<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Operacija_Lukavac_93</id>
	<title>Operacija Lukavac 93 - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Operacija_Lukavac_93"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Operacija_Lukavac_93&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-15T16:02:52Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Operacija_Lukavac_93&amp;diff=257125&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Operacija_Lukavac_93&amp;diff=257125&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-26T02:08:49Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Operacija Lukavac 93&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{NPOV/popraviti|autor=Hinko~hrwiki}}&lt;br /&gt;
{{Bitka  |&lt;br /&gt;
naziv = Operacija Lukavac 93 |&lt;br /&gt;
slika=[[Datoteka:Map_22_-_Bosnia_-_Gorazde-Trnovo,_January-August_1993.jpg|251px]]|&lt;br /&gt;
opis slike=Mapa operacije|&lt;br /&gt;
sukob = rat u BiH |&lt;br /&gt;
povod = odsijecanje komunikacije istočne Hercegovine i istočne Bosne pod srpskim nadzorom|&lt;br /&gt;
vrijeme = ljeto [[1993.]] |&lt;br /&gt;
mjesto = [[Trnovo (RS)|Trnovo]], [[Igman]], [[Bjelašnica]] |&lt;br /&gt;
ishod = Srpska pobjeda. VRS spojila odsječenu istočnu Hercegovine i istočnu Bosne, blokirala Goražde i Sarajevo i zauzela još teritorija. |&lt;br /&gt;
strana1 = &amp;lt;center&amp;gt;[[Datoteka:Flag_of_Republika_Srpska.svg|100px]]&amp;lt;br&amp;gt;[[Republika Srpska]]&amp;lt;/center&amp;gt; |&lt;br /&gt;
strana2 = &amp;lt;center&amp;gt;[[Datoteka:Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1992-1998).svg|border|100px]]&amp;lt;br&amp;gt;[[Armija BiH]]&amp;lt;/center&amp;gt; |&lt;br /&gt;
zapovjednik1 = [[Ratko Mladić]] |&lt;br /&gt;
zapovjednik2 = [[Rasim Delić]]|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
postrojbe1 = 10.000&amp;lt;ref&amp;gt;Balkan Battlegrounds, pp. 391&amp;lt;/ref&amp;gt; |&lt;br /&gt;
postrojbe2 = 10.000 - 13.000&amp;lt;ref name=&amp;quot;Balkan Battlegrounds, pp. 392&amp;quot;&amp;gt;Balkan Battlegrounds, pp. 392&amp;lt;/ref&amp;gt; |&lt;br /&gt;
gubitci1 =  |&lt;br /&gt;
gubitci2 =  |&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Operacija Lukavac 93&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je naziv za vojnu operaciju koju je izvela [[Vojska Republike Srpske]]. Operacijom su srpske postrojbe zauzele gradić Trnovo i prostore planina Igmana i Bjelašnice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Uvod ==&lt;br /&gt;
{{jednostrano}}&lt;br /&gt;
Iako je na bosanskohercegovačkim ratištima gdje su se sukobljavali Srbi i Muslimani tijekom 1993., u vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba, bilo relativno mirno, to se ne može reći za sva bojišta. Srbi su iskoristili hrvatsko-muslimanski sukob i za svoje ratne ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S vojne strane, za ABiH to je bio povezivanje raskomadanog teritorija, dok je muslimanski politički vrh je na te ofenzive i osvajanja gledao u smislu stalnih pregovora o trima nacionalnim republikama, radi  postizanja cilja od najmanje 33,3% teritorija pod nadzorom i irealnom fiksacijom muslimanskog političkog vrha o izlazu na more. Srbi su pokušali izvući korist iz te situacije te su 1993. poduzeli par većih ofenziva. Operacija osobito je vrijedna pozornosti. Potpun uspješan ishod i da je međunarodna zajednica posve ostala postrani, doveo bi do kapitulacije vodstva u Sarajevu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U siječnju su poduzeli napad na Brčko i Orašje kao pokušaj proširenja koridora. &lt;br /&gt;
Od veljače do travnja trajala je [[Operacija Cerska]], gdje je VRS razbila snage ABiH koje su u svojim ofenzivama prije došli do Bratunca. ABiH iz Srebrenice pretrpila je teški poraz ABiH i morala je predati oružje snagama UN za zamjenu za status &amp;quot;zaštićenog grada&amp;quot;. &lt;br /&gt;
General Ratko Mladić više je puta zapovijedio osvajanje Sarajeva. Ožujka 1993. skoro je VRS i uspjela. Probili su crte Armije RBiH u Azićima i Doglodima i tenkovima krenuli prema gradu.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Hodžić&amp;quot;/&amp;gt; &lt;br /&gt;
VRS je žestoko nekoliko mjeseci napadala Goražde i proljeća 1993. godine pao je Grebak, poznatiji kao “Put spasa”, čime je Goražde potpuno blokirano i onemogućena izravna suradnja snaga ABiH oko Sarajeva i Goražda. Sarajevsko – romanijski korpus VRS je sjeverno od Sarajeva  u novoj ofenzivi zauzeo Ravni Nebožić i u isto vrijeme žestoko napao na jahorinsko – treskavičkom pravcu; svibanjski napad na plato Trebevića koje je ABiH poduzela radi vraćanja borbenog morala rezultirala je teškim porazom uz velike gubitke.&amp;lt;ref&amp;gt;(boš.) [http://bosnae.info/index.php/opsada-sarajeva-1425-dana-uzasa-herojskog-otpora Bosnae] &amp;#039;&amp;#039;Opsada Sarajeva - 1425 dana užasa i herojskog otpora&amp;#039;&amp;#039; (pristupljeno 30. travnja 2017.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svibnja iste godine VRS opet pokušava napadnim akcijama proširiti koridor kod Brčkog. U isto vrijeme ofenziva i pobjeda VRS kod Žepe, rezultiraju demilitarizacijom Žepe i statusom &amp;quot;zaštićenog grada&amp;quot;. ABiH, zavarana uspjesima protiv Hrvata koji nisu bili rezultat stvarne snage, nego izdaje saveznika, upustila se od siječnja pa sve do lipnja 1993. u ofenzivu ka Goraždu i Višegradu. Stigla je do Rudog i ubacila i diverzante u Srbiju preko Drine. VRS je potom razbila ABiH čije su postrojbe gotovo sasvim u goraždansku enklavu. U srpnju je VRS krenula u bitku za brdo Žuč iznad Sarajeva. &lt;br /&gt;
Srpnja 1993. VRS je poduzela [[Operacija Sadejstvo|operacija Sudjelovanje]], znanu kao bitku za &amp;quot;strujni koridor&amp;quot;, gdje je VRS s 10.000 vojnika pokušala proširiti koridor kod Brčkog prvenstveno, da bi pod svoj nadzor stavili dalekovod koji je strujom trebao opskrbljivati Bosansku Krajinu.&lt;br /&gt;
Na drugom mjestu, VRS srpnja 1993. poduzima Operaciju Lukavac. Operacija je bila odgovor srpskih snaga na muslimansko zauzimanje Trnova, [[Rogoj]]a, južnih padina [[Jahorina|Jahorine]] i planine [[Kovač (planina)|Kovača]] i presijecanje komunikacija koje povezuju dio Hercegovine pod srpskim nadzorom s ostalim djelovima BiH koje su držale srpske snage.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.rs-icty.org/PUBLIKACIJE/Dokaz_final.pdf Republika Srpska: Islamska deklaracija Alije Izetbegovića - Antisrpska ideologija mržnje i rata], pp. 81, Pristupljeno 17. travnja. 2013.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
Operacijom se željelo potpuno zatvoriti opkoljeno Sarajevo. Zbog pritiska međunarodne javnosti vrh RS odustao je tijekom operacije od zauzimanja Sarajeva pa se odlučio na zauzimanje okolnog područja i potpuno zatvaranje grada, čime je želio napraviti pritisak na sarajevske vlasti. Spajanjem Sarajevsko-romanijskog i Hercegovačkog korpusa postiglo bi se bolje pregovaračke pozicije u mirovnim pregovorima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Jungvirth&amp;quot;&amp;gt;[http://www.slobodnaevropa.org/a/sudjenje-mladicu-lukavac-93-akcija-potpunog-zatvaranja-sarajeva/26731771.html Slobodna Evropa] Goran Jungvirth: &amp;#039;&amp;#039;Lukavac 93: Akcija potpunog zatvaranja Sarajeva &amp;#039;&amp;#039;, 8. prosinca 2014. (pristupljeno 30. travnja 2017.)&amp;lt;/ref&amp;gt; General Ratko Mladić nije poslušao, nego je krenuo na Sarajevo.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Hodžić&amp;quot;&amp;gt;[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/neka-se-stopostotno-zatvori-grad Al Jazeera Balkans] (boš.) Šefko Hodžić: &amp;#039;&amp;#039;Neka se stopostotno zatvori grad&amp;#039;&amp;#039;, (pristupljeno 30. travnja 2017.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Tijek operacije ==&lt;br /&gt;
Operacijom je izravno zapovijedao [[Glavni stožer Vojske Republike Srpske|glavni stožer]] i njegov zapovjednik general-pukovnik [[Ratko Mladić]] uz sudjelovanje [[Sarajevsko-romanijski korpus Vojske Republike Srpske|Sarajevsko-romanijskog]] i [[Hercegovački korpus Vojske Republike Srpske|Hercegovačkog]] korpusa VRS te postrojbi iz cijele RS. Sarajevsko-romanijski i Hercegovački korpusi sudjelovali su s ovim postrojbama: [[1. sarajevska mehanizovana brigada|1. Sarajevska mehanizirana]] brigada, [[2. sarajevska laka pješačka brigada|2. Sarajevska laka pješačka]] brigada, [[Ilidžanska brigada|1. Ilidžanska]] pješadijska brigada, 1. Igmanska pješačka brigada, 11. Hercegovačka laka pješačka brigada i 18. Hercegovačka laka pješačka brigada (Gacko). Uz njih angažirane su u potpunosti dvije elitne postrojbe Glavnog stožera, [[1. gardijska motorizirana brigada GŠ VRS|1. gardijska brigada GŠ VRS]] i [[65. zaštitni motorizirani puk|65. Zaštitni puk]]. Ove dvije postrojbe skupa su imale 3000-4000 vojnika. VRS je u operaciji ukupno pokrenila oko 10.000 vojnika.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Balkan Battlegrounds, pp. 392&amp;quot;&amp;gt;Balkan Battlegrounds, pp. 392&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
Od 27. do 28.srpnja [[Garda Panteri]] (1. mijeljinska laka pješačka brigada) poslana je na položaje 1. Gardijske i 65. Zaštitnog puka, radi odmaranja potonjih. Na strani ABiH sudjelovale su djelimice ili u cijelosti: 4. motorizirana, 8. brdska, 9. brdska, 81. brdska, 82. brdska, 43. brdska i 49. brdska. Sveukupno je ABiH na početku ove operacije imao oko 10000 vojnika.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Balkan Battlegrounds, pp. 392&amp;quot;&amp;gt;Balkan Battlegrounds, pp. 392&amp;lt;/ref&amp;gt; Ključnu ulogu odigrala je Gatačka brigada.&amp;lt;ref&amp;gt;(srp.) [http://mojahercegovina.com/prvi-put-obiljezen-dan-gatacke-brigade-ponosni-na-svoj-ratni-put/ Mojahercegovina.com] &amp;#039;&amp;#039;Prvi put obilježen Dan Gatačke brigade: Ponosni na svoj ratni put&amp;#039;&amp;#039;, 7. kolovoza 2016. (pristupljeno 30. travnja 2017.)&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
VRS je prekinula koridor od Trnova do Goražda i zauzela Trnovo. Srpski zapovjednik general Mladić krenuo je u ambicioznom pravcu. Krenuo je ka žili kucavici za Sarajevo i pokušao presjeći put za Sarajevo preko Bjelašnice i Igmana. U akciji su korištene i &amp;quot;Gazele&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Neposredno po izbijanju i uspješnom sprovođenju napadnih akcija VRS-a, [[Glavni stožer ABiH|glavni stožer]] ABiH poslao je kao pojačanje elemente 7. Muslimanske i 17. Krajiške brigade, koje su povukle sa crte protiv Hrvata u srednjoj Bosni, uz skup trupa iz čitavog 1. Korpusa ABiH jačine jedne brigade, radi pokušaja vraćanja ovih položaja.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Jungvirth&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Do kolovoza snage VRS zauzele su [[Rogoj]], Trnovo, [[Grebak]], [[Treskavica|Treskavicu]], Bjelašnicu i dio Igmana. Zapovjedni sustav ABiH u obrani Igmana raspao se. Postrojbe ABiH su se povlačile, a VRS su mirovale. Razlog je što je [[Radovan Karadžić]] 2. kolovoza nazvao generala Gveru i zapovijedio &amp;quot;U Sarajevu ne odgovarati. Ni muva ne smije da se čuje. Problem je u tome što nas navlače da uzmemo Igman i brda oko Sarajeva, da bi nas Amerikanci izbombardovali.&amp;quot;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Hodžić&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
Srećom po stanovništvo tog kraja, jer bi zauzimanje značilo etničko čišćenje, izgleda da je Karadžićeva procjena bila pogrešna, ili se radilo o dvostrukoj igri srpske strane gdje je Karadžić igrao ulogu kooperativnog, a Mladić neposlušnog, koji je sprovodio stvarne srpske namjere. General Mladić je 4. kolovoza odbio poslušati Karadžićevu zapovijed i zapovijedio postrojbama poći ka Malom polju i zatvoriti novi obruč oko Sarajeva. Tad je kroz tek prokopani tunel na Igman izašlo nekoliko tisuća novih boraca. Tada su pristigle spomenute postrojbe iz srednje Bosne, 7. muslimanska, 17. krajiška i 302. travnička brigada.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Hodžić&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Operacija Lukavac 93 završila je potpunom pobjedom VRS-a. ABiH se djelomično povukla s Igmana, a Sarajevu za prijetila kapitulacija. Zbog pritiska međunarodne javnosti VRS je odustala od zauzimanja Sarajeva, ali i zauzimanje okolnih područja rezultiralo je daljnjim patnjama civila.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Jungvirth&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pod pritiscima međunarodne zajednice poslije vojnog uspjeha VRS i pregovora koji su se odvijali u Ženevi, VRS se morala povući s Igmana i Bjelašnice. Planine su proglašene za [[demilitarizirana zona|demilitariziranu zonu]] koja nije nikada zaživjela.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.unhchr.ch/Huridocda/Huridoca.nsf/TestFrame/4e8fe0c73ec7e4cc80256839003eeb04?Opendocument Izvješće glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o padu Srebrenice, 15. studenoga 1999., točka 65], Pristupljeno 17. travnja 2013.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{bolji izvori}}&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
*Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Diane Publishing Company, 2003, {{ISBN|0756729300}}, 9780756729301; (https://www.loc.gov/item/2010588135)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
*(srp.) [https://kiraethana.wordpress.com/2010/08/11/odbrana-igmana-1993-1/ Odbrana Igmana 1993]&lt;br /&gt;
*(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/zaboravljena-bitka-na-proskoku-kako-se-u-ljeto-1993-branilo-sarajevo/160727041 Klix] Irvin P.: &amp;#039;&amp;#039;Zaboravljena bitka na Proskoku: Kako se u ljeto 1993. branilo Sarajevo&amp;#039;&amp;#039;, 27. srpnja 2016.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Bitke u Ratu u Bosni i Hercegovini|Lukavac 93]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>