<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Opera</id>
	<title>Opera - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Opera"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opera&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-06T10:02:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opera&amp;diff=9094&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opera&amp;diff=9094&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-17T11:42:36Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Opera&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;br /&gt;
{{Scenska umjetnost}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Sydney opera house.jpg|desno|mini|[[Sydneyska opera]].]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Opera&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; se može definirati kao scenska [[drama]] u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.&lt;br /&gt;
Smatra se jednim od najsloženijih oblika [[umjetnost]]i.&lt;br /&gt;
Kombinira [[pjevanje]], [[gluma|glumu]], [[orkestar|orkestralnu]] [[glazba|glazbu]], [[kostim]]e, [[scenska umjetnost|scenarij]] ([[libreto]]), a često i [[balet]] kao vrstu [[ples]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tradicionalna opera ima tri vrste pjevanja: [[recitativ]], deklamaciju i [[arija|ariju]], tj. otpjevanu solo dionicu. Kratka pjevna dionica naziva se i &amp;#039;&amp;#039;arioso&amp;#039;&amp;#039;. Sve vrste pjevanja prate [[glazbeni instrumenti]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pjevači i njihove uloge razvrstavaju se prema rasponu glasa. Muški pjevački glasovi su [[Bas (glas)|bas]], [[basbariton]], [[bariton]], [[tenor]] i [[kontratenor]], a ženski [[alt]], [[mezzosopran]] i [[sopran]].  Svaka od tih vrsta ima podvrste, npr. podvrste soprana su lirski, koloraturni, &amp;#039;&amp;#039;spinto&amp;#039;&amp;#039; i dramski sopran. Te podvrste pomažu kako bi pjevači dobili uloge koje najbolje odgovaraju boji i kakvoći njegova glasa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što je najvažnije u operi - riječi ili glazba? O tom se pitanju raspravlja još od 17. stoljeća. Vizualne umjetnosti kao što je [[slikarstvo]] koriste se kako bi stvorile scenski spektakl, koji se smatra važnim dijelom izvedbe. Osim toga, u operi se često koristi [[ples]]. Slavni je operni [[skladatelj]] [[Richard Wagner]] shvaćao operu kao &amp;#039;&amp;#039;Gesamtkunstwerk&amp;#039;&amp;#039;, kao svojevrsno &amp;quot;zbirno umjetničko djelo&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
=== Nastanak opere ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Portrait_of_an_Actor,_copy_after_Fetti_-_Robbins-Landon_1991_p60.jpg|desno|mini|230px|Claudio Monteverdi, skladatelj opere &amp;quot;Orfej&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
Riječ &amp;#039;&amp;#039;opera&amp;#039;&amp;#039; izvorno znači &amp;quot;djela&amp;quot;. Naime, to je množina [[latinski|latinske]] riječi &amp;#039;&amp;#039;opus&amp;#039;&amp;#039; (djelo), čime se željelo reći da opera objedinjuje umjetnosti solo pjevanja, zborskog pjevanja, deklamacije i plesa u scenskom spektaklu. Prvo djelo koje se smatra operom u današnjem općenitom smislu potječe iz [[1597.]] godine. Bila je to &amp;#039;&amp;#039;Dafna&amp;#039;&amp;#039; (danas je izgubljena), a napisao ju je [[Jacopo Peri]] za elitni krug [[Firenca|firentinskih]] [[humanizam|humanističkih]] umjetnika koji su se okupljali u prostorijama &amp;quot;Camerata&amp;quot;. Opera &amp;#039;&amp;#039;Dafna&amp;#039;&amp;#039; je htjela oživjeti klasičnu [[grčka tragedija|grčku tragediju]], u okviru šireg buđenja antike koje je bilo vrlo važno za [[renesansa|renesansu]]. Druga Perijeva opera, &amp;#039;&amp;#039;[[Euridika]]&amp;#039;&amp;#039;, iz [[1600.]] godine, predstavlja prvu opernu partituru koja se sačuvala do naših dana. Izgovoren ili deklamiran dijalog uz svirku orkestra, što se u operi zove &amp;#039;&amp;#039;recitativ&amp;#039;&amp;#039;, jest temeljna osobina [[melodrama|melodrame]] u njezinom izvornom smislu. Najpoznatiji primjer takve glazbe je [[Felix Mendelssohn|Mendelssohnova]] glazba za &amp;#039;&amp;#039;[[San ivanjske noći]]&amp;#039;&amp;#039;. Nevidljivi orkestar koji je u melodrami 19. stoljeća naglašavao dramsku radnju danas se može prepoznati u [[filmska glazba|filmskoj glazbi]]. Filmski spektakli s ozbiljnom glazbom izravno nasljeđuju tradiciju melodrame, a njihovi [[specijalni efekti]] mogu se smatrati nasljednicima i konkurentima oblika &amp;#039;Grand Opera&amp;#039;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među ranim elementima iz 16. stoljeća, koji se još nisu složili u prepoznatljivu operu, treba spomenuti dvorsku paradu zvanu [[maska (dvorska parada)|maska]]. Novi elementi maske mogu se vidjeti u drami &amp;#039;&amp;#039;[[Oluja (drama)|Oluja]]&amp;#039;&amp;#039; [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]]  (oko [[1611.]] godine). Glazbeno-dramski elementi mogu se vidjeti i u [[madrigal]]ima iz 16. stoljeća, koji su se ulančavali kako bi se postigla dramska radnja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ako se osvrnemo na još starija razdoblja, vidjet ćemo da se glazba koristila već u srednjovjekovnim [[misterij]]ima. Sačuvalo se jedno glazbeno djelo koje je starije od &amp;#039;&amp;#039;Dafne&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[Filoteja]]&amp;#039;&amp;#039;, koje je na vjerski tekst skladao svećenik po imenu Silberman. Osim toga, glazba [[Hildegarda iz Bingena|Hildegarde iz Bingena]] izvodila se na sceni u dramskom obliku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===[[Barok]]na opera === &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|lijevo|mini|230px|Georg Friedrich Händel. Njegova najpoznatija opera je &amp;quot;Julije Cezar&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
Opera se ubrzo proširila izvan okvira dvorske publike. Oko [[1637.]] godine u [[Venecija|Veneciji]] se pojavila ideja &amp;quot;operne sezone&amp;quot; (unutar [[karneval|karnevala]]), gdje su se opere izvodile javno uz naplatu ulaznica. Istaknuti operni skladatelji 17. stoljeća jesu [[Francesco Cavalli]] i [[Claudio Monteverdi]], čiji je &amp;#039;&amp;#039;[[Orfej (opera)|Orfej]]&amp;#039;&amp;#039; ([[1607.]]) najstarija opera koja se još uvijek izvodi. Monteverdijevo kasnije djelo &amp;#039;&amp;#039;[[Odisejev povratak]]&amp;#039;&amp;#039; ([[1640.]]) također se smatra vrlo važnom ranom operom. Te rane [[barokna opera|barokne opere]] miješale su komediju s elementima tragike, što je smetalo profinjenijim duhovima, pa je tako pokrenuta prva u velikom nizu opernih reforma. Vođa reforme je bio pjesnik [[Pietro Metastasio]], čija libreta su uvela oblik &amp;#039;&amp;#039;[[opera seria]]&amp;#039;&amp;#039; (&amp;quot;ozbiljna opera&amp;quot;), pun moraliziranja. Komedija je u baroknoj operi dobila svoju granu: &amp;#039;&amp;#039;[[opera buffa]]&amp;#039;&amp;#039; (&amp;quot;smiješna opera&amp;quot;), koja se razvijala zasebno, a djelomično se zasnivala na tradiciji &amp;#039;&amp;#039;[[commedia dell&amp;#039;arte]]&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Wolfgang-amadeus-mozart_1.jpg|desno|mini|230px|Wolfgang Amadeus Mozart. Najpoznatiji je po operama &amp;quot;Don Giovanni&amp;quot; i &amp;quot;Čarobna frula&amp;quot;.]]&lt;br /&gt;
Talijanska opera je postavila standarde za barok. Talijanska [[libreto|libreta]] bila su standard, čak i za Nijemca [[Georg Friedrich Händel|Händela]], koji je pisao za Engleze, ili [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]], koji je pisao u Beču krajem 18. stoljeća.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Bel canto === &lt;br /&gt;
Doba koje nazivamo &amp;#039;&amp;#039;[[bel canto]]&amp;#039;&amp;#039; (&amp;#039;&amp;#039;[[Talijanski jezik|tal.]] lijepo pjevanje&amp;#039;&amp;#039;) najbolje predstavljaju opere [[Gioacchino Rossini|Rossinija]], [[Vincenzo Bellini|Bellinija]], i [[Gaetano Donizetti|Donizettija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:GiorcesRossini1.jpg|lijevo|mini|230px|Gioacchino Rossinit. Najpoznatiji je po operama &amp;quot;Seviljski brijač&amp;quot; i &amp;quot;Wilhelm Tell&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
=== Francuska opera ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Verdi Giuseppe.jpg|desno|mini|230px|Giuseppe Verdi. Poznat je po operi &amp;quot;Aida&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
Nasuprot operama uvezenim iz Italije, razvila se zasebna francuska tradicija, gdje se pjevalo na francuskom. Zasnovao ju je jedan Talijan, [[Jean-Baptiste Lully]], koji je osnovao francusku glazbenu akademiju i vladao francuskom operom od [[1672.]] godine nadalje. Lullyjeve uvertire, tečni i uredni recitativi, plesna intermeca, divertismani i orkestralni pasaži između scena postavili su shemu koju je promijenio tek [[Christoph Willibald Gluck]] gotovo sto godina kasnije. Tekst je bio jednako važan kao i glazba: komplicirane alegorije služile su za laskanje kralju, a završetak je gotovo uvijek bio sretan. Opera je u Francuskoj zatim uključila i [[balet|baletne]] dijelove, kao i razrađenu scensku mašineriju.&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Jean-Baptiste Lully.jpeg|lijevo|mini|230px|Jean-Baptiste Lully je poznat po operi &amp;quot;Persée&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
Francuska barokna opera, koju je razradio [[Jean-Philippe Rameau|Rameau]], dobila je jednostavniji oblik zbog reforme koju je sproveo Gluck (&amp;#039;&amp;#039;Alkestida&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Orfej&amp;#039;&amp;#039;) krajem 1760-ih godina. Francuska je opera bila pod utjecajem škole &amp;#039;&amp;#039;[[bel canto]]&amp;#039;&amp;#039;, koju su zastupali [[Rossini]] i drugi Talijani.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Opera buffo i opéra comique ===&lt;br /&gt;
Opera buffo ili komična opera nastala je iz talijanske međuigre (&amp;#039;&amp;#039;intermezzo&amp;#039;&amp;#039;), kakva je bila i danas izvođena [[Giovanni Battista Pergolesi|Pergolesijeva]] &amp;#039;&amp;#039;La serva padrona&amp;#039;&amp;#039; (Služavka gospodarica).&lt;br /&gt;
Francuska opera s govorenim dijalogom naziva se &amp;#039;&amp;#039;opéra comique&amp;#039;&amp;#039; (komična opera) bez obzira na temu (najizvođenija među njima, [[Georges Bizet|Bizetova]] &amp;#039;&amp;#039;Carmen&amp;#039;&amp;#039;, izrazito je [[tragedija|tragična]]). Iz laganije vrste opére comique razvijena je [[opereta]]. Opereta i [[vodvilj]] su prethodnice [[mjuzikl|mjuzikla]], koji je dosegao vrhunac popularnosti u [[New York]]u.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Romantična opera i &amp;#039;Grand Opéra&amp;#039;===&lt;br /&gt;
[[Giuseppe Verdi]] je glavni predstavnik romantične opere, a općenito se smatra i najvećim opernim skladateljem svih vremena. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Elementi francuskog oblika [[Grand Opéra]] pojavili su se prvi put u [[Gioacchino Rossini|Rossinijevoj]] operi &amp;#039;&amp;#039;Guillaume Tell&amp;#039;&amp;#039; ([[1829.]]) i [[Giacomo Meyerbeer|Meyerbeerovoj]] operi &amp;#039;&amp;#039;Robert le Diable&amp;#039;&amp;#039; ([[1831.]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Glazbena drama i &amp;#039;&amp;#039;Gesamtkunstwerk&amp;#039;&amp;#039; ===&lt;br /&gt;
Glazbena drama (njem. &amp;#039;&amp;#039;Musikdrama&amp;#039;&amp;#039;, tl. &amp;#039;&amp;#039;dramma musicale&amp;#039;&amp;#039;) objedinjuje kazališnu dramu i glazbu u jedinstven koncept, koji je prvi zastupao Theodor Mundt 1833. Romantičnu operu su u glazbenu dramu paralelno i neovisno jedan od drugoga razvili Giuseppe Verdi (počev od &amp;#039;&amp;#039;Macbetha&amp;#039;&amp;#039;), Richard Wagner (počevši od &amp;#039;&amp;#039;Tannhäusera&amp;#039;&amp;#039;), te [[Modest Petrovič Musorgski|Modest Musorgskij]]. Wagner je prihvatio koncept umjetničkog djela kao jedinstvene autorske cjeline (njem. &amp;#039;&amp;#039;Gesamtkunstwerk&amp;#039;&amp;#039;) estetičara Karla Trahnodorfa te je svoja kasnija djela stvarao istodobno kao pjesnik, dramaturg i skladatelj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Njemačka opera ===&lt;br /&gt;
Mozartov &amp;#039;&amp;#039;[[singspiel]]&amp;#039;&amp;#039; &amp;#039;&amp;#039;Čarobna frula&amp;#039;&amp;#039; ([[1791.]]), napisan na njemačkom, uveo je tradiciju [[njemačka opera|njemačke opere]], koju su u 19. stoljeću razvili [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], [[Carl Maria von Weber|Weber]], [[Heinrich Marschner]] i [[Richard Wagner|Wagner]].&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Richard Wagner by Franz Hanfstaengl, 1870-83.jpg|desno|mini|230px|Richard Wagner. Poznat je po ciklusu od četiri opera &amp;quot;Nibelunški prsten&amp;quot;.]]&lt;br /&gt;
Wagner je stvorio stil u kojem se recitativ i arija miješaju uz stalnu pratnju orkestra. Wagner je također obilno koristio [[lajtmotiv|lajtmotive]] (iako ih je prvi koristio Weber), koji povezuju određenu melodiju s određenim likom ili pojmom tijekom cijele opere.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Ostale nacionalne opere ===&lt;br /&gt;
[[Španjolska]] je stvorila svoj oblik opere, nazvan [[zarzuela]]. Počevši od Glinke, ruski su skladatelji [[Musorgski]], [[Anton Rubinstein|Rubinstein]], [[Čajkovski]] i [[Rimski-Korsakov]] napisali više značajnih i danas često izvođenih opera. U Hrvatskoj su opere skladali [[Vatroslav Lisinski]], [[Ivan Zajc]], [[Blagoje Bersa]], [[Josip Hatze]], [[Ivan Brkanović]], [[Jakov Gotovac]], [[Krešimir Baranović]], [[Ivana Lang]], [[Igor Kuljerić]] i [[Frano Parać]]. Srpski skladatelj [[Stevan Hristić]] svoju je jedinu operu &amp;#039;&amp;#039;Suton&amp;#039;&amp;#039; napisao prema djelu hrvatskoga pisca [[Ivo Vojnović|Iva Vojnovića]], a osim njega opere su skladali i [[Isidor Bajić]], [[Stanislav Binički]], [[Petar Konjović]], [[Svetomir Nastasijević]] i [[Petar Stojanović (skladatelj)|Petar Stojanović]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Porträt des Komponisten Pjotr I. Tschaikowski (1840-1893).jpg|lijevo|mini|230px|Petar Iljič Čajkovski. Poznat je po operi &amp;quot;Jevgenij Onjegin&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Nakon Wagnera: verizam i modernizam ===&lt;br /&gt;
Nakon Wagnera, opera je krenula raznim putevima. Jedna reakcija kratkog vijeka bila je sentimentalna &amp;quot;realistična&amp;quot; melodrama [[verizam|verizma]]. Tu možemo spomenuti veliko ime, [[Giacomo Puccini]] s operama &amp;#039;&amp;#039;[[Manon Lescaut]]&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[La Boheme]]&amp;#039;&amp;#039; &amp;#039;&amp;#039;[[Tosca]]&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[Madama Butterfly]]&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;[[Turandot]]&amp;#039;&amp;#039; i dr. Druga reakcija na Wagnerov mitski srednji vijek jest psihološka snaga i socijalna analiza [[Richard Strauss|Richarda Straussa]]. &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Giacomo Puccini by Mario Nunes Vais.jpg|desno|mini|230px|Giaccino Puccni. Poznat je po operama &amp;quot;Madame Butterfly&amp;quot; i &amp;quot;Turandot&amp;quot;]]&lt;br /&gt;
Tijekom 20. i 21. stoljeća, iako je po čitavom svijetu opera postala popularnija nego ikad, moderne opere koje su ušle u kanon mogu se nabrojiti na prste, a među njih spadaju: &amp;#039;&amp;#039;[[Wozzeck]]&amp;#039;&amp;#039; ([[Alban Berg|Berg]]) , &amp;#039;&amp;#039;[[Život razvratnika]]&amp;#039;&amp;#039; ([[Igor Stravinski|Stravinski]]), &amp;#039;&amp;#039;[[Peter Grimes]]&amp;#039;&amp;#039; ([[Benjamin Britten|Britten]]) i &amp;#039;&amp;#039;[[Razgovori karmelićanki]]&amp;#039;&amp;#039; ([[Francis Poulenc|Poulenc]]).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povezani članci ==&lt;br /&gt;
* [[Popis poznatih opera]]&lt;br /&gt;
* [[Hrvatski operni pjevači]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Glazbena teorija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Opera| ]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Klasična glazba]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Glazbeni oblici]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>