe 8, a raspon krakova križa 15 metara. Za vrijeme župnika don Ante Klarića 1966. drveni je kor zamijenjen betonskim i 1969. su postavljene orgulje majstora Jenka iz Ljubljane. Djelomične promjene doživilo je svetište 1972., a prema smjernicama [[Drugi vatikanski koncil|Drugog vatikanskog koncila]]. Glavni je oltar napravljen od kararskog mramora, a prema nacrtu splitskog arhitekta [[Emil Vecchietti|Emila Vecchiettija]] 1894. ga je izradio majstor Bilinić iz Splita. Pored njega su mramorni kipovi sv. Stjepana i [[Sv. Rok|sv. Roka]]. U crkvi su dva pomoćna oltara. Prvi je Gospin oltar iz 1932. na kojem mjestu prije nalazio drveni barokni oltar. Na njemu je Gospina slika nepoznatog autora iz 18. stoljeća, a oltar je djelo Splićana Ante Jurjevića i Ante Dujmovića. Drugi je oltar sv. Ante, podignut 1894., djelo Pavla Bilinića iz Splita. Na zidu svetišta je slika na platnu ''Kamenovanje sv. Stjepana'', djelo [[Filip Naldi|Filipa Naldija]] iz 1752.<ref name="SMN">[https://www.smn.hr/neretvanski-dekanat/451 Župa sv. Stjepana prvom. - Opuzen] Stranice Splitsko-makarske nadbiskupije (pristupljeno 23. ožujka 2020.)</ref>

=== Crkva Svetog Roka ===
Nalazi se na groblju, pored utvrde Brštanik. Podignuta je u drugoj polovici 18. stoljeća. Godine 1893. produžena je za 4 metra i u visinu podignuta za 2 metra, tako da današnje dimenzije iznose: dužina 12,40, širina 5,74 i visina 5 metara. Preslica za tri zvona, kameni okvir rozete i pragovi za vrata i prozore djelo su klesara Petra Juričevića iz Korčule. U istoj prigodi nabavljen je kip sv. Roka, a ponad vrata postavljena je ploča s natpisom o obnovi i popravku. Drveni je kor za vrijeme župnika Klarića 1967. zamijenjen betonskim, a župnik Bebić je 1972. preuredio svetište i postavio oltar prema narodu. U crkvi su slike [[Srce Isusovo|Srca Isusova]] i [[Srce Marijino|Srca Marijina]], djela G. B. Filippija iz Verone 1855., te slike [[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješnog Začeća]], sv. Roka i [[Sv. Ivan Krstitelj|sv. Ivana Krstitelja]]<ref name="SMN"/>

== Kultura i šport ==

=== Kultura ===

==== Kulturne ustanove ====
Mletačka Republika nije vodila brigu oko opismenjavanja ne samo Neretve već svih osvojenih krajeva, a samom svećenstvu nije bilo dopušteno poučavanje. Padom Mletačke Republike i dolaskom Austrije započelo je s opismenjavanjem.

Pučka škola u Opuzenu otvorena je [[28. svibnja]] [[1798.]] godine. Ovo je bila jedina škola u Neretvi do [[1845.]] godine kada se u Metkoviću otvorila pučka škola a krajem 19. stoljeća i ostalim mjestima Neretve.

Prema vladinoj odredbi iz [[1823.]] opuzenska škola spadala je u nižu pučku školu. Do [[1840.]] godine učitelji su isključivo bili svećenici a od te godine i civili. U prvoj polovici 19. stoljeća imala je dva razreda. U Opuzenu je [[1888.]] otvorena i posebna ženska škola. Ove dvije spojene su u jednu oko [[1895.]] godine. Do [[1912.]] nastava se održavala u privatnim kućama kao u kući obitelji [[Grossi]], obitelji [[Šarić]] i [[Aničić]].

Školska zgrada sagrađena je 1912. nasuprot općinske zgrade. Od 1942. godine škola nosi naziv [[Stjepan Filipović]]. Nova školska zgrada radi nedostatka prostorija u staroj sagrađena je [[1981.]] godine zajedno sa športskom dvoranom.

Osnovna škola također je osnovana i u Podgradini 1922. godine a nastava se održavala u privatnim prostorijama obitelji Luje Matage. Ova škola je otvorena kao područna škola jer u samom Opuzenu već tada nije bilo prostora za sve đake. Poslije drugog svjetskog rata nastava se održavala u kući Jure Bjeliša Lule, te ponovno kod Luje Matage.

Nakon što je sagrađen [[Dom kulture]] nastava se počela održavati u njemu za prva četiri razreda a viši razredi bili su u Opuzenu. Ova područna škola prestala je s radom 1981. godine kada je otvorena nova zgrada škole.
[[Slika:Neretva opuzen3.jpg|desno|thumb|300px|Most preko Male Neretve]]
U Opuzenu je također djelovala i pletarska škola osnovana 1905. godine. U početku je bila zamišljena kao zanatska obrtnička škola. U njoj se izučavalo pletenje košara od pruća, a kasnije izrada namještaja od plemenitog materijala. Zbog nedostatka učenika prekinula je s radom 1. listopada 1959. godine, kad se otvara srednja poljoprivredna škola, no i ona zbog nedostatka đaka biva zatvorena nakon nekoliko godina. Također u Opuzenu je djelovala i građanska škola otvorena 1928. godine no ubrzo je prestala s radom zbog nezainteresiranosti.

U kulturnom životu mjesta veliku ulogu odigrala su razna društva poput: [[Hrvatska neretvanska sloga]] osnovana 1890. godine, a ukinuta 1925. godine, Pučka čitaonica osnovana 1908. godine a prekinula s radom 1914. godine, [[Hrvatski sokol]], [[Jugoslavenski sokol]], [[Hrvatski katolički orao]], [[Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], [[Seljačka sloga]] i neka druga.

Od vjerskih društava treba istaknuti udrugu Vječnog Ružarija i [[Društvo Srca Isusova]] za naknadnu svetu pričest. No, najviše pažnje od svih ostalih društava plijeni bratovština Presvetog Sakramenta. Osnovana je 1759. godine na poticaj makarskog biskupa [[Stjepan Blašković|Stjepana Blaškovića]]. Najstarije je vjersko društvo u Neretvi. Njezina pravila i zapisnici danas se nalaze u župskom uredu. U početku je bratovština imala 22 člana, no 1840. godine broj članova je porastao na 70. Nije bila privilegirana niti za jedan sloj, tako da su članovi bili iz raznih staleža, od priprostih težaka do značajnih i uglednih ljudi. Također vrijedno je spomenuti da su u bratovštini bile i žene.

Na glavnom oltaru nalazi se barokna slika Bogorodice, rad nepoznatog majstora mletačke škole iz 1752.god.
Nedaleko od Opuzena iznad Podgradine nalaze se ostatci srednjovjekovnoga grada [[Brštanik]]a koji je [[1382.]]god dao podići bosanski kralj [[Tvrtko]]. Brštanik su u XV.stoljeću srušili Turci, a poslije su ga obnavljali Mlečani i Austrijanci.

Pomoćni splitski biskup [[Vicko Cima]] [[1858.]] u pohodu spominje bratovštinu sa 40 članova. Početkom 20. stoljeća [[bratovština]] se skoro raspala pa se stoga krenulo na obnovu.

Sastavljen je novi pravilnik kojeg je [[Biskupijski ordinarijat]] potvrdio 1907. godine. Novoupisanih u novoformiranu bratovštinu bilo je oko 114. Pravila su još jednom reformirana 1934. godine a bratovština djeluje i danas i ima oko 30 članova

[[Slika:Ladjari kod Opuzena.jpg|minijatura|desno|300px|Lađari Maratona lađa kod Opuzena]]
Posebno važni kulturni događaji vezani za grad Opuzen i okolicu, a istovremeno povezani s turističkom ponudom grada jesu "[[Opuzensko lito]]" i festival zabavne glazbe "[[Melodije hrvatskog juga]]" (od 1994.)<ref>sv: [http://www.vecernji.hr/scena/opuzenske-melodije-hrvatskog-juga-slave-20-rodendan-clanak-595960 Opuzenske 'Melodije hrvatskog juga' slave 20. rođendan] Večernji list, 8. kolovoza 2013.</ref>. Ipak od svih kulturnih i športskih priredaba nastalih u opuzenskoj radionici zasigurno je jedna od najatraktivnijih športskih manifestacija uopće "[[Maraton lađa]]". Taj športski spektakl - veslanje 22,5 km tokom Neretve osmišljen je upravo u Opuzenu od članova opuzenske udruge KUUNGO - (Kulturno umjetnička udruga Neretvanski gusari Opuzen), postao je sveneretvanski športski događaj koji plijeni atraktivnošću.U utrci sudjeljuje oko 35 lađa svake godine iz doline Neretve i svijeta.

=== Šport ===
* [[Nogomet]]ni klub [[NK Neretvanac|"Neretvanac"]], osnovan [[1932.]] godine
* [[RK Opuzen]], osnovan 1977. godine.
* ŽRK Neretvanka Opuzen, osnovana 1989.

== Znamenitosti ==
* [[Brštanik]], mletačka građevina na mjestu srednjovjekovnog grada na lijevoj obali Neretve

== Obrazovanje ==

Grad Opuzen je među prvima u [[Dalmacija|Dalmaciji]] prije više od dvjesto godina (otvorena 18.svibnja 1798.) imao osnovnu školu, koja je iznjedrila mnoge intelektualce. Danas u Opuzenu osim osnovne ponovno djeluje i srednja škola (koja je ukinuta sedamdesetih godina) sa smjerovima poljoprivredni tehničar i komercijalist. U Opuzenu je također dostupno i pohađanje fakulteta u obiliku ogranka sveučilišta Split.

== Poznate osobe ==
* [[Stjepan Filipović]], [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[Stanko Parmać]], [[narodni heroj Jugoslavije]], prvi direktor nekadašnjeg PIK-a "Neretva"
* [[Živko Ključe]], [[hrvat]]ski [[kontrabas|kontrabasist]], [[melograf]], [[pedagog]] i [[skladatelj]]
* [[Željko Babić]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[rukometaš]] te bivši izbornik [[Hrvatska rukometna reprezentacija|hrvatske rukometne reprezentacije]]
* [[Joško Popović]], bivši [[hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš

== Događanja ==
[[Datoteka:Opuzen (15).jpg|150px|mini|desno|Mural na stambenoj zgradi]]
* [[Zen Opuzen]] - festival ulične umjetnosti
* [[Melodije hrvatskog juga]] - festival zabavne glazbe

== Zanimljivosti ==
Na svečanom otvorenju "Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata 2008.", u zadarskoj Gradskoj loži su dodijeljene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najuspješnija autorska ostvarenja hrvatskih arhitekata u pet kategorija realiziranih u protekloj godini u Hrvatskoj u kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2008. nagradu "Bernardo Bernardi" dobio je prof. Nenad Fabijanić za uređenje Trga kralja Tomislava u Opuzenu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/37229/urucene-nagrade-udruzenja-hrvatskih-arhitekata--za-zivotno-djelo-nagradu-dobio-dusko-rakic Uručene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata - za životno djelo nagradu dobio Duško Rakić] Slobodna Dalmacija (objavljeno 20. siječnja 2009., pristupljeno 2. siječnja 2018.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.opuzen.hr Službene stranice grada Opuzena]

{{Gradska naselja grada Opuzen}}
{{GiO DNŽ}}
[[Kategorija:Opuzen| ]]

Opuzen - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kulturne ustanove */

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica