Optanti - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

2022-03-20T17:29:27Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 17:29
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Optanti'''-->'''~~Optanti''' su osobe koja kod promjene [[Suverenitet\|suvereniteta]] nad određenim teritorijem biraju [[državljanstvo]] one države koja je ranije imala vlast nad tim područjem (država prednik), umjesto da bude državljanin države koja prema novom stanju ima vlast na tom [[Teritorij\|teritoriju]] (država sljednik). Korištenje takvog prava je u pravilu vezano s obvezom da se optant iseli u državu prednika, čije je državljanstvo odabrao zadržati.		Optanti''' su osobe koja kod promjene [[Suverenitet\|suvereniteta]] nad određenim teritorijem biraju [[državljanstvo]] one države koja je ranije imala vlast nad tim područjem (država prednik), umjesto da bude državljanin države koja prema novom stanju ima vlast na tom [[Teritorij\|teritoriju]] (država sljednik). Korištenje takvog prava je u pravilu vezano s obvezom da se optant iseli u državu prednika, čije je državljanstvo odabrao zadržati.

	U pravilu se pravo na izbor - opciju za stanovnike preuzetog područja osigurava međunarodnim ugovorom.		U pravilu se pravo na izbor - opciju za stanovnike preuzetog područja osigurava međunarodnim ugovorom.

Suradnik01: /* Optanti s područja današnje Hrvatske i Slovenije */

2022-03-17T22:36:30Z

Optanti s područja današnje Hrvatske i Slovenije

←Starija inačica		Inačica od 17. ožujak 2022. u 22:36
Redak 14:		Redak 14:

	== Optanti s područja današnje Hrvatske i Slovenije ==		== Optanti s područja današnje Hrvatske i Slovenije ==
	U članku 19. [[Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine\|Ugovora o miru s Italijom iz 1947. godine]] bilo je predviđeno pravo talijanskim državljanima koji žive na područjima koje prema tom ugovoru od Italije trebaju preuzeti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|Jugoslavija]], [[Grčka]] i Francuska, da ostanu talijanski državljani, uz uvjet da se u roku od godinu dana isele s tog područja, U članku 20. je slično pravo opcije dano i talijanskim državljanima koji običavaju govoriti "jedan od jugoslavenskih jezika ('[[Srpski jezik\|~~Srpski~~]], [[Hrvatski jezik\|~~Hrvatsk~~]]<nowiki/>i ili [[Slovenski jezik\|~~Slovenski~~]]')", a koji žive na teritoriju Italije.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_tal_nac_zaj/Instrumenti_zastite_ljudskih_prava/II.Medunarodni_ugovori_i_bilateralni_sporazumi/1.Medunarodni_ugovori_i_bilateralni_sporazumi/II-1.1.Treaty_of_Peace_with_Italy.pdf\|title=Ugovor o miru s Italijom od 10. veljače 1947. godine\|author=\|date=\|work=\|language=engleski\|publisher=\|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref> Veliki dio stanovnika preuzetih područja - pretežno etničkih Talijana, ali također i više desetaka tisuća Hrvata i Slovenaca - naposljetku je napustio ova područja, što je kasnije nazvano ~~"[[Istarski egzodus\|~~Istarskim egzodusom~~"]]~~.		U članku 19. [[Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine\|Ugovora o miru s Italijom iz 1947. godine]] bilo je predviđeno pravo talijanskim državljanima koji žive na područjima koje prema tom ugovoru od Italije trebaju preuzeti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|Jugoslavija]], [[Grčka]] i Francuska, da ostanu talijanski državljani, uz uvjet da se u roku od godinu dana isele s tog područja, U članku 20. je slično pravo opcije dano i talijanskim državljanima koji običavaju govoriti "jedan od jugoslavenskih jezika ('[[Srpski jezik\|srpski]], [[Hrvatski jezik\|hrvatsk]]<nowiki/>i ili [[Slovenski jezik\|slovenski]]')", a koji žive na teritoriju Italije.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_tal_nac_zaj/Instrumenti_zastite_ljudskih_prava/II.Medunarodni_ugovori_i_bilateralni_sporazumi/1.Medunarodni_ugovori_i_bilateralni_sporazumi/II-1.1.Treaty_of_Peace_with_Italy.pdf\|title=Ugovor o miru s Italijom od 10. veljače 1947. godine\|author=\|date=\|work=\|language=engleski\|publisher=\|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref> Veliki dio stanovnika preuzetih područja - pretežno etničkih Talijana, ali također i više desetaka tisuća Hrvata i Slovenaca - naposljetku je napustio ova područja, što je u talijanskoj historiografiji kasnije nazvano ''Istarskim egzodusom''.

	Prema podacima Zavoda za statistiku Socijalističke Republike Hrvatske s kraja šezdesetih godina 20. stoljeća, od 1945. do 1961. godine s područja Istre ~~iseljeno~~ je 143.739 stanovnika, od toga 13.000 Talijana u razdoblju 1945. - 1948. godine, 56.924 u razdoblju 1948. - 1961. te od 1948. - 1961. godine 36.297 Hrvata i 3.982 Slovenca. Valja opaziti da je dio iseljavanja u sklopu [[Istarski egzodus\|Istarskog egzodusa]] nastupio i ranije, u razdoblju Drugog svjetskog rata 1941.-1945., primjerice povodom [[Savezničko bombardiranje Zadra\|savezničkog bombardiranja Zadra]], kada je iz razorenog grada u Italiju evakuirano 1943. i 1944. godine skoro cjelokupno njegovo stanovništvo od preko 20 tisuća stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa\|last=KARAKAŠ OBRADOV\|first=Marica\|authorlink=\|coauthors=\|title=EMIGRACIJE TALIJANSKOG STANOVNIŠTVA S HRVATSKOG PODRUČJA TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA I PORAĆA, str. 220\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929\|date=\|year=2013\|month=\|journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref>		Prema podacima Zavoda za statistiku Socijalističke Republike Hrvatske s kraja šezdesetih godina 20. stoljeća, od 1945. do 1961. godine s područja Istre iselilo je 143.739 stanovnika, od toga 13.000 Talijana u razdoblju 1945. - 1948. godine, 56.924 u razdoblju 1948. - 1961. te od 1948. - 1961. godine 36.297 Hrvata i 3.982 Slovenca. Valja opaziti da je dio iseljavanja u sklopu t.zv. [[Istarski egzodus\|Istarskog egzodusa]] nastupio i ranije, u razdoblju Drugog svjetskog rata 1941.-1945., primjerice povodom [[Savezničko bombardiranje Zadra\|savezničkog bombardiranja Zadra]], kada je iz razorenog grada u Italiju evakuirano 1943. i 1944. godine skoro cjelokupno njegovo stanovništvo od preko 20 tisuća stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa\|last=KARAKAŠ OBRADOV\|first=Marica\|authorlink=\|coauthors=\|title=EMIGRACIJE TALIJANSKOG STANOVNIŠTVA S HRVATSKOG PODRUČJA TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA I PORAĆA, str. 220\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929\|date=\|year=2013\|month=\|journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref>

			U dodatku XIII. Ugovora o miru s Italijom bilo predviđeno da optanti mogu zadržati svoju imovinu (ako im je jugoslavenska komunistička država već nije bila nacionalizirala), i da je mogu slobodno prodavati. U praksi je u većini slučajeva imovinu otkupljivala država i prebijala svoj dug za kupnju imovine s obvezom Italije da joj plati ratnu štetu iz drugog svjetskog rata; potom je talijanska država u dogovoru s vlastima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFRJ]] plaćala optantima njihova dobra.<ref>{{Citiranje časopisa\|last=KARAKAŠ OBRADOV\|first=Marica\|authorlink=\|coauthors=\|title=Emigracije talijanskog stanovništva s hrvatskog područja tijekom Drugog svjetskog rata i poraća\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929\|date=\|year=2013\|month=\|journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref>

	U dodatku XIII. Ugovora o miru s Italijom bilo predviđeno da optanti mogu zadržati svoju imovinu (ako im je jugoslavenska komunistička država već nije bila nacionalizirala), i da je mogu slobodno prodavati. U praksi je u većini slučajeva imovinu otkupljivala država i prebijala svoj dug za kupnju imovine s obvezom Italije da joj plati ratnu štetu iz drugog svjetskog rata; potom je talijanska država u dogovoru s vlastima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFRJ]] plaćala optantima njihova dobra.<ref>{{Citiranje časopisa\|last=KARAKAŠ OBRADOV\|first=Marica\|authorlink=\|coauthors=\|title=Emigracije talijanskog stanovništva s hrvatskog područja tijekom Drugog svjetskog rata i poraća\|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929\|date=\|year=2013\|month=\|journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013\|volume=\|issue=\|pages=\|id=\|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref>
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T06:42:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Optanti''' su osobe koja kod promjene [[Suverenitet|suvereniteta]] nad određenim teritorijem biraju [[državljanstvo]] one države koja je ranije imala vlast nad tim područjem (država prednik), umjesto da bude državljanin države koja prema novom stanju ima vlast na tom [[Teritorij|teritoriju]] (država sljednik). Korištenje takvog prava je u pravilu vezano s obvezom da se optant iseli u državu prednika, čije je državljanstvo odabrao zadržati.

U pravilu se pravo na izbor - opciju za stanovnike preuzetog područja osigurava međunarodnim ugovorom.

U međunarodnim ugovorima u kojima se osigurava pravo na opciju, u pravilu se regulira i pitanje imovine optanata.

== Povijesni primjeri ==

Člankom 2. Frankfurtskog ugovora sklopljenog 10. svibnja 1871. između [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] nakon [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]], osigurano je stanovništvu [[Elzas]]<nowiki/>a i [[Lorena|Lorene]] pravo da mogu zadržati francusko državljanstvo, ako napuste područje - koje je tada pripalo Njemačkoj - do 1. listopada 1872. godine. Pri tome ih se nije smjelo pozivati u njemačku vojnu službu, a smjeli su zadržati vlasništvo nekretnina na preuzetom području. Od 1.597.000 stanovnika, takvo je pravo iskoristilo njih 49.000.<ref>{{Citiranje weba|url=http://gander.chez.com/traite-de-francfort.htm|title=Integralni tekst Primirja iz Versaja 26. veljače 1871. i Ugovora iz Frankfurta od 10. svibnja 1871.|author=|date=|work=|language=francuski|publisher=|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref>

U člancima 61. i 63. [[Trianonski ugovor|Trianonskog ugovora]] je bilo predviđao da će stanovnici područja koje je [[Mađarska|Mađarsk]]<nowiki/>a morala prepustiti [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] ostati mađarski državljani još godinu dana, a da nakon toga u daljnjih godinu dana mogu izvršiti opciju za mađarsko državljanstvo, uz obvezu da se isele u Mađarsku.<ref>{{Citiranje weba|url=https://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Trianon|title=Trianonski ugovor od 4. lipnj 1920. godine|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref> Optanti mogu zadržati vlasništvo na nekretninama, a pokretnine mogu odnijeti sa sobom bez ograničenja, plaćanja carina i oporezivanja.

Poljska i Njemačka su 1924. godine sklopile međudržavni ugovor o državljanstvu i opciji, koji je stanovnicima teritorija kojega je od Njemačke nakon I. svjetskog rata preuzela Poljska dao pravo da zadrže njemačko državljanstvo, uz obvezu optanata da se isele s tog područja.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.forost.ungarisches-institut.de/pdf/19240830-1.pdf|title=Njemačko-poljska konvencija o stvarima vezanima uz opciju i državljanstvo, Beč, 30. kolovoza 1924.|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref> Bilo je propisano da optanti mogu iznijeti svu svoju pokretnu imovinu bez plaćanja carinskih ili poreznih davanja, te da smiju zadržati puno vlasništvo nad nekretninama na području koje je preuzela Poljska.

== Optanti s područja današnje Hrvatske i Slovenije ==
U članku 19. [[Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine|Ugovora o miru s Italijom iz 1947. godine]] bilo je predviđeno pravo talijanskim državljanima koji žive na područjima koje prema tom ugovoru od Italije trebaju preuzeti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]], [[Grčka]] i Francuska, da ostanu talijanski državljani, uz uvjet da se u roku od godinu dana isele s tog područja, U članku 20. je slično pravo opcije dano i talijanskim državljanima koji običavaju govoriti "jedan od jugoslavenskih jezika ('[[Srpski jezik|Srpski]], [[Hrvatski jezik|Hrvatsk]]<nowiki/>i ili [[Slovenski jezik|Slovenski]]')", a koji žive na teritoriju Italije.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/upravna_tijela/UO_za_tal_nac_zaj/Instrumenti_zastite_ljudskih_prava/II.Medunarodni_ugovori_i_bilateralni_sporazumi/1.Medunarodni_ugovori_i_bilateralni_sporazumi/II-1.1.Treaty_of_Peace_with_Italy.pdf|title=Ugovor o miru s Italijom od 10. veljače 1947. godine|author=|date=|work=|language=engleski|publisher=|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref> Veliki dio stanovnika preuzetih područja - pretežno etničkih Talijana, ali također i više desetaka tisuća Hrvata i Slovenaca - naposljetku je napustio ova područja, što je kasnije nazvano "[[Istarski egzodus|Istarskim egzodusom"]].

Prema podacima Zavoda za statistiku Socijalističke Republike Hrvatske s kraja šezdesetih godina 20. stoljeća, od 1945. do 1961. godine s područja Istre iseljeno je 143.739 stanovnika, od toga 13.000 Talijana u razdoblju 1945. - 1948. godine, 56.924 u razdoblju 1948. - 1961. te od 1948. - 1961. godine 36.297 Hrvata i 3.982 Slovenca. Valja opaziti da je dio iseljavanja u sklopu [[Istarski egzodus|Istarskog egzodusa]] nastupio i ranije, u razdoblju Drugog svjetskog rata 1941.-1945., primjerice povodom [[Savezničko bombardiranje Zadra|savezničkog bombardiranja Zadra]], kada je iz razorenog grada u Italiju evakuirano 1943. i 1944. godine skoro cjelokupno njegovo stanovništvo od preko 20 tisuća stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa|last=KARAKAŠ OBRADOV|first=Marica|authorlink=|coauthors=|title=EMIGRACIJE TALIJANSKOG STANOVNIŠTVA S HRVATSKOG PODRUČJA TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA I PORAĆA, str. 220|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929|date=|year=2013|month=|journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref>

U dodatku XIII. Ugovora o miru s Italijom bilo predviđeno da optanti mogu zadržati svoju imovinu (ako im je jugoslavenska komunistička država već nije bila nacionalizirala), i da je mogu slobodno prodavati. U praksi je u većini slučajeva imovinu otkupljivala država i prebijala svoj dug za kupnju imovine s obvezom Italije da joj plati ratnu štetu iz drugog svjetskog rata; potom je talijanska država u dogovoru s vlastima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] plaćala optantima njihova dobra.<ref>{{Citiranje časopisa|last=KARAKAŠ OBRADOV|first=Marica|authorlink=|coauthors=|title=Emigracije talijanskog stanovništva s hrvatskog područja tijekom Drugog svjetskog rata i poraća|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929|date=|year=2013|month=|journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=8. kolovoza 2018.}}</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Upravno pravo]]
[[Kategorija:Ustavno pravo]]
[[Kategorija:Međunarodni ugovori]]