WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T04:41:49Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 04:41
Redak 9:		Redak 9:
	ishod = šibensko-mletačka pobjeda \|		ishod = šibensko-mletačka pobjeda \|
	strana1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg\|22px\|]] [[Osmansko Carstvo]] \|		strana1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg\|22px\|]] [[Osmansko Carstvo]] \|
	strana2 = [[~~File~~:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg\|23px]] [[Mletačka Republika]] \|		strana2 = [[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg\|23px]] [[Mletačka Republika]] \|
	zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg\|22px\|]] [[Husein-paša Tekelija]] (bosanski paša) \|		zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg\|22px\|]] [[Husein-paša Tekelija]] (bosanski paša) \|
	zapovjednik2 = [[~~File~~:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg\|23px]] barun [[Christoph Martin von Degenfeld]] \|		zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg\|23px]] barun [[Christoph Martin von Degenfeld]] \|
	postrojbe1 = 25.000 vojnika \|		postrojbe1 = 25.000 vojnika \|
	postrojbe2 = 6.000 branitelja \|		postrojbe2 = 6.000 branitelja \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T07:40:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{drugoznačenje2|[[bitka za Šibenik]]}}
{{Bitka |
naziv = opsada Šibenika |
slika= [[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|450px]] |
opis slike= Osmanska opsada Šibenika za vrijeme Kandijskog rata |
sukob = Kandijski rat |
vrijeme = 17. kolovoza — 16. rujna [[1647.]] |
mjesto = [[Šibenik]] |
ishod = šibensko-mletačka pobjeda |
strana1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|22px|]] [[Osmansko Carstvo]] |
strana2 = [[File:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|23px]] [[Mletačka Republika]] |
zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|22px|]] [[Husein-paša Tekelija]] (bosanski paša) |
zapovjednik2 = [[File:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|23px]] barun [[Christoph Martin von Degenfeld]] |
postrojbe1 = 25.000 vojnika |
postrojbe2 = 6.000 branitelja |
gubitci1 = 4.000 |
gubitci2 = n/p
}}

'''Osmanska opsada Šibenika''', dio osmanskih osvajačkih ratova usmjerenih na [[Mletačko-osmanski ratovi|osvajanje mletačkih]] posjeda. Trajala je mjesec dana, od [[17. kolovoza]] do polovice rujna [[1647.]] godine.<ref name=HPM>[https://www.facebook.com/HISMUS.zagreb/photos/a.609487722438340/3289898277730591/?type=3&theater ''[IZ FUNDUSA] Na današnji je dan, 17. kolovoza 1647. započela jednomjesečna opsada Šibenika ''] Hrvatski povijesni muzej. 17. kolovoza 2020. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref> Bila je najveći osmanski napad na Šibenik, a po dramatičnosti bila je jedna od najvećih u šibenskoj povijesti<ref>Ivica Poljičak: [http://sibenskiportal.hr/2012/06/08/365-godina-kasnije/ 365 godina kasnije...], Šibenski portal, 8. lipnja 2012., pristupljeno 14. studenoga 2015.</ref><ref>Redakcija (1983): [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2031 Marin Bizza], Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 22. travnja 2016.</ref> i najkrvaviji okršaj u dotadašnjoj povijesti Šibenika.<ref name=hvala/>

== Uvodne okolnosti ==
Šibenik je u 16. stoljeću dosta oslabila epidemija kuge. Ipak, već polovicom 17. stoljeća bio je najveći, najmnogoljudniji i praktički najvažniji grad mletačke Dalmacije. Nažalost po Šibenčane, Mletci nisu radili mnogo na obrani Šibenika od mogućeg osmanskog napada, te su Šibenčani preuzeli inicijativu kad se to pokazalo potrebnim.<ref name=hvala>Ivo Glavaš: [https://m.sibenik.in/zaboravljeni-sibenik/hvala-herojskim-braniteljima-i-pobjednickim-precima-kroz-povijest/81979.html# '' Zaboravljeni Šibenik: Hvala herojskim braniteljima i pobjedničkim precima kroz povijest ''] 29. rujna 2017. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref> Po izbijanju [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] (izbio 1645.), Šibenčani su u vrlo malo vremena podignuli tvrđave za obraniti grad. U strahu od osmanske strahovlade, Šibenčani (svi sposobni stanovnici<ref name=hvala/>) su se u velikom broju odazvali gradnji te su tijekom kolovoza i rujna [[1646.]] podignuli tvrđavu sv. Ivana, kada i tvrđavu [[Šubićevac (tvrđava)|Šubićevac]]. [[Tvrđava Sv. Ivana u Šibeniku|Tvrđavu sv. Ivana]] sagradili su na vrhu brda sjeverno od šibenske stare gradske jezgre. Franjevci su dali svoj obol obrani grada. Inženjer [[Antonio Leni]] iz Genove, franjevac, izradio je nacrt Sv. Ivana. Kako se pokazalo poslije, ključna utvrda za obranu grada bila je zvjezdasta tlocrta, sa sjevera ojačana visokim zidanim [[nasip]]om u obliku kliješta (tal. ''tanaglia''), zbog čega je u narodu znana i imenom ''Tanaja''. <ref name=HPM/> Tvrđave su podignute godinu i pol prije bitke, dok je gradnja u smislu bastionskih utvrda dovršena upravo 1647. godine. <ref name=šibenikIN/>

Za pašu bosanskog pašaluka neposredno pred odluku o poduzimanju opsade [[Husein-paša Tekelija|Husein-pašu Tekeliju]]<ref name=HPM/> osmanski sultan je postavio to mjesto, smijenivši dotadašnjeg bosanskog pašu Ibrahima.<ref name=šibenikIN>V.B.: [https://www.sibenik.in/sibenik/prije-370-godina-6-000-ljudi-obranilo-je-sibenik-od-20-tisuca-turaka-koji-se-vise-nikad-nisu-vratili/81813.html# ''Prije 370 godina 6 tisuća Šibenčana obranilo je grad od 20 tisuća Turaka koji se više nikad nisu vratili ''] ŠibenikIN , 26. rujna 2017. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref>

Paša je odlučio osvojiti grad. Za to je angažirao iznimno brojnu vojsku. Prema procjenama dobivenim iz povijesnih vrela, poveo je najveću osvajačku vojsku koja je ušla u južne hrvatske krajeve još od rimskih vremena. <ref name=HPM/> Tekelija je u Drniš stigao s 6000 janjičara i 2000 spahija. U Drnišu preko alajbega Ferhatpašića preuzeo od svog prethodnika vojsku, koju je činilo 15 000 boraca i 6 topova. U Drnišu je Tekelija sređivao vojsku i pripravljao ju je za pohod na Šibenik.<ref name=šibenikIN/>

U isto vrijeme je smotru snaga za obranu Šibenika obavljao barun Degenfeld.<ref name=šibenikIN/> Sposobnom njemačkom vojskovođi u mletačkoj vojnoj službi<ref name=hvala/> bila je povjerena obrana grada. Za obranu su imali 2800 pješaka, 80 konjanika, 800 ljudi u pomoćnoj vojnoj službi, 1000 naoružanih građana i 1000 teritorijalaca.<ref name=šibenikIN/>

== Opsada ==
Tijekom kolovoza je s više od 25 000 osmanskih vojnika napalo je Šibenik,<ref name=HPM/> a po nekima i 30.000 vojnika.<ref name=hvala/> Utvrđeni grad branilo je malo više od 6000 ljudi čiji je zapovjednik bio barun [[Christoph Martin von Degenfeld]]. 17. kolovoza [[1647.]] osmanske su snage [[opsada|opsjele]] [[Šibenik]], tada pod mletačkom vlašću.<ref name=HPM/> Najžešće borbe vodile su se oko Sv. Ivana.<ref name=šibenikIN/> Opsada je trajala mjesec dana. Žestoke su se borbe odvijale kod tvrđave sv. Ivana, koja je odigrala ključnu ulogu u obrani Šibenika.<ref name=HPM/> Najžešći osmanski napad bio je na tek dovršenu tvrđavu sv. Ivana. Počeo je [[8. rujna]] oko 21 sat.<ref name=hvala/>

Prvi znaci osmanskih posustajanja pojavili su se u zoru oko 3 sata izjutra [[9. rujna]]. Tada su Osmanlije nakon punih šest sati teške borbe, posustali, a zatim prekinuli napad. Umor kod napadača se nazirao kao i pobjeda branitelja Šibenika. Borbe su se nastavile sljedećeg dana no slabijim intenzitetom. [[11. rujna]] stiglo je pojačanje Šibenčanima. U luku je uplovio providur [[Leonardo Foscolo]] s ratnim brodovima i novim vojnim pojačanjima. Dočekalo ga je veliko slavlje pučana i vojske koji su branili grad i počasne topovske salve. Neuspješnih 25 dana opsade, pristigla pojačanja opsjednutom gradu i neslomljeni moral branitelja impresionirao je osmanske napadače i obeshrabrilo bosanskog pašu Tekeliju. Osmanlije su uskoro shvatile da nema više svrhe napadati te su se ubrzano spremali na uzmak. 16. rujna Tekelija je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se ka Drnišu, putem kojim je i došao.<ref name=šibenikIN/>

== Ishod ==
Poginulo je oko 4000 osmanskih napadača, <ref name=HPM/> po nekima broj izgubljenih osmanskih vojnika je oko 9000.<ref name=hvala/> Osmanski poraz bio je toliki da se nikad više nisu vratili.<ref name=šibenikIN/> Bila je odlučujući poraz osmanske vojske u Kandijskom ratu na prostoru Dalmacije i prekretnica na tom ratištu, što je bio veliki nadomjestak u istom ratu izgubljenoj Kreti.<ref name=hvala/>

U svezi s pobjedom nad osmanskih snagama je i [[šibenska alka]], koju se trčalo pješice.<ref>(): [http://jatagani.hismus.hr/web/oruzje.htm ''Jatagani''] Hrvatski povijesni muzej. Pristupljeno 18. kolovoza 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatsko-turski ratovi (do 1527.)]]
[[Kategorija:Mletačko-osmanski ratovi]]
[[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke]]
[[Kategorija:Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
[[Kategorija:Povijest Šibenika]]
[[Kategorija:Osmanske opsade]]

Opsada Šibenika 1647. - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica