Operacija Paromlin - Povijest promjena

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2025-11-09T04:57:06Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2025. u 04:57
Redak 42:		Redak 42:
	*M.M.: [https://www.braniteljski-portal.hr/u-domovinskom-ratu-izgubio-je-dva-sina-spomen-obiljezje-na-bleiburskom-polju-podigao-je-brotnjak-petar-milos/ ''U Domovinskom ratu izgubio je dva sina: Spomen obilježje na Bleiburškom polju podigao je Brotnjak Petar Miloš! '']. Braniteljski portal. 8. ožujka 2019.		*M.M.: [https://www.braniteljski-portal.hr/u-domovinskom-ratu-izgubio-je-dva-sina-spomen-obiljezje-na-bleiburskom-polju-podigao-je-brotnjak-petar-milos/ ''U Domovinskom ratu izgubio je dva sina: Spomen obilježje na Bleiburškom polju podigao je Brotnjak Petar Miloš! '']. Braniteljski portal. 8. ožujka 2019.
	*Mijo Ivurek: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2022/09/42753/ '' Operacija ‘Paromlin’ i sudbina Vinka Markovića'']. Hrvatski fokus		*Mijo Ivurek: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2022/09/42753/ '' Operacija ‘Paromlin’ i sudbina Vinka Markovića'']. Hrvatski fokus
			*Ivan Samardžija: [https://identitet.hr/sto-se-zaista-dogodilo-17-rujna-1975-u-paromlinskoj-ulici-u-zagrebu/ ''Što se zaista dogodilo 17. rujna 1975. u Paromlinskoj ulici u Zagrebu? '']. Identitet.hr

	[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]		[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
	[[Kategorija:Zagreb]]		[[Kategorija:Zagreb]]
	{{coord\|45.80266\|15.97726\|display=title}}		{{coord\|45.80266\|15.97726\|display=title}}

Suradnik10: /* Vanjske poveznice */

2025-11-09T04:55:59Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2025. u 04:55
Redak 41:		Redak 41:
	*Petar Horvatić: [https://narod.hr/kultura/26-lipnja-1992-tvrtko-milos-udba-lazirala-atentat-tita-osudila-mlade-hrvate-smrt ''26. lipnja 1992. Tvrtko Miloš – kako je Udba lažirala atentat na Tita i osudila mlade Hrvate na smrt? '']. Narod.hr. 26. lipnja 2018.		*Petar Horvatić: [https://narod.hr/kultura/26-lipnja-1992-tvrtko-milos-udba-lazirala-atentat-tita-osudila-mlade-hrvate-smrt ''26. lipnja 1992. Tvrtko Miloš – kako je Udba lažirala atentat na Tita i osudila mlade Hrvate na smrt? '']. Narod.hr. 26. lipnja 2018.
	*M.M.: [https://www.braniteljski-portal.hr/u-domovinskom-ratu-izgubio-je-dva-sina-spomen-obiljezje-na-bleiburskom-polju-podigao-je-brotnjak-petar-milos/ ''U Domovinskom ratu izgubio je dva sina: Spomen obilježje na Bleiburškom polju podigao je Brotnjak Petar Miloš! '']. Braniteljski portal. 8. ožujka 2019.		*M.M.: [https://www.braniteljski-portal.hr/u-domovinskom-ratu-izgubio-je-dva-sina-spomen-obiljezje-na-bleiburskom-polju-podigao-je-brotnjak-petar-milos/ ''U Domovinskom ratu izgubio je dva sina: Spomen obilježje na Bleiburškom polju podigao je Brotnjak Petar Miloš! '']. Braniteljski portal. 8. ožujka 2019.
			*Mijo Ivurek: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2022/09/42753/ '' Operacija ‘Paromlin’ i sudbina Vinka Markovića'']. Hrvatski fokus

	[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]		[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
	[[Kategorija:Zagreb]]		[[Kategorija:Zagreb]]
	{{coord\|45.80266\|15.97726\|display=title}}		{{coord\|45.80266\|15.97726\|display=title}}

Suradnik10: /* Suđenje */

2023-08-17T02:32:03Z

Suđenje

←Starija inačica		Inačica od 17. kolovoz 2023. u 02:32
Redak 17:		Redak 17:

	Vrhovni sud Hrvatske im je na koncu djelimice usvojio žalbe. Presudu u svezi sa stvaranjem terorističke organizacije je potvrdio, a ukinuo onu koja se odnosila na podmetanje eksplozivne naprave (iako je cijeli policijski i pravosudni postupak krenuo zbog eksplozivne naprave) te je predmet vratio na ponovni postupak.<ref name="podmetanje mina"/> Točnije, travnja 1978. Vrhovni sud SRH trećestupanjskom presudom potvrdio je osuđujuću presudu za udruživanje u ilegalnu organizaciju, a ukinuo dio koji se odnosi na postavljanje mine. <ref name="što se zaista"/>		Vrhovni sud Hrvatske im je na koncu djelimice usvojio žalbe. Presudu u svezi sa stvaranjem terorističke organizacije je potvrdio, a ukinuo onu koja se odnosila na podmetanje eksplozivne naprave (iako je cijeli policijski i pravosudni postupak krenuo zbog eksplozivne naprave) te je predmet vratio na ponovni postupak.<ref name="podmetanje mina"/> Točnije, travnja 1978. Vrhovni sud SRH trećestupanjskom presudom potvrdio je osuđujuću presudu za udruživanje u ilegalnu organizaciju, a ukinuo dio koji se odnosi na postavljanje mine. <ref name="što se zaista"/>

	~~<!--~~
	~~Prvooptuženi je bio [[Tomislav Držić]], tadašnji novinar [[Vjesnik]]a.<ref name="humanist"/>~~
	~~-->~~

	Nakon presuda sudionici su doživljavali otkaze na svojim radnim mjestima. Nekim optuženicima smanjene su kazne. Vinku Markoviću kaznu nisu promijenili. <ref name="što se zaista"/>		Nakon presuda sudionici su doživljavali otkaze na svojim radnim mjestima. Nekim optuženicima smanjene su kazne. Vinku Markoviću kaznu nisu promijenili. <ref name="što se zaista"/>

	U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio [[Montirani politički sudski proces\|montiran]] (~~Perica~~ je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku [[Franjo Vugrinec]]<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="narod-preminuo">vpp: [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru ''Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru''] narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>		U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio [[Montirani politički sudski proces\|montiran]] (Tomislav Držić je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku [[Franjo Vugrinec]]<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="narod-preminuo">vpp: [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru ''Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru''] narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>

	Petorici (Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček) je poslije presude od 24. lipnja 1976. nastavljeno suđenje<ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref> jer su osporavali dio optužbe i Vrhovni sud je dio predmeta vratio na ponovni postupak te im je ponovljeno suđenje. Cijelo vrijeme Miloša su prisiljavali davati lažne iskaze. Određeni dokazi u korist optuženih nestajali su tijekom istrage.<ref name="što se zaista"/> Na ponovljenom suđenju Vijeće Okružnog suda donijelo je novu presudu [[1. veljače]] [[1979.]], kojom su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić osuđeni na 15 godina zatvora po čl. 125 KZ SFRJ, dok su Đuro Perica i Branko Vidaček oslobođeni optužbe. Na ponovljeno raspravi sud je utvrdio da su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić "''kao pripadnici ustaške terorističke organizacije Hrvatske tajne revolucionarne armije prema uputama dobivenih od rukovoditelja te organizacije iz inozemstva podmetnuli tempiranu eksplozivnu diverzantsku napravu''" sa svrhom da "'' izazovu eksploziju i na taj način stvore osjećaj osobne nesigurnosti kod građana''".<ref name="podmetanje mina"> Tanjug: ''Za podmetanje mina po 15 godina zatvora''. Slobodna Dalmacija. 2. veljače 1979., str. 3.</ref>		Petorici (Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček) je poslije presude od 24. lipnja 1976. nastavljeno suđenje<ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref> jer su osporavali dio optužbe i Vrhovni sud je dio predmeta vratio na ponovni postupak te im je ponovljeno suđenje. Cijelo vrijeme Miloša su prisiljavali davati lažne iskaze. Određeni dokazi u korist optuženih nestajali su tijekom istrage.<ref name="što se zaista"/> Na ponovljenom suđenju Vijeće Okružnog suda donijelo je novu presudu [[1. veljače]] [[1979.]], kojom su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić osuđeni na 15 godina zatvora po čl. 125 KZ SFRJ, dok su Đuro Perica i Branko Vidaček oslobođeni optužbe. Na ponovljeno raspravi sud je utvrdio da su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić "''kao pripadnici ustaške terorističke organizacije Hrvatske tajne revolucionarne armije prema uputama dobivenih od rukovoditelja te organizacije iz inozemstva podmetnuli tempiranu eksplozivnu diverzantsku napravu''" sa svrhom da "'' izazovu eksploziju i na taj način stvore osjećaj osobne nesigurnosti kod građana''".<ref name="podmetanje mina"> Tanjug: ''Za podmetanje mina po 15 godina zatvora''. Slobodna Dalmacija. 2. veljače 1979., str. 3.</ref>

	Svi osuđeni u operaciji „Paromlin“ na slobodu su izašli do 6. siječnja 1990. <ref name="što se zaista"/>		Svi osuđeni u operaciji „Paromlin“ na slobodu su izašli do 6. siječnja 1990. <ref name="što se zaista"/>

			Bilo je još drugih procesa u svezi s ovim. Na jednom je prvooptuženi bio [[Tomislav Držić]], tadašnji novinar [[Vjesnik]]a i urednik u ''[[Vjesnik u srijedu\|Vjesnika u srijedu]]''. Njega su također uhitili uz optužbu da je surađivao s ustaškom emigracijom koja stoji iza eksplozije u Paromlinskoj. Osuđen je na 8 godina robije po čl. 117. ondašnjeg kaznenog zakona. Vrhovni sud je poslije smanjio kaznu na šest godina. Kaznu je izdržao u kaznionici u Lepoglavi.<ref name="humanist"/>

	== Udbin obrazac ==		== Udbin obrazac ==

Suradnik10: /* Suđenje */

2023-08-17T02:27:26Z

Suđenje

←Starija inačica		Inačica od 17. kolovoz 2023. u 02:27
Redak 8:		Redak 8:
	== Suđenje ==		== Suđenje ==
	Naposljetku su lažno optužili trinaestero ljudi.<ref name="humanist"/> Optužnica je sastavljena [[17. ožujka]] [[1976.]], a među optužbama se našla i ona za udruživanje u ilegalnu terorističku organizaciju. Služba državne sigurnosti (odnosno UDBA) je redovito podmetala odvjetnike tijekom suđenja. <ref name="što se zaista"/>		Naposljetku su lažno optužili trinaestero ljudi.<ref name="humanist"/> Optužnica je sastavljena [[17. ožujka]] [[1976.]], a među optužbama se našla i ona za udruživanje u ilegalnu terorističku organizaciju. Služba državne sigurnosti (odnosno UDBA) je redovito podmetala odvjetnike tijekom suđenja. <ref name="što se zaista"/>
			Bezočnost jugokomunističkog pravosuđa išla je dotle da ne samo da nije bilo nikakvih stvarnih dokaza o kaznenoj odgovornosti osuđenih, nego su u samome procesu nestajali oni dokazi koji su im išli u prilog pa čak i oni koji su bili rezultat vještačenja zagrebačkog SUP-a.<ref>Jakov Kršovnik: [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/josip-mihaljevic-brojna-svjedocanstva-pokazuju-da-je-slucaj-paromlin-pravilo-za-metode-udbe/ ''Josip Mihaljević: ‘Brojna svjedočanstva pokazuju da je slučaj Paromlin pravilo za metode Udbe’'']. Novi list. 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref>

	Od trinaestorice kojima se sudilo, Okružni sud je [[18. lipnja]] [[1976.]]<ref name="što se zaista">Ivan Samardžija: [https://identitet.hr/sto-se-zaista-dogodilo-17-rujna-1975-u-paromlinskoj-ulici-u-zagrebu/ ''Što se zaista dogodilo 17. rujna 1975. u Paromlinskoj ulici u Zagrebu? '']. Identitet.hr. 8. studenoga 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref> osudio jedanestoro osoba, a dvoje je oslobodio optužbe. Petorica su osuđena na smrtnu kaznu a isto [[sudsko vijeće]] im je odmah preinačilo na kaznu na 20 godina strogog zatvora: Tvrtko Miloš (1941., inž. agronomije), Antun Zink (1942., trg. putnik), Josip Pemić (1922., umirovljenik), Đuro Perica (1941., inž. agronomije) i Branko Vidaček (1947., student prava). Ostalih osmero prošli su sa sljedećim vremenskim presudama strogog zatvora: Vinko Marković (1933., inž. poljoprivrede) na 8 g., Milan Crčić-Paradi (1930., KV voćar) na 6 g., Marija Topić (1950., tehničarka) na 2,5 g., Martin Vidaček (1926., KV voćar) na 2 g., Zvonko Štefanović (1941., građevinski tehničar) i Vladimir Majksner (1942., apsolvent tehnologije) na 8 mjeseca.<ref name="osuđeni"/>		Od trinaestorice kojima se sudilo, Okružni sud je [[18. lipnja]] [[1976.]]<ref name="što se zaista">Ivan Samardžija: [https://identitet.hr/sto-se-zaista-dogodilo-17-rujna-1975-u-paromlinskoj-ulici-u-zagrebu/ ''Što se zaista dogodilo 17. rujna 1975. u Paromlinskoj ulici u Zagrebu? '']. Identitet.hr. 8. studenoga 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref> osudio jedanestoro osoba, a dvoje je oslobodio optužbe. Petorica su osuđena na smrtnu kaznu a isto [[sudsko vijeće]] im je odmah preinačilo na kaznu na 20 godina strogog zatvora: Tvrtko Miloš (1941., inž. agronomije), Antun Zink (1942., trg. putnik), Josip Pemić (1922., umirovljenik), Đuro Perica (1941., inž. agronomije) i Branko Vidaček (1947., student prava). Ostalih osmero prošli su sa sljedećim vremenskim presudama strogog zatvora: Vinko Marković (1933., inž. poljoprivrede) na 8 g., Milan Crčić-Paradi (1930., KV voćar) na 6 g., Marija Topić (1950., tehničarka) na 2,5 g., Martin Vidaček (1926., KV voćar) na 2 g., Zvonko Štefanović (1941., građevinski tehničar) i Vladimir Majksner (1942., apsolvent tehnologije) na 8 mjeseca.<ref name="osuđeni"/>
Redak 13:		Redak 14:
	Drugi dio presude u kojem stoji za što su kažnjeni navodi podmetanje eksplozivne naprave. Nelogičnost na djelu je i u tom dijelu, jer u presudi stoji da su to napravili "''u noći 16. na 17. rujna''".<ref name="podmetanje mina"/> Tito je bio 16., eksplozija je bila 17.,<ref>Tanjug: ''Osuđeni ustaški teroristi''. Slobodna Dalmacija. 25. lipnja 1976., str. 3.<br>"''Namjera ustaških terorista bila je da mina eksplodira na dan uručenja Ordena narodnog heroja gradu Zagrebu kojom prilikom se u neposrednoj blizini zgrade našlo više tisuća ljudi. Međutim, eksplozija se zbila tek sutradan nanijevši materijalnu štetu.''"</ref> što je nelogično jer terorist nema smisla pokušati napraviti atentat nakon što je glavna meta otišla odnosno kad se veliki skup građana već razišao.		Drugi dio presude u kojem stoji za što su kažnjeni navodi podmetanje eksplozivne naprave. Nelogičnost na djelu je i u tom dijelu, jer u presudi stoji da su to napravili "''u noći 16. na 17. rujna''".<ref name="podmetanje mina"/> Tito je bio 16., eksplozija je bila 17.,<ref>Tanjug: ''Osuđeni ustaški teroristi''. Slobodna Dalmacija. 25. lipnja 1976., str. 3.<br>"''Namjera ustaških terorista bila je da mina eksplodira na dan uručenja Ordena narodnog heroja gradu Zagrebu kojom prilikom se u neposrednoj blizini zgrade našlo više tisuća ljudi. Međutim, eksplozija se zbila tek sutradan nanijevši materijalnu štetu.''"</ref> što je nelogično jer terorist nema smisla pokušati napraviti atentat nakon što je glavna meta otišla odnosno kad se veliki skup građana već razišao.

	~~U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako~~ je proces bio [[Montirani politički sudski proces\|montiran]] (Perica je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku [[Franjo Vugrinec]]<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="~~narod-preminuo~~">vpp: [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru ''Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru''] narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</~~ref~~>		Odvedeni su na odsluženje kazne: Vinko Marković 20. lipnja u KPD Staru Gradišku. Optuženi su se više puta uglavnom neuspješno žalili na presudu. Veljače 1977. Vrhovni sud SRH potvrdio je presudu Okružnoga suda u Zagrebu. <ref name="što se zaista"/>

	~~Bezočnost jugokomunističkog pravosuđa išla~~ je ~~dotle da ne samo da nije bilo nikakvih stvarnih dokaza o kaznenoj odgovornosti osuđenih~~, ~~nego su u samome procesu nestajali oni dokazi koji su im išli u prilog pa čak~~ i ~~oni koji su bili rezultat vještačenja zagrebačkog SUP-a~~.<ref>~~Jakov Kršovnik: [https://www~~.~~novilist.hr/novosti/hrvatska/josip-mihaljevic-brojna-svjedocanstva-pokazuju-da-~~je~~-slucaj-paromlin-pravilo-~~za~~-metode-udbe/ ''Josip Mihaljević: ‘Brojna svjedočanstva pokazuju da je slučaj Paromlin pravilo za metode Udbe’'']. Novi list. 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023~~.</~~ref~~>		Vrhovni sud Hrvatske im je na koncu djelimice usvojio žalbe. Presudu u svezi sa stvaranjem terorističke organizacije je potvrdio, a ukinuo onu koja se odnosila na podmetanje eksplozivne naprave (iako je cijeli policijski i pravosudni postupak krenuo zbog eksplozivne naprave) te je predmet vratio na ponovni postupak.<ref name="podmetanje mina"/> Točnije, travnja 1978. Vrhovni sud SRH trećestupanjskom presudom potvrdio je osuđujuću presudu za udruživanje u ilegalnu organizaciju, a ukinuo dio koji se odnosi na postavljanje mine. <ref name="što se zaista"/>

	<!--		<!--
Redak 21:		Redak 22:
	-->		-->

	Odvedeni su na odsluženje kazne: Vinko Marković 20. lipnja u KPD Staru Gradišku. Optuženi su se više puta uglavnom neuspješno žalili na presudu. Veljače 1977. Vrhovni sud SRH potvrdio je presudu Okružnoga suda u Zagrebu. Nakon presuda sudionici su doživljavali otkaze na svojim radnim mjestima~~. Travnja 1978. Vrhovni sud SRH trećestupanjskom presudom potvrdio je osuđujuću presudu za udruživanje u ilegalnu organizaciju, a ukinuo dio koji se odnosi na postavljanje mine~~. Nekim optuženicima smanjene su kazne. Vinku ~~Marković~~ kaznu nisu promijenili.		Nakon presuda sudionici su doživljavali otkaze na svojim radnim mjestima. Nekim optuženicima smanjene su kazne. Vinku Markoviću kaznu nisu promijenili. <ref name="što se zaista"/>

	~~Petorici (Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić,~~ [[~~Đuro Perica~~]]~~, Branko Vidaček)~~ je poslije ~~presude od 24. lipnja 1976. nastavljeno suđenje~~<ref name="~~SD-nastavljeno~~">~~''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva''~~, Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref> jer su osporavali dio optužbe te im je ponovljeno suđenje. Cijelo vrijeme Miloša su prisiljavali davati lažne iskaze. Određeni dokazi u korist optuženih nestajali su tijekom istrage.<ref name="~~što se zaista~~"/~~> Na ponovljenom suđenju Vijeće Okružnog suda donijelo~~ je ~~novu presudu 1. veljače 1979., kojom su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić osuđeni na 15~~ godina ~~zatvora po čl. 125 KZ SFRJ, dok su~~ Đuro Perica ~~i Branko Vidaček oslobođeni optužbe. Na ponovljeno raspravi sud je utvrdio da su Tvrtko Miloš~~, ~~Antun Zink i Josip Pemić "''kao pripadnici ustaške terorističke organizacije Hrvatske tajne revolucionarne armije prema uputama dobivenih~~ od rukovoditelja te organizacije iz inozemstva podmetnuli tempiranu eksplozivnu diverzantsku napravu''" sa svrhom da "'' izazovu eksploziju i na taj način stvore osjećaj osobne nesigurnosti kod građana''".<ref name="podmetanje mina"> Tanjug: ''Za podmetanje mina po 15 godina ~~zatvora~~''. ~~Slobodna Dalmacija~~. 2. ~~veljače 1979~~.~~, str~~. 3.</ref>		U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio [[Montirani politički sudski proces\|montiran]] (Perica je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku [[Franjo Vugrinec]]<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="narod-preminuo">vpp: [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru ''Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru''] narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>

			Petorici (Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček) je poslije presude od 24. lipnja 1976. nastavljeno suđenje<ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref> jer su osporavali dio optužbe i Vrhovni sud je dio predmeta vratio na ponovni postupak te im je ponovljeno suđenje. Cijelo vrijeme Miloša su prisiljavali davati lažne iskaze. Određeni dokazi u korist optuženih nestajali su tijekom istrage.<ref name="što se zaista"/> Na ponovljenom suđenju Vijeće Okružnog suda donijelo je novu presudu [[1. veljače]] [[1979.]], kojom su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić osuđeni na 15 godina zatvora po čl. 125 KZ SFRJ, dok su Đuro Perica i Branko Vidaček oslobođeni optužbe. Na ponovljeno raspravi sud je utvrdio da su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić "''kao pripadnici ustaške terorističke organizacije Hrvatske tajne revolucionarne armije prema uputama dobivenih od rukovoditelja te organizacije iz inozemstva podmetnuli tempiranu eksplozivnu diverzantsku napravu''" sa svrhom da "'' izazovu eksploziju i na taj način stvore osjećaj osobne nesigurnosti kod građana''".<ref name="podmetanje mina"> Tanjug: ''Za podmetanje mina po 15 godina zatvora''. Slobodna Dalmacija. 2. veljače 1979., str. 3.</ref>

	Svi osuđeni u operaciji „Paromlin“ na slobodu su izašli do 6. siječnja 1990. <ref name="što se zaista"/>		Svi osuđeni u operaciji „Paromlin“ na slobodu su izašli do 6. siječnja 1990. <ref name="što se zaista"/>

Suradnik10 u (test) 02:18, 17. kolovoz 2023.

2023-08-17T02:18:47Z

←Starija inačica		Inačica od 17. kolovoz 2023. u 02:18
Redak 1:		Redak 1:
	'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist">Petar Horvatić: [https://narod.hr/kultura/28-sijecnja-1995-duro-perica-prica-sukobu-covjeka-humanista-totalitarnog-rezima ''28. siječnja 1995. Đuro Perica – priča o sukobu čovjeka humanista i totalitarnog režima''] narod.hr. 28. siječnja 2017. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja ~~svoju ulogu~~ u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/> Cilj je bio daljnji [[Sječa Hrvatske\|obračun]] sa sudionicima [[Hrvatsko proljeće\|Hrvatskog proljeća]]. <ref name="humanist"/>		'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist">Petar Horvatić: [https://narod.hr/kultura/28-sijecnja-1995-duro-perica-prica-sukobu-covjeka-humanista-totalitarnog-rezima ''28. siječnja 1995. Đuro Perica – priča o sukobu čovjeka humanista i totalitarnog režima''] narod.hr. 28. siječnja 2017. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja svoje uloge u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/> Cilj je bio daljnji [[Sječa Hrvatske\|obračun]] sa sudionicima [[Hrvatsko proljeće\|Hrvatskog proljeća]]. <ref name="humanist"/>

	== Tijek događaja ==		== Tijek događaja ==
Redak 10:		Redak 10:

	Od trinaestorice kojima se sudilo, Okružni sud je [[18. lipnja]] [[1976.]]<ref name="što se zaista">Ivan Samardžija: [https://identitet.hr/sto-se-zaista-dogodilo-17-rujna-1975-u-paromlinskoj-ulici-u-zagrebu/ ''Što se zaista dogodilo 17. rujna 1975. u Paromlinskoj ulici u Zagrebu? '']. Identitet.hr. 8. studenoga 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref> osudio jedanestoro osoba, a dvoje je oslobodio optužbe. Petorica su osuđena na smrtnu kaznu a isto [[sudsko vijeće]] im je odmah preinačilo na kaznu na 20 godina strogog zatvora: Tvrtko Miloš (1941., inž. agronomije), Antun Zink (1942., trg. putnik), Josip Pemić (1922., umirovljenik), Đuro Perica (1941., inž. agronomije) i Branko Vidaček (1947., student prava). Ostalih osmero prošli su sa sljedećim vremenskim presudama strogog zatvora: Vinko Marković (1933., inž. poljoprivrede) na 8 g., Milan Crčić-Paradi (1930., KV voćar) na 6 g., Marija Topić (1950., tehničarka) na 2,5 g., Martin Vidaček (1926., KV voćar) na 2 g., Zvonko Štefanović (1941., građevinski tehničar) i Vladimir Majksner (1942., apsolvent tehnologije) na 8 mjeseca.<ref name="osuđeni"/>		Od trinaestorice kojima se sudilo, Okružni sud je [[18. lipnja]] [[1976.]]<ref name="što se zaista">Ivan Samardžija: [https://identitet.hr/sto-se-zaista-dogodilo-17-rujna-1975-u-paromlinskoj-ulici-u-zagrebu/ ''Što se zaista dogodilo 17. rujna 1975. u Paromlinskoj ulici u Zagrebu? '']. Identitet.hr. 8. studenoga 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref> osudio jedanestoro osoba, a dvoje je oslobodio optužbe. Petorica su osuđena na smrtnu kaznu a isto [[sudsko vijeće]] im je odmah preinačilo na kaznu na 20 godina strogog zatvora: Tvrtko Miloš (1941., inž. agronomije), Antun Zink (1942., trg. putnik), Josip Pemić (1922., umirovljenik), Đuro Perica (1941., inž. agronomije) i Branko Vidaček (1947., student prava). Ostalih osmero prošli su sa sljedećim vremenskim presudama strogog zatvora: Vinko Marković (1933., inž. poljoprivrede) na 8 g., Milan Crčić-Paradi (1930., KV voćar) na 6 g., Marija Topić (1950., tehničarka) na 2,5 g., Martin Vidaček (1926., KV voćar) na 2 g., Zvonko Štefanović (1941., građevinski tehničar) i Vladimir Majksner (1942., apsolvent tehnologije) na 8 mjeseca.<ref name="osuđeni"/>
			Okružni sud u Zagrebu je petoricu prvooptuženih proglasio krivim, tvrdeći "''jer su stupivši u vezu s rukovoditeljima ustaške terorističke organizacije Hrvatske narodne obrane nastojali i u stvoriti ilegalne terorističke organizacije''". Nelogičnost presude vidljiva je i što u presudi stoji da su te navodne ilegalne terorističke organizacije nastojali stvoriti u "''našoj zemlji''". <ref name="podmetanje mina"/> Iz takve formulacije bi onda značilo bilo gdje u SFRJ, iako bi sasvim logično bilo da se radi samo o Hrvatskoj i/ili BiH, a nikako negdje na jugoistoku Srbije ili sjeveru Crne Gore.
			Drugi dio presude u kojem stoji za što su kažnjeni navodi podmetanje eksplozivne naprave. Nelogičnost na djelu je i u tom dijelu, jer u presudi stoji da su to napravili "''u noći 16. na 17. rujna''".<ref name="podmetanje mina"/> Tito je bio 16., eksplozija je bila 17.,<ref>Tanjug: ''Osuđeni ustaški teroristi''. Slobodna Dalmacija. 25. lipnja 1976., str. 3.<br>"''Namjera ustaških terorista bila je da mina eksplodira na dan uručenja Ordena narodnog heroja gradu Zagrebu kojom prilikom se u neposrednoj blizini zgrade našlo više tisuća ljudi. Međutim, eksplozija se zbila tek sutradan nanijevši materijalnu štetu.''"</ref> što je nelogično jer terorist nema smisla pokušati napraviti atentat nakon što je glavna meta otišla odnosno kad se veliki skup građana već razišao.

	U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio [[Montirani politički sudski proces\|montiran]] (Perica je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku [[Franjo Vugrinec]]<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="narod-preminuo">vpp: [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru ''Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru''] narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>		U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio [[Montirani politički sudski proces\|montiran]] (Perica je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku [[Franjo Vugrinec]]<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="narod-preminuo">vpp: [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru ''Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru''] narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>
Redak 21:		Redak 23:
	Odvedeni su na odsluženje kazne: Vinko Marković 20. lipnja u KPD Staru Gradišku. Optuženi su se više puta uglavnom neuspješno žalili na presudu. Veljače 1977. Vrhovni sud SRH potvrdio je presudu Okružnoga suda u Zagrebu. Nakon presuda sudionici su doživljavali otkaze na svojim radnim mjestima. Travnja 1978. Vrhovni sud SRH trećestupanjskom presudom potvrdio je osuđujuću presudu za udruživanje u ilegalnu organizaciju, a ukinuo dio koji se odnosi na postavljanje mine. Nekim optuženicima smanjene su kazne. Vinku Marković kaznu nisu promijenili.		Odvedeni su na odsluženje kazne: Vinko Marković 20. lipnja u KPD Staru Gradišku. Optuženi su se više puta uglavnom neuspješno žalili na presudu. Veljače 1977. Vrhovni sud SRH potvrdio je presudu Okružnoga suda u Zagrebu. Nakon presuda sudionici su doživljavali otkaze na svojim radnim mjestima. Travnja 1978. Vrhovni sud SRH trećestupanjskom presudom potvrdio je osuđujuću presudu za udruživanje u ilegalnu organizaciju, a ukinuo dio koji se odnosi na postavljanje mine. Nekim optuženicima smanjene su kazne. Vinku Marković kaznu nisu promijenili.

	Petorici (Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček) je poslije presude od 24. lipnja 1976. nastavljeno suđenje<ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref> jer su osporavali dio optužbe te im je ponovljeno suđenje. Cijelo vrijeme Miloša su prisiljavali davati lažne iskaze. Određeni dokazi u korist optuženih nestajali su tijekom istrage. 1. veljače 1979. ~~Okružni~~ sud je ~~presudio~~ da su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić ~~krivi za postavljanje mine, a dio prvotne optužbe je otpao~~ te ~~su osuđeni~~ na ~~15 godina zatvora~~.<ref name="~~što se zaista~~"/>		Petorici (Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček) je poslije presude od 24. lipnja 1976. nastavljeno suđenje<ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref> jer su osporavali dio optužbe te im je ponovljeno suđenje. Cijelo vrijeme Miloša su prisiljavali davati lažne iskaze. Određeni dokazi u korist optuženih nestajali su tijekom istrage.<ref name="što se zaista"/> Na ponovljenom suđenju Vijeće Okružnog suda donijelo je novu presudu 1. veljače 1979., kojom su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić osuđeni na 15 godina zatvora po čl. 125 KZ SFRJ, dok su Đuro Perica i Branko Vidaček oslobođeni optužbe. Na ponovljeno raspravi sud je utvrdio da su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić "''kao pripadnici ustaške terorističke organizacije Hrvatske tajne revolucionarne armije prema uputama dobivenih od rukovoditelja te organizacije iz inozemstva podmetnuli tempiranu eksplozivnu diverzantsku napravu''" sa svrhom da "'' izazovu eksploziju i na taj način stvore osjećaj osobne nesigurnosti kod građana''".<ref name="podmetanje mina"> Tanjug: ''Za podmetanje mina po 15 godina zatvora''. Slobodna Dalmacija. 2. veljače 1979., str. 3.</ref>


	Svi osuđeni u operaciji „Paromlin“ na slobodu su izašli do 6. siječnja 1990. <ref name="što se zaista"/>		Svi osuđeni u operaciji „Paromlin“ na slobodu su izašli do 6. siječnja 1990. <ref name="što se zaista"/>

Suradnik10: /* Izvori, referencije i bilješke */

2023-08-17T00:22:59Z

Izvori, referencije i bilješke

←Starija inačica		Inačica od 17. kolovoz 2023. u 00:22
Redak 33:		Redak 33:
	== Izvori, referencije i bilješke ==		== Izvori, referencije i bilješke ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

			== Vanjske poveznice ==
			*[https://crodex.net/sjecanje-na-heroje-tvrtko-i-davor-milos/ '' Sjećanje na heroje HVO-a: Tvrtko i Davor Miloš'']. Crodex.net. 27. lipnja 2021.
			*Petar Horvatić: [https://narod.hr/kultura/26-lipnja-1992-tvrtko-milos-udba-lazirala-atentat-tita-osudila-mlade-hrvate-smrt ''26. lipnja 1992. Tvrtko Miloš – kako je Udba lažirala atentat na Tita i osudila mlade Hrvate na smrt? '']. Narod.hr. 26. lipnja 2018.
			*M.M.: [https://www.braniteljski-portal.hr/u-domovinskom-ratu-izgubio-je-dva-sina-spomen-obiljezje-na-bleiburskom-polju-podigao-je-brotnjak-petar-milos/ ''U Domovinskom ratu izgubio je dva sina: Spomen obilježje na Bleiburškom polju podigao je Brotnjak Petar Miloš! '']. Braniteljski portal. 8. ožujka 2019.

	[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]		[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
	[[Kategorija:Zagreb]]		[[Kategorija:Zagreb]]
	{{coord\|45.80266\|15.97726\|display=title}}		{{coord\|45.80266\|15.97726\|display=title}}

Suradnik10 u (test) 00:18, 17. kolovoz 2023.

2023-08-17T00:18:04Z

←Starija inačica		Inačica od 17. kolovoz 2023. u 00:18
Redak 1:		Redak 1:
	'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist"/> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja svoju ulogu u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/> Cilj je bio daljnji [[Sječa Hrvatske\|obračun]] sa sudionicima [[Hrvatsko proljeće\|Hrvatskog proljeća]]. <ref name="humanist"/>		'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist">Petar Horvatić: [https://narod.hr/kultura/28-sijecnja-1995-duro-perica-prica-sukobu-covjeka-humanista-totalitarnog-rezima ''28. siječnja 1995. Đuro Perica – priča o sukobu čovjeka humanista i totalitarnog režima''] narod.hr. 28. siječnja 2017. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja svoju ulogu u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/> Cilj je bio daljnji [[Sječa Hrvatske\|obračun]] sa sudionicima [[Hrvatsko proljeće\|Hrvatskog proljeća]]. <ref name="humanist"/>

	== Tijek događaja ==		== Tijek događaja ==
Redak 16:		Redak 16:

	<!--		<!--
	Prvooptuženi je bio [[Tomislav Držić]], tadašnji novinar [[Vjesnik]]a.<ref name="humanist"~~>Petar Horvatić: [https:~~//narod.hr/kultura/28-sijecnja-1995-duro-perica-prica-sukobu-covjeka-humanista-totalitarnog-rezima ''28. siječnja 1995. Đuro Perica – priča o sukobu čovjeka humanista i totalitarnog režima''] narod.hr. 28. siječnja 2017. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>		Prvooptuženi je bio [[Tomislav Držić]], tadašnji novinar [[Vjesnik]]a.<ref name="humanist"/>
	-->		-->

Suradnik10 u (test) 00:15, 17. kolovoz 2023.

2023-08-17T00:15:12Z

←Starija inačica		Inačica od 17. kolovoz 2023. u 00:15
Redak 1:		Redak 1:
	'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist"/> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja svoju ulogu u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/>		'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist"/> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja svoju ulogu u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/> Cilj je bio daljnji [[Sječa Hrvatske\|obračun]] sa sudionicima [[Hrvatsko proljeće\|Hrvatskog proljeća]]. <ref name="humanist"/>

	Prigoda za obračun ukazala im se kad je Zagreb imao posjetiti Tito, prigodom proglašenja Zagreba gradom herojem.<ref name="jugovrhušku"> Potpredsjednik HDZ-a Stjepan Herceg na konferenciji za tisak HDZ-a. ''Jugovrhušku čeka sudbina Ceausescua'', Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 1991. str. 2.</ref>		== Tijek događaja ==
			Prigoda za obračun ukazala im se kad je Zagreb imao posjetiti Tito, prigodom proglašenja Zagreba gradom herojem. <ref name="jugovrhušku"> Potpredsjednik HDZ-a Stjepan Herceg na konferenciji za tisak HDZ-a. ''Jugovrhušku čeka sudbina Ceausescua'', Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 1991. str. 2.</ref> tj. Ordena narodnog heroja gradu Zagrebu.<ref name="osuđeni">Tanjug: ''Osuđeni ustaški teroristi''. Slobodna Dalmacija. 25. lipnja 1976., str. 3.</ref> UDBA je u Paromlinskoj ulici u Zagrebu kod zgrade Kreditne banke postavila eksplozivnu napravu koja je eksplodirala [[17. rujna]] [[1975.]] godine. Prvo priopćenje za javnost zagrebačkog SUP-a od 24. rujna glasilo je da ju je izazvao improvizirani mehanizam kompletiran pojedinim dijelovima inozemne proizvodnje, da je materijalna šteta neznatna i da ozlijeđenih nije bilo.<ref>''Saopćenje zagrebačkog SUP-a'', Slobodna Dalmacija. 25. rujna 1975., str. 3. </ref> U sudskim spisima naprava je klasificirana kao tempirana.<ref name="SD-nastavljeno"/> UDBA je tvrdila da je ekploziv bio namijenjen koloni u kojoj je bio [[Tito]].<ref name="humanist"/> Naprava je eksplodirala dan poslije. Eksplozija u zgradi Kreditne banke predstavljena je javnosti kao neuspjeli pokušaj atentata na Josipa Broza Tita koji je dan prije bio u Zagrebu.<ref name="što se zaista"/>

	~~UDBA je u Paromlinskoj ulici u Zagrebu kod zgrade Kreditne banke postavila eksplozivnu napravu koja~~ je ~~eksplodirala [[17~~. ~~rujna]] [[1975.]] godine. Prvo priopćenje~~ za ~~javnost zagrebačkog SUP-a od 24. rujna glasilo~~ je da ju je ~~izazvao improvizirani mehanizam kompletiran pojedinim dijelovima inozemne proizvodnje~~, ~~da je materijalna šteta neznatna~~ i ~~da ozlijeđenih nije bilo~~.<ref>~~''Saopćenje zagrebačkog SUP-a''~~, ~~Slobodna Dalmacija~~. 25. ~~rujna 1975~~., ~~str. 3~~. </~~ref~~>		Nakon eksplozije, privedeno je oko tisuću osoba. Dio uhićenih su zagrebački novinari i urednici za koje je smatrao da ih treba progoniti i zastrašiti kao primjer ostalima.<ref name="humanist"/> Već sutradan Služba sigurnosti uz "punu suradnju s ostalim čimbenicima društvene samozaštite" uhitila je dio osumnjičenika (koje su odmah osumnjičili kao "ustaške teroriste", a potom i ostale.<ref name="osuđeni"/> Do konca studenoga studenoga 1975. u istrazi su 73 osobe lišene slobode.<ref name="što se zaista"/> No, ni nakon pet mjeseci nakon eksplozije nije bilo željenih rezultata istrage koji bi udovoljili teškoj optužnici. Stoga su se u istrazi usredotočili na Tvrtka Miloša kao prvoosumnjičenoga. Ožujka 1976. pod prisilom je priznao krivnju, što je potvrdio i jedan od optuženika (Antun Zink).<ref name="što se zaista"/>

	~~Nakon eksplozije, privedeno~~ je ~~oko tisuću osoba~~. ~~Dio uhićenih su zagrebački novinari~~ i ~~urednici~~ za ~~koje~~ je ~~smatrao da ih treba progoniti i zastrašiti kao primjer ostalima~~.<ref name="~~humanist~~"/>		== Suđenje ==
			Naposljetku su lažno optužili trinaestero ljudi.<ref name="humanist"/> Optužnica je sastavljena [[17. ožujka]] [[1976.]], a među optužbama se našla i ona za udruživanje u ilegalnu terorističku organizaciju. Služba državne sigurnosti (odnosno UDBA) je redovito podmetala odvjetnike tijekom suđenja. <ref name="što se zaista"/>

	~~U sudskim spisima naprava~~ je ~~klasificirana kao tempirana~~.<ref name="SD-~~nastavljeno"~~/> ~~UDBA~~ je ~~tvrdila da je bio namijenjen koloni u kojoj je bio~~ [[~~Tito~~]]~~. Za to~~ je ~~lažno optuženo trinaestero ljudi~~: Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček ~~i dr~~. ~~kojima je poslije suđeno~~.~~<ref name="humanist"/><ref name="SD~~-~~nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva''~~, ~~Slobodna Dalmacija~~. 30. ~~siječnja 1979~~., ~~str~~. 3. </~~ref~~>		Od trinaestorice kojima se sudilo, Okružni sud je [[18. lipnja]] [[1976.]]<ref name="što se zaista">Ivan Samardžija: [https://identitet.hr/sto-se-zaista-dogodilo-17-rujna-1975-u-paromlinskoj-ulici-u-zagrebu/ ''Što se zaista dogodilo 17. rujna 1975. u Paromlinskoj ulici u Zagrebu? '']. Identitet.hr. 8. studenoga 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref> osudio jedanestoro osoba, a dvoje je oslobodio optužbe. Petorica su osuđena na smrtnu kaznu a isto [[sudsko vijeće]] im je odmah preinačilo na kaznu na 20 godina strogog zatvora: Tvrtko Miloš (1941., inž. agronomije), Antun Zink (1942., trg. putnik), Josip Pemić (1922., umirovljenik), Đuro Perica (1941., inž. agronomije) i Branko Vidaček (1947., student prava). Ostalih osmero prošli su sa sljedećim vremenskim presudama strogog zatvora: Vinko Marković (1933., inž. poljoprivrede) na 8 g., Milan Crčić-Paradi (1930., KV voćar) na 6 g., Marija Topić (1950., tehničarka) na 2,5 g., Martin Vidaček (1926., KV voćar) na 2 g., Zvonko Štefanović (1941., građevinski tehničar) i Vladimir Majksner (1942., apsolvent tehnologije) na 8 mjeseca.<ref name="osuđeni"/>

	~~Cilj~~ je bio ~~daljnji~~ [[~~Sječa Hrvatske~~\|~~obračun~~]] ~~sa sudionicima [[Hrvatsko proljeće\|Hrvatskog proljeća]]. Prvooptuženi~~ je ~~bio~~ [[~~Tomislav Držić~~]], ~~tadašnji novinar [[Vjesnik]]~~a.<ref name="~~humanist~~">~~Petar Horvatić~~: [https://narod.hr/~~kultura~~/28-~~sijecnja~~-~~1995~~-~~duro~~-~~perica~~-~~prica~~-~~sukobu~~-~~covjeka~~-~~humanista~~-~~totalitarnog~~-~~rezima~~ ''~~28. siječnja 1995.~~ Đuro Perica ~~– priča o sukobu čovjeka humanista i totalitarnog režima~~''] narod.hr. 28. ~~siječnja 2017~~. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>		U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako je proces bio [[Montirani politički sudski proces\|montiran]] (Perica je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku [[Franjo Vugrinec]]<ref name="humanist"/>), a osuđeni nevini ljudi.<ref name="narod-preminuo">vpp: [https://narod.hr/hrvatska/preminuo-duro-perica-jedan-od-utemeljitelja-hdz-a-koji-je-proveo-14-godina-u-komunistickom-zatvoru ''Preminuo Đuro Perica, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru''] narod.hr. 16. kolovoza 2023. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>

	~~U prvom stupnju petoricu optuženih Okružni sud~~ u ~~Zagrebu osudio~~ je ~~na smrt~~. ~~U drugom stupnju kazna je ublažena na 20 godina~~. ~~U ponovljenim postupcima za Paromlinsku dokazano kako~~ je ~~proces~~ bio [[~~Montirani politički sudski proces\|montiran~~]] ~~(Perica je tvrdio da mu je to osobno poslije potvrdio i šef UDBE za Hrvatsku~~ [[~~Franjo Vugrinec~~]]~~<ref name="humanist"/>),~~ a ~~osuđeni nevini ljudi~~.<ref name="~~narod-preminuo~~">~~vpp~~: [https://narod.hr/~~hrvatska~~/~~preminuo~~-duro-perica-~~jedan~~-od-~~utemeljitelja~~-~~hdz~~-~~a-koji-je-proveo-14-godina~~-~~u-komunistickom-zatvoru~~ ''~~Preminuo~~ Đuro Perica~~, jedan od utemeljitelja HDZ-a koji je proveo 14 godina u komunističkom zatvoru~~''] narod.hr. 16. ~~kolovoza 2023~~. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>		Bezočnost jugokomunističkog pravosuđa išla je dotle da ne samo da nije bilo nikakvih stvarnih dokaza o kaznenoj odgovornosti osuđenih, nego su u samome procesu nestajali oni dokazi koji su im išli u prilog pa čak i oni koji su bili rezultat vještačenja zagrebačkog SUP-a.<ref>Jakov Kršovnik: [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/josip-mihaljevic-brojna-svjedocanstva-pokazuju-da-je-slucaj-paromlin-pravilo-za-metode-udbe/ ''Josip Mihaljević: ‘Brojna svjedočanstva pokazuju da je slučaj Paromlin pravilo za metode Udbe’'']. Novi list. 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref>

			<!--
			Prvooptuženi je bio [[Tomislav Držić]], tadašnji novinar [[Vjesnik]]a.<ref name="humanist">Petar Horvatić: [https://narod.hr/kultura/28-sijecnja-1995-duro-perica-prica-sukobu-covjeka-humanista-totalitarnog-rezima ''28. siječnja 1995. Đuro Perica – priča o sukobu čovjeka humanista i totalitarnog režima''] narod.hr. 28. siječnja 2017. Preuzeto 16. kolovoza 2023.</ref>
			-->

			Odvedeni su na odsluženje kazne: Vinko Marković 20. lipnja u KPD Staru Gradišku. Optuženi su se više puta uglavnom neuspješno žalili na presudu. Veljače 1977. Vrhovni sud SRH potvrdio je presudu Okružnoga suda u Zagrebu. Nakon presuda sudionici su doživljavali otkaze na svojim radnim mjestima. Travnja 1978. Vrhovni sud SRH trećestupanjskom presudom potvrdio je osuđujuću presudu za udruživanje u ilegalnu organizaciju, a ukinuo dio koji se odnosi na postavljanje mine. Nekim optuženicima smanjene su kazne. Vinku Marković kaznu nisu promijenili.

			Petorici (Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček) je poslije presude od 24. lipnja 1976. nastavljeno suđenje<ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref> jer su osporavali dio optužbe te im je ponovljeno suđenje. Cijelo vrijeme Miloša su prisiljavali davati lažne iskaze. Određeni dokazi u korist optuženih nestajali su tijekom istrage. 1. veljače 1979. Okružni sud je presudio da su Tvrtko Miloš, Antun Zink i Josip Pemić krivi za postavljanje mine, a dio prvotne optužbe je otpao te su osuđeni na 15 godina zatvora.<ref name="što se zaista"/>

	~~Bezočnost jugokomunističkog pravosuđa išla je dotle da ne samo da nije bilo nikakvih stvarnih dokaza o kaznenoj odgovornosti osuđenih, nego su~~ u ~~samome procesu nestajali oni dokazi koji~~ su ~~im išli u prilog pa čak i oni koji su bili rezultat vještačenja zagrebačkog SUP-a~~.<ref>Jakov Kršovnik: [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/josip-mihaljevic-brojna-svjedocanstva-pokazuju-da-je-slucaj-paromlin-pravilo-za-metode-udbe/ ''Josip Mihaljević: ‘Brojna svjedočanstva pokazuju da je slučaj Paromlin pravilo za metode Udbe’'']. Novi list. 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</~~ref~~>		Svi osuđeni u operaciji „Paromlin“ na slobodu su izašli do 6. siječnja 1990. <ref name="što se zaista"/>

			== Udbin obrazac ==
	[[Lažna zastava\|Insceniranje napada]] eksplozivom i okrivljivanje politički nepodobnih osoba metoda je koju su KOS i UDBA u ratu protiv Hrvatske više puta primijenili. Drugi vrlo poznati slučaj je [[Operacija Labrador\|podmetanje bombe]] na židovsko groblje i u sjedište židovske općine u Zagrebu u jeku hrvatske borbe za međunarodno priznanje, borbe za širenje istine o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i u jeku jugokomunističko-velikosrpskih kleveta o rastu antižidovske atmosfere u Hrvatskoj.<ref name="jugovrhušku"/>		[[Lažna zastava\|Insceniranje napada]] eksplozivom i okrivljivanje politički nepodobnih osoba metoda je koju su KOS i UDBA u ratu protiv Hrvatske više puta primijenili. Drugi vrlo poznati slučaj je [[Operacija Labrador\|podmetanje bombe]] na židovsko groblje i u sjedište židovske općine u Zagrebu u jeku hrvatske borbe za međunarodno priznanje, borbe za širenje istine o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i u jeku jugokomunističko-velikosrpskih kleveta o rastu antižidovske atmosfere u Hrvatskoj.<ref name="jugovrhušku"/>

			== Publicistika ==
			Na temu slučaja Paromlinske Josip Mihaljević je napisao knjigu ''Kako je operirala Udba? – Operacija „Paromlin“ i sudbina Vinka Markovića''.<ref name="što se zaista"/>

	== Izvori, referencije i bilješke ==		== Izvori, referencije i bilješke ==
Redak 22:		Redak 36:
	[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]		[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
	[[Kategorija:Zagreb]]		[[Kategorija:Zagreb]]
			{{coord\|45.80266\|15.97726\|display=title}}

Suradnik10 u (test) 23:25, 16. kolovoz 2023.

2023-08-16T23:25:18Z

←Starija inačica		Inačica od 16. kolovoz 2023. u 23:25
Redak 5:		Redak 5:
	UDBA je u Paromlinskoj ulici u Zagrebu kod zgrade Kreditne banke postavila eksplozivnu napravu koja je eksplodirala [[17. rujna]] [[1975.]] godine. Prvo priopćenje za javnost zagrebačkog SUP-a od 24. rujna glasilo je da ju je izazvao improvizirani mehanizam kompletiran pojedinim dijelovima inozemne proizvodnje, da je materijalna šteta neznatna i da ozlijeđenih nije bilo.<ref>''Saopćenje zagrebačkog SUP-a'', Slobodna Dalmacija. 25. rujna 1975., str. 3. </ref>		UDBA je u Paromlinskoj ulici u Zagrebu kod zgrade Kreditne banke postavila eksplozivnu napravu koja je eksplodirala [[17. rujna]] [[1975.]] godine. Prvo priopćenje za javnost zagrebačkog SUP-a od 24. rujna glasilo je da ju je izazvao improvizirani mehanizam kompletiran pojedinim dijelovima inozemne proizvodnje, da je materijalna šteta neznatna i da ozlijeđenih nije bilo.<ref>''Saopćenje zagrebačkog SUP-a'', Slobodna Dalmacija. 25. rujna 1975., str. 3. </ref>

	Nakon eksplozije, privedeno je oko tisuću osoba. Dio uhićenih su zagrebački novinari i urednici za koje je smatrao da ih treba progoniti i zastrašiti kao primjer ostalima.		Nakon eksplozije, privedeno je oko tisuću osoba. Dio uhićenih su zagrebački novinari i urednici za koje je smatrao da ih treba progoniti i zastrašiti kao primjer ostalima.<ref name="humanist"/>

	U sudskim spisima naprava je klasificirana kao tempirana.<ref name="SD-nastavljeno"/> UDBA je tvrdila da je bio namijenjen koloni u kojoj je bio [[Tito]]. Za to je lažno optuženo trinaestero ljudi: Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček i dr. kojima je poslije suđeno.<ref name="humanist"/><ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref>		U sudskim spisima naprava je klasificirana kao tempirana.<ref name="SD-nastavljeno"/> UDBA je tvrdila da je bio namijenjen koloni u kojoj je bio [[Tito]]. Za to je lažno optuženo trinaestero ljudi: Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček i dr. kojima je poslije suđeno.<ref name="humanist"/><ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref>

Suradnik10 u (test) 23:25, 16. kolovoz 2023.

2023-08-16T23:25:02Z

←Starija inačica		Inačica od 16. kolovoz 2023. u 23:25
Redak 1:		Redak 1:
	'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist"/>		'''Operacija Paromlin''' bila je operacija koju je sprovela zloglasna [[UDBA]]. <ref name="humanist"/> Žrtva Udbine podvale u toj operaciji, Đuro Perica, ocijenio je da ju je osmislila i izvela UDBA radi opravdanja svoju ulogu u državnom aparatu, a njezini ondašnji čelnici ojačali svoj položaj u tajnim službama. Ekonomski i politički uzdrmani jugokomunistički režim je 1975. osjećao potrebu dovršiti posao koji je započeo 1971. uhićenjem i progonom nekoliko tisuća ljudi koji su sudjelovali u Hrvatskom proljeću.<ref name="humanist"/>

			Prigoda za obračun ukazala im se kad je Zagreb imao posjetiti Tito, prigodom proglašenja Zagreba gradom herojem.<ref name="jugovrhušku"> Potpredsjednik HDZ-a Stjepan Herceg na konferenciji za tisak HDZ-a. ''Jugovrhušku čeka sudbina Ceausescua'', Slobodna Dalmacija. 23. kolovoza 1991. str. 2.</ref>

	UDBA je u Paromlinskoj ulici u Zagrebu kod zgrade Kreditne banke postavila eksplozivnu napravu koja je eksplodirala [[17. rujna]] [[1975.]] godine. Prvo priopćenje za javnost zagrebačkog SUP-a od 24. rujna glasilo je da ju je izazvao improvizirani mehanizam kompletiran pojedinim dijelovima inozemne proizvodnje, da je materijalna šteta neznatna i da ozlijeđenih nije bilo.<ref>''Saopćenje zagrebačkog SUP-a'', Slobodna Dalmacija. 25. rujna 1975., str. 3. </ref>		UDBA je u Paromlinskoj ulici u Zagrebu kod zgrade Kreditne banke postavila eksplozivnu napravu koja je eksplodirala [[17. rujna]] [[1975.]] godine. Prvo priopćenje za javnost zagrebačkog SUP-a od 24. rujna glasilo je da ju je izazvao improvizirani mehanizam kompletiran pojedinim dijelovima inozemne proizvodnje, da je materijalna šteta neznatna i da ozlijeđenih nije bilo.<ref>''Saopćenje zagrebačkog SUP-a'', Slobodna Dalmacija. 25. rujna 1975., str. 3. </ref>

			Nakon eksplozije, privedeno je oko tisuću osoba. Dio uhićenih su zagrebački novinari i urednici za koje je smatrao da ih treba progoniti i zastrašiti kao primjer ostalima.

	U sudskim spisima naprava je klasificirana kao tempirana.<ref name="SD-nastavljeno"/> UDBA je tvrdila da je bio namijenjen koloni u kojoj je bio [[Tito]]. Za to je lažno optuženo trinaestero ljudi: Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček i dr. kojima je poslije suđeno.<ref name="humanist"/><ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref>		U sudskim spisima naprava je klasificirana kao tempirana.<ref name="SD-nastavljeno"/> UDBA je tvrdila da je bio namijenjen koloni u kojoj je bio [[Tito]]. Za to je lažno optuženo trinaestero ljudi: Tvrtko Miloš, Antun Zink, Josip Pemić, [[Đuro Perica]], Branko Vidaček i dr. kojima je poslije suđeno.<ref name="humanist"/><ref name="SD-nastavljeno">''Nastavljeno suđenje optuženima za podmetanje eksploziva'', Slobodna Dalmacija. 30. siječnja 1979., str. 3. </ref>
Redak 10:		Redak 14:

	Bezočnost jugokomunističkog pravosuđa išla je dotle da ne samo da nije bilo nikakvih stvarnih dokaza o kaznenoj odgovornosti osuđenih, nego su u samome procesu nestajali oni dokazi koji su im išli u prilog pa čak i oni koji su bili rezultat vještačenja zagrebačkog SUP-a.<ref>Jakov Kršovnik: [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/josip-mihaljevic-brojna-svjedocanstva-pokazuju-da-je-slucaj-paromlin-pravilo-za-metode-udbe/ ''Josip Mihaljević: ‘Brojna svjedočanstva pokazuju da je slučaj Paromlin pravilo za metode Udbe’'']. Novi list. 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref>		Bezočnost jugokomunističkog pravosuđa išla je dotle da ne samo da nije bilo nikakvih stvarnih dokaza o kaznenoj odgovornosti osuđenih, nego su u samome procesu nestajali oni dokazi koji su im išli u prilog pa čak i oni koji su bili rezultat vještačenja zagrebačkog SUP-a.<ref>Jakov Kršovnik: [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/josip-mihaljevic-brojna-svjedocanstva-pokazuju-da-je-slucaj-paromlin-pravilo-za-metode-udbe/ ''Josip Mihaljević: ‘Brojna svjedočanstva pokazuju da je slučaj Paromlin pravilo za metode Udbe’'']. Novi list. 14. kolovoza 2022. Pristupljeno 17. kolovoza 2023.</ref>

			[[Lažna zastava\|Insceniranje napada]] eksplozivom i okrivljivanje politički nepodobnih osoba metoda je koju su KOS i UDBA u ratu protiv Hrvatske više puta primijenili. Drugi vrlo poznati slučaj je [[Operacija Labrador\|podmetanje bombe]] na židovsko groblje i u sjedište židovske općine u Zagrebu u jeku hrvatske borbe za međunarodno priznanje, borbe za širenje istine o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i u jeku jugokomunističko-velikosrpskih kleveta o rastu antižidovske atmosfere u Hrvatskoj.<ref name="jugovrhušku"/>

	== Izvori, referencije i bilješke ==		== Izvori, referencije i bilješke ==