<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Opustinjavanje</id>
	<title>Opustinjavanje - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Opustinjavanje"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opustinjavanje&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T06:07:42Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opustinjavanje&amp;diff=52253&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opustinjavanje&amp;diff=52253&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-23T09:59:24Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Opustinjavanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Aralship2.jpg|mini|250px|Isušeno [[Aralsko jezero]]]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Opustinjavanje&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, u literaturi često &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;dezertifikacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;desertifikacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u značenju napredovanja, širenja pustinja, proces je pogoršanja kvalitete [[tlo|tla]] u relativno [[sušno područje|sušnim područjima]] [[aridna klima|aridne]] i [[poluaridna klima|poluaridne klime]]. Ovo pogoršanje kvalitete tla uzrokuje širenje odnosno nastajanje [[pustinja]] ili uvjeta sličnih pustinjskim. Prije napredovanja pustinje najčešće se u području uz pustinju odvija proces širenja [[stepa|stepe]]. Ranija raznolikost [[bilje|biljnog]] pokrova se gubi, rastu još samo vrste [[trava|trave]] s vrlo skromnim zahtjevima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojam potječe od latinskog &amp;#039;&amp;#039;desertus facere&amp;#039;&amp;#039;, što bi prevedeno značilo &amp;quot;pustošiti&amp;quot;, &amp;quot;opustošiti&amp;quot;. Pri tome se pod dezertifikacijom najčešće misli na širenje pustinje izazvano [[antropogeno|antropogenim]] aktivnostima, za razliku od širenja pustinje koje je uzrokuju prirodni činitelji. Preduvjet za to je posizanje čovjeka u konkretni [[ekosustav]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Razlozi==&lt;br /&gt;
Opustinjavanje može pospješiti vjetar, ispiranje vodom i zasoljavanje. Većina uzroka dezertifikacije je antopogeno, zasniva se na ljudskom djelovanju. Pored toga, određenu ulogu imaju i prirodna kolebanja u količini [[padalina]], tako da razdoblja [[suša|suše]] mogu pokrenuti ili pojačati ovaj proces.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće posizanje ljudi u gospodarenje prirodom i njenim resursima u sušnim područjima sastoji se u pretjeranoj [[ispaša|ispaši]], što znači da je količina [[stoka|stoke]] po jedinici površine u datim suhim klimatskim uvjetima prevelika. Ispaša oštećuje biljni pokrov brže nego što se on može obnoviti, a čupanje trave labavi čvrstoću tla. Posljedica je povećanje [[erozija|erozije]], što dodatno oduzima biljnom pokrovu podlogu za rast.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zatim, slijedi neodgovarajuće korištenje [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] površina. Skraćivanje vremena [[parlog]]a, manjkave tehnike [[navodnjavanje|navodnjavanja]], obrada tla na obroncima na neprikladan način koji pospješuje eroziju, i uzgoj neprikladnih vrsta biljaka najčešći su uzroci promjena u tlu i lošijeg rasta biljaka što opet dovodi do povećane erozije. Kemijske tvari, kao što su [[gnojivo]] i [[pesticid]]i kao i težina mehanizacije za obradu tla izazvano povećava njegovu ugaženost i može dovesti do istrijebljenja [[kišne gliste|kišnih glista]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednim od vrlo značajnih uzroka dezertifikacije može se smatrati krčenje šuma (deforestacija). Povećanje poljoprivrednih površina kao i potreba za ogrjevnim i građevinskim [[drvo (materijal)|drvo]]m u mnogim dijelovima zemlje dramatično su smanjili šumske površine, naročito u gusto naseljenim dijelovima [[Afrika|Afrike]] gdje je drvo još uvijek najvažniji izvor [[energija|energije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Posljedice==&lt;br /&gt;
Prema procjenama tijela [[UN]]a, daleko više od jedne milijarde ljudi i oko jedne trećine poljoprivrednih površina na [[Zemlja|Zemlji]] pogođeni su [[degradacija|degradacijom]] tla, pa time i potencijalno izloženi dezertifikaciji. Ovo se odnosi naročito na područje [[Sahel]]a u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj]] i dijelove  [[Južna Afrika|Južne Afrike]], kao i [[Središnja Azija|Središnju]] i [[Južna Azija|Južnu Aziju]], dijelove [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], no i na neka područja [[Južna Europa|Južne Europe]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opustinjavanja imaju vrlo duboke [[ekologija|ekološke]] i [[gospodarstvo|gospodarske]] posljedice koje su gotovo bez iznimke negativne. Značajno opada produktivnost zemlje a naročito [[šuma|šumskog]] gospodarstva, broj [[vrsta]] i jedinki preostalih vrsta značajno opada što upravo u siromašnijim predjelima zbog njihove velike ovisnosti o prirodnim resursima i često malim rezervama i nepostojanja alternativa može imati vrlo teške posljedice. Dezertifikacija smanjuje raspoloživost osnovnih [[usluga ekosustava]] i ugrožava [[sigurnost ljudi]]. Zbog toga je dezertifikacija važna prepreka razvoju, pa su [[Ujedinjeni narodi]] proglasili 2006. godinu [[međunarodna godina pustinja i dezertifikacije|međunarodnom godinom pustinja i dezertifikacije]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Protumjere==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Senegal reforestation.jpg|mini|lijevo|280px|Projekt [[pošumljavanje|pošumljavanja]] u [[Senegal]]u radi zaustavljanja dezertifikacije]]&lt;br /&gt;
Djelotvorna strategija za suzbijanje opustinjavanja sastoji se u pravilu od paketa mjera s područja šumarstva i poljoprivrede, ali sadrži i političke i socijalne aspekte. Tako se može trajno uspjeti s projektom [[pošumljavanje|pošumljavanja]] i sadnjom zaštitnih pojaseva od stabala ako mjesno stanovništvo s jedne strane postane svjesno veličine problema, i ako se s druge strane stanovništvu osigura zamjena za ogrjevno drvo. Pri tome su odlučuća i pitanja prirasta stanovništva i njihov odlazak u gradove, jer to često može onemogućiti alternativna rješenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za uspješno dugoročno suzbijanje dezertifikacije neophodno je i rješavanje ekonomskih i političkih problema pogođenih zemalja. Smatra se, da je pošumljavanje obećavajuća mjera. Pri tome se na njivama sadi drveće. To s jedne strane smanjuje erozijsko djelovanje [[vjetar|vjetra]], a s druge sjenom smanjuje isparavanje vlage iz tla.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Istovremeno se širom svijeta traga za mogućim metodama sprječavanja širenja pustinja. U različitim zemljama stupanj kao i načini ugroženosti su različiti, pa i metode i raspoložive mogućnosti sprječavanja dezertifikacije, njenog usporavanja ili vraćanja već dezertificiranog tla ponovo kulturi, međusobno se razlikuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[17. lipnja]] je Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije. [[Ujedinjeni narodi]] su donijeli Konvenciju za suzbijanje dezertifikacije radi skretanja pozornosti globalne zajednice da širenje problema isušivanja i oštećenja tla ne smije biti zanemareno te poticanja svjetske zajednice na suzbijanje i uklanjanje učinaka tog procesa, jer globalni problem degradacije zemljišta ima za posljedicu migracije i osiromašenje pogođenog stanovništva.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.azo.hr/17LipanjSvjetski Agencija za zaštitu okoliša] 17. lipanj - Svjetski dan suzbijanja dezertifikacije  (Preneseno iz Tajništva UNCCD ) (pristupljeno 21. ožujka 2016.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povezani članci==&lt;br /&gt;
* [[Pustinja]]&lt;br /&gt;
* [[Ekosustav]]&lt;br /&gt;
* [[Usluga ekosustava]]&lt;br /&gt;
* [[Međunarodna godina pustinja i dezertifikacije]]&lt;br /&gt;
* [[Sahelska suša|Sahelska suša i glad od 1968. do 1974. ]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Literatura==&lt;br /&gt;
* Aboubacry Athie:&amp;#039;&amp;#039;Die politischen Implikationen der Wasserverfügbarkeit in Afrika südlich der Sahara dargestellt am Beispiel der Sahelländer Westafrikas&amp;#039;&amp;#039; (Političke implikacije raspoloživosti vode na primjeru zemalja Sahela) Izdanje: 1. Izdavač: wvb Wissenschaftlicher Verlag, mjesto: Berlin, prosinac 2002. {{ISBN|3-93684-605-7}}&lt;br /&gt;
* G. Mensching: &amp;#039;&amp;#039;Desertifikation&amp;#039;&amp;#039; (Dezertifikacija) Mjesto: Darmstadt, Izdavač: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Godina: ožujak 1998. {{ISBN|3-53402-238-6}}&lt;br /&gt;
* Jonas V. Müller, Maik Veste, Walter Wucherer, Siegmar-W. Breckle: &amp;#039;&amp;#039;Desertifikation und ihre Bekämpfung - eine Herausforderung an die Wissenschaft&amp;#039;&amp;#039; (Dezertifikacija i njeno suzbijanje - izazov za znanost) Zbornik: Naturwissenschaftliche Rundschau, Svezak 59, Broj 11, Stranice 585–593, Godina 2006. ISSN 0028-1050&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
*[http://www.gtz.de/desert GTZ CCD-Projekt: Doprinos Njemačke borbi protiv dezertifikacije] (njemački)&lt;br /&gt;
*[http://www.iydd.org Webstranica o &amp;#039;&amp;#039;Međunarodnoj godini pustinja i dezertifikacije&amp;#039;&amp;#039; Ujedinjenih naroda]  (engleski)&lt;br /&gt;
*[http://www.iydd2006.de Njemačka stranica o &amp;#039;&amp;#039;Međunarodnoj godini pustinja i dezertifikacije&amp;#039;&amp;#039;] (njemački)&lt;br /&gt;
*[http://www.fao.org/ag/agl/agll/drylands/index.htm FAO/UNCCD: Informacijski portal o temi dezertifikacija i sušna područja](engleski)&lt;br /&gt;
* [http://www.earth-policy.org/Updates/2006/Update61.htm Lester R. Brown, The Earth Is Shrinking: Advancing Deserts and Rising Seas Squeezing Civilization] (Earth Policy Institute, 15. studeni 2006.) &lt;br /&gt;
*[http://www.fr-aktuell.de/in_und_ausland/hintergrund/?em_cnt=1005079 Harald Maass: Pustinja raste: Žuta opasnost - FR, 6. studeni 2006.] (njemački)&lt;br /&gt;
* [http://www.wissenschaft.de/wissen/news/272041.html Kako biljke obuzdavaju pustinje] (&amp;quot;Bild der Wissenschaft&amp;quot;, 17. studeni 2006. (njemački)&lt;br /&gt;
*[http://www.gtz.de/de/themen/umwelt-infrastruktur/11720.htm GTZ: &amp;quot;Pojam dezertifikacija&amp;quot;](njemački)&lt;br /&gt;
*[http://www.ipsnews.net/new_focus/desert/index.asp Vijesti o dezertifikaciji], Uzroci i posljedice, od  &amp;quot;Inter Press Service&amp;quot; (engleski)&lt;br /&gt;
*[http://www.bmz.de/de/service/infothek/fach/neue_medien/Desertifikation/bin/start.htm Infostranica o dezertifikaciji] od njemačkog Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (njemački)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Ekologija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>