Opioidi - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 05:37, 28. siječanj 2026.

2026-01-28T05:37:27Z

WikiSysop: bmz

2022-03-20T17:25:27Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 17:25
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Opioidi'''-->'''~~Opioid''' je bilo koja tvar (agent) koja se veže na [[opioidni receptor\|opioidne receptore]], koji se uglavnom nalaze u [[središnji živčani sustav\|središnjem živčanom sustavu]] i [[probavni sustav\|probavnom sustavu]]. Postoje četiri klase opioida:		Opioid''' je bilo koja tvar (agent) koja se veže na [[opioidni receptor\|opioidne receptore]], koji se uglavnom nalaze u [[središnji živčani sustav\|središnjem živčanom sustavu]] i [[probavni sustav\|probavnom sustavu]]. Postoje četiri klase opioida:

	* endogeni opioidni peptidi, koji se stvaraju u tijelu ([[endorfin]], [[enkefalini]])		* endogeni opioidni peptidi, koji se stvaraju u tijelu ([[endorfin]], [[enkefalini]])

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T11:44:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Opioid''' je bilo koja tvar (agent) koja se veže na [[opioidni receptor|opioidne receptore]], koji se uglavnom nalaze u [[središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]] i [[probavni sustav|probavnom sustavu]]. Postoje četiri klase opioida:

* endogeni opioidni peptidi, koji se stvaraju u tijelu ([[endorfin]], [[enkefalini]])
* alkaloidi opijuma, poput [[morfin]]a i [[kodein]]a
* polusintetski opioidi poput [[heroin]]a i [[oksikodona]]
* potpuno sintetski opioidi poput [[petidin]]a i [[metadon]]a čija struktura je nevezana za onu alkaloida opijuma

Opioidni analgetici (za razliku od [[NSAR]] i [[analgoantipiretika]]) blokiraju provođenje impulsa boli od periferije k mozgu. U opioidne analgetike spada prije svega [[morfin]], ali i većina derivata morfina (kao što je [[heroin]], [[kodein]] i sl.) i sintetski spojevi ([[petidin]], [[pentazocin]], [[tramadol]], [[metadon]]) koji imaju isti mehanizam djelovanja. On se zasniva na vezivanju tih spojeva na m (mi), k (kapa) i d (delta) receptore (koje još nazivamo [[opioidni receptori]]) u kralježničkoj moždini i mozgu.
Naime, opće je poznato da bol ima svoje najjači intenzitet neposredno nakon javljanja a kasnije se intenzitet boli smanjuje (organizam se privikava na bol). Mehanizam te prilagodbe sastoji se od toga da neuroni luče unutarnje analgetike kao sto su [[enkefalin]]i, [[endorfin]]i i [[dinorfin]]i. Oni svojim vezanjem na opioidne receptore ublažavaju i blokiraju daljnu bol. Taj mehanizam naziva se unutarnji analgezijski sustav. Morfin i ostali opioidni analgetici podražavaju mehanizam vezanjem na opioidne receptore, tj. oponašajući [[endorfin]]e (kaže se da su opiodni analgetici [[agonist]]i opioidnih receptora).
Idealni opioidni [[analgetik]] imao bi samo analgetsku aktivnost. Međutim, to nije jedini efekt opiodnih analgetika:
* reduciraju mentalnu aktivnost, uspavljuju (sedativni učinak) - zato ih nazivamo i narkotici!
* poboljšavaju raspoloženje (euforički efekt)
* inhibiraju disanje i kašalj (zato se, recimo, kodein i [[folkodin]] koriste kao antitusici)
* potiču centar za povraćanje
* skupljaju zjenice
* razvijaju toleranciju i ovisnost!
* u većoj mjeri izazivaju halucinacije
Vezanje za mi i delta receptore je najviše odgovorno za razvoj euforije, tolerancije, depresije disanja i razvoj ovisnosti, dok kapa receptori dorinose samo analgeziji.
Upravo zbog narkotičkog efekta, razvoja euforičkog ponašanja te tolerancije i razvoja ovisnosti opioidi su opasni i primjenjuju se samo kada za to postoji medicinsko opravdanje. U ljekarnama se ovi lijekovi (izuzev tramadola) čuvaju u posebno odvojenim i strogo čuvanim sefovima. Izdavanje ovih lijekova (izuzev tramadola) u ljekarnama podliježe najstrožijim pravilima struke: recept se prilaže u dvije kopije, jedna se čuva u ljekarni, a druga se šalje osiguravateljskoj kući, izdani narkotik se upisuje u knjigu opojnih droga, a osoba koja podiže lijek mora predočiti osobnu iskaznicu i broj te iskaznice se upisuje u knjigu opojnih droga. Na taj način osigurana je kontrola izdavanja opojnih droga, a u slučaju potrebe policija u svakom trenutku ima pravo uvida u knjigu opojnih droga.
==Vanjske poveznice==
[http://www.anestezija.org/index.php/Farmakologija www.anestezija.org]

[[Kategorija:Lijekovi]]
[[Kategorija:Biokemija]]

[[Kategorija:Opioidi| ]]
[[Kategorija:Psihoaktivne droge]]

←Starija inačica		Inačica od 28. siječanj 2026. u 05:37
Redak 1:		Redak 1:
	Opioid''' je bilo koja tvar (agent) koja se veže na [[opioidni receptor\|opioidne receptore]], koji se uglavnom nalaze u [[središnji živčani sustav\|središnjem živčanom sustavu]] i [[probavni sustav\|probavnom sustavu]]. Postoje četiri klase opioida:		'''Opioid''' je bilo koja tvar (agent) koja se veže na [[opioidni receptor\|opioidne receptore]], koji se uglavnom nalaze u [[središnji živčani sustav\|središnjem živčanom sustavu]] i [[probavni sustav\|probavnom sustavu]]. Postoje četiri klase opioida:

	* endogeni opioidni peptidi, koji se stvaraju u tijelu ([[endorfin]], [[enkefalini]])		* endogeni opioidni peptidi, koji se stvaraju u tijelu ([[endorfin]], [[enkefalini]])
	* alkaloidi opijuma, poput [[morfin]]a i [[kodein]]a		* [[alkaloidi opija]] (opijuma), poput [[morfin]]a i [[kodein]]a
	* polusintetski opioidi poput [[heroin]]a i [[oksikodona]]		* polusintetski opioidi poput [[heroin]]a i [[oksikodona]]
	* potpuno sintetski opioidi poput [[petidin]]a i [[metadon]]a čija struktura je nevezana za onu alkaloida opijuma		* potpuno [[sintetski opioidi]] poput [[petidin]]a i [[metadon]]a čija struktura je nevezana za onu alkaloida opijuma

	Opioidni analgetici (za razliku od [[NSAR]] i [[analgoantipiretika]]) blokiraju provođenje impulsa boli od periferije k mozgu. U opioidne analgetike spada prije svega [[morfin]], ali i većina derivata morfina (kao što je [[heroin]], [[kodein]] i sl.) i sintetski spojevi ([[petidin]], [[pentazocin]], [[tramadol]], [[metadon]]) koji imaju isti mehanizam djelovanja. On se zasniva na vezivanju tih spojeva na m (mi), k (kapa) i d (delta) receptore (koje još nazivamo [[opioidni receptori]]) u kralježničkoj moždini i mozgu.		Opioidni [[analgetik\|analgetici]] (za razliku od [[NSAR]] i [[analgoantipiretika]]) blokiraju provođenje impulsa boli od periferije k mozgu. U opioidne analgetike spada prije svega [[morfin]], ali i većina derivata morfina (kao što je [[heroin]], [[kodein]] i sl.) i sintetski spojevi ([[petidin]], [[pentazocin]], [[tramadol]], [[metadon]]) koji imaju isti mehanizam djelovanja. On se zasniva na vezivanju tih spojeva na m (mi), k (kapa) i d (delta) receptore (koje još nazivamo [[opioidni receptori]]) u kralježničkoj moždini i mozgu.
	Naime, opće je poznato da bol ima svoje najjači intenzitet neposredno nakon javljanja a kasnije se intenzitet boli smanjuje (organizam se privikava na bol). Mehanizam te prilagodbe sastoji se od toga da neuroni luče unutarnje analgetike kao sto su [[enkefalin]]i, [[endorfin]]i i [[dinorfin]]i. Oni svojim vezanjem na opioidne receptore ublažavaju i blokiraju daljnu bol. Taj mehanizam naziva se unutarnji analgezijski sustav. Morfin i ostali opioidni analgetici podražavaju mehanizam vezanjem na opioidne receptore, tj. oponašajući [[endorfin]]e (kaže se da su opiodni analgetici [[agonist]]i opioidnih receptora).		Naime, opće je poznato da bol ima svoje najjači intenzitet neposredno nakon javljanja a kasnije se intenzitet boli smanjuje (organizam se privikava na bol). Mehanizam te prilagodbe sastoji se od toga da neuroni luče unutarnje analgetike kao sto su [[enkefalin]]i, [[endorfin]]i i [[dinorfin]]i. Oni svojim vezanjem na opioidne receptore ublažavaju i blokiraju daljnu bol. Taj mehanizam naziva se unutarnji analgezijski sustav. Morfin i ostali opioidni analgetici podražavaju mehanizam vezanjem na opioidne receptore, tj. oponašajući [[endorfin]]e (kaže se da su opiodni analgetici [[agonist]]i opioidnih receptora).
	Idealni opioidni [[analgetik]] imao bi samo analgetsku aktivnost. Međutim, to nije jedini efekt opiodnih analgetika:		Idealni opioidni [[analgetik]] imao bi samo analgetsku aktivnost. Međutim, to nije jedini efekt opiodnih analgetika:
	* reduciraju mentalnu aktivnost, uspavljuju (~~sedativni~~ učinak) - zato ih nazivamo i narkotici!		* reduciraju mentalnu aktivnost, uspavljuju ([[sedativ]]ni učinak) - zato ih nazivamo i narkotici!
	* poboljšavaju raspoloženje (euforički efekt)		* poboljšavaju raspoloženje ([[euforija\|euforički]] efekt)
	* inhibiraju disanje i kašalj (zato se, recimo, kodein i [[folkodin]] koriste kao antitusici)		* inhibiraju disanje i kašalj (zato se, recimo, kodein i [[folkodin]] koriste kao [[antitusik\|antitusici]])
	* potiču centar za povraćanje		* potiču [[centar za povraćanje]]
	* skupljaju zjenice		* skupljaju zjenice
	* razvijaju toleranciju i ovisnost!		* razvijaju toleranciju i ovisnost!
	* u većoj mjeri izazivaju halucinacije		* u većoj mjeri izazivaju halucinacije
	Vezanje za mi i delta receptore je najviše odgovorno za razvoj euforije, tolerancije, depresije disanja i razvoj ovisnosti, dok kapa receptori dorinose samo analgeziji.		Vezanje za mi i delta receptore je najviše odgovorno za razvoj euforije, tolerancije, depresije disanja i razvoj ovisnosti, dok kapa receptori dorinose samo analgeziji.
	Upravo zbog narkotičkog efekta, razvoja euforičkog ponašanja te tolerancije i razvoja ovisnosti opioidi su opasni i primjenjuju se samo kada za to postoji medicinsko opravdanje. U ljekarnama se ovi lijekovi (izuzev ~~tramadola~~) čuvaju u posebno odvojenim i strogo čuvanim ~~sefovima~~. Izdavanje ovih lijekova (izuzev tramadola) u ljekarnama podliježe najstrožijim pravilima struke: recept se prilaže u dvije kopije, jedna se čuva u ljekarni, a druga se šalje osiguravateljskoj kući, izdani narkotik se upisuje u knjigu opojnih droga, a osoba koja podiže lijek mora predočiti osobnu iskaznicu i broj te iskaznice se upisuje u knjigu opojnih droga. Na taj način osigurana je kontrola izdavanja opojnih droga, a u slučaju potrebe policija u svakom trenutku ima pravo uvida u knjigu opojnih droga.		Upravo zbog narkotičkog efekta, razvoja euforičkog ponašanja te tolerancije i razvoja ovisnosti opioidi su opasni i primjenjuju se samo kada za to postoji medicinsko opravdanje. U ljekarnama se ovi lijekovi (izuzev [[tramadol]]a) čuvaju u posebno odvojenim i strogo čuvanim [[sef]]ovima. Izdavanje ovih lijekova (izuzev tramadola) u ljekarnama podliježe najstrožijim pravilima struke: recept se prilaže u dvije kopije, jedna se čuva u ljekarni, a druga se šalje osiguravateljskoj kući, izdani narkotik se upisuje u knjigu opojnih droga, a osoba koja podiže lijek mora predočiti osobnu iskaznicu i broj te iskaznice se upisuje u knjigu opojnih droga. Na taj način osigurana je kontrola izdavanja opojnih droga, a u slučaju potrebe policija u svakom trenutku ima pravo uvida u knjigu opojnih droga.

			U sintetičke opioide spadaju [[2-metil-AP-237]] i drugi.

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	[http://www.anestezija.org/index.php/Farmakologija www.anestezija.org]		[http://www.anestezija.org/index.php/Farmakologija www.anestezija.org]